„Put Bosne i Hercegovine k evropskim ekološkim standardima je složen i zahtijeva kontinuirane napore u mnogim sektorima. Zemlja se suočava s izazovima kao što su upravljanje otpadom, zaštita voda, smanjenje emisija i očuvanje biodiverziteta. Implementacija adekvatnih zakona, ulaganje u infrastrukturu i obrazovanje stanovništva o važnosti očuvanja životne sredine igraju ključnu ulogu u postizanju evropskih ekoloških standarda. Napredak zavisi i od političke podrške, saradnje s evropskim institucijama i angažmana građana.“
Joined15/08/2019
Articles11
Mulić Edna, studentica politologije, međunarodnih odnosa i diplomatije. Dugogodišnji aktivista i sanjar koji sni o boljem sutra.
Posljednji put studenti su se oglasili prije mjesec dana na protestima s njihovim zahtjevima i izjavama za medije, a nakon toga ništa se značajno nije desilo. Studenti i profesor jednako su istrajni u svojoj borbi da epilog svega bude istina. Da li će do epiloga uopšte doći i kakav će on biti? To kao javnost i treća strana ne možemo znati, ali naša odgovornost kao građana je da budemo informisani kada je riječ o svim društvenim pojavama i problemima, ali i načinu njihovog rješenja.
Kada pričamo o bosansko-hercegovačkom rocku, moramo pričati i o bendu koji je ostavio jedan od najjačih tragova na ovoj sceni kod nas – Regini. Iste godine kada je i osnovan sastav – 1990., „Regina“ se probila s albumom prvencom na vrh tadašnje jugoslovenske scene. A to probijanje, u nekadašnjoj nam državi koja je imala na desetine već etabliranih sastava, je poslalo poruku da je „Regina“ došla i da će ostaviti svoj trag.
Do 1992. i početka sukoba u BiH „Regina“ uspijeva da izda svoj drugi album „Ljubav nije za nas“, ali zbog početka rata kod nas, originalni sastav prekida s aktivnim radom. Rat utiče na sve, zar ne?
Iako je grupa prekinula s nastupima, između 1992. i 1999. Aleksandar Čović nastavlja s radom u Beogradu. Nakon šestogodišnje pauze, Aleksandar se ponovo 2006. povezuje s Davorom Ebnerom, pjevačem koji je doprinio kreiranju Regininog zvuka. Od tada „Regina“ doživljava vid novog rođenja. Ubrzo izdaju album pod nazivom „Sve mogu ja“ i snažno se vraćaju i na bh. i na regionalnu muzičku scenu
2009. Reginu biraju kao grupu koja će predstavljati BiH na pjesmi Evrovizije u Moskvi. Izabrana je pjesma „Bistra voda“ koja će od te 2009. pa do danas živjeti kao jedna od najupečatljivijih melodija koje je BiH poslala na najveće muzičko takmičenje na svijetu. I ostali su prepoznali to. Na finalnoj listi Eurosonga 2009. „Regina“ i „Bistra voda“ zauzimaju 9. mjesto.
Zbog svega gore navedenog, a i zbog toga što je „Regina“ uvijek nosila šarm intrige o kojem se ima još mnogo saznati, ovog puta pričali smo o politici, ljubavi, nostalgiji i vedrim danima s Aleksandrom Čovićem, primarnim tekstopiscem grupe „Regina“. Pričali smo o tome živimo li ideale i godinama poslije i ima li nade za nas.
Eurosong iliti Eurovizija je jedno od najpoznatijih, ako ne i najpoznatije muzičko takmičenje našeg djetinjstva. Svi se sjećamo onih momenata s mamom, tatom, bakom/nenom, burazerom ili sestrom u skromnim dnevnim boravcima uz neki „žuti“ sok, grickalice i euforično iščekivanje nastupa države za koju navijamo. A svako je imao nekog svog favorita. I zaista, u Bosni je Eurovizija ne samo još jedno takmičenje, ona je mnogo više od toga.
Moja prva asocijacija na sam Eurosong jeste ogroman crni TV (Boga pitaj koji je to brend bio) s malim „vratima“ koja su, zapravo, bila otkinuta. Tu su se nalazila samo tri nedefinisana dugmeta koja su bila za smanjivanje i pojačavanje. Onda ja tako stojim kraj TV-a čekajući da neko od ukućana upali kako bih svjetlosnom brzinom smanjila jer je automatski bio pojačan toliko da bi danas bio odličan prenk i eventualno da se šlagirate jer niko ne očekuje da se TV pali i da je zvuk na 100. No, taj je bio. I to su glasnije uspomene od bilo kojih drugih. Danas imamo ogromnu plazmu u dnevnom boravku, ali danas ne gledamo Euroviziju. Doduše, danas jedva stignemo da vidimo jedni druge, ali nećemo na patetiku, shvatili smo o kojoj sam sentimentalnosti pričala.
Zlatan Hajlovac – Kontra bosanskohercegovački je hip-hop muzičar iz Sarajeva. Član je Dlanbeatza i FM JAM kolektiva, a dosad je izdao nekoliko nezavisnih izdanja u vidu albuma i mixtapeova. Zlatanov je album „Igra riječi“ iz 2014. godine proglašen najboljim bh. albumom godine, i to s pravom. Oštrina, tehnika, delivery i lirika jesu ono što je postalo obilježje Kontrinog stila. Sve je to on prenio u saradnju s Frenkijem i Indigom koja je rezultirala sa tri albuma i nizom bangera poput „Đe će ko“ i „Tupakamaru“, koji su postali prepoznatljivi daleko van granice naše male BiH. Prije nešto više od godinu dana, Zlatan je predstavio svoj (tek) drugi solo album „Nikad zauvijek isti“.
Ono što je Zlatana izdvojilo od ostalih izvođača jesu njegovi stavovi, rad i pristupačnost koju pruža kada su različite saradnje i aktivnosti u pitanju. Iako je publici poznat po svojim prepoznatljivim stihovima, Zlatan nije samo reper. Kontra je diplomirao pravo u Sarajevu, a potom i magistrirao demokratiju i ljudska prava na međunarodnom ERMA programu. To mu je otvorilo put i k aktivističkom i akademskom angažmanu u kojem je Zlatan na malo drugačiji način secirao probleme bh. društva – od EU integracija, kulture, zaostavština rata i ratnih zločina i slično.
E, sada, većinu stvari iznad ste vi vjerovatno već znali. A, ako niste, trebalo bi da znate. Jer, nema BiH previše ljudi kao što je naš sagovornik, pa da tek tako zanemarimo njihov doprinos. Zato vam i donosimo razgovor sa Zlatanom – malo drugačiji, malo interesantniji, malo cjelovitiji.
,,Muzika je za mene druga dimenzija gdje jedino mogu biti ono što jesam i najbolji prostor za povezivanje s drugima. I s kim sam posvađana, pomirim se uz muziku; i koga ne volim, zavolim ga kad krene neka dobra pjesma, jer nekako tada i ne misliš o puno drugih stvari. Fakat je muzika jedini jaran koji te nikad neće iznevjeriti.“ – odabrani je odgovor moje kolegice Maje. Zašto? Jer je Maja onaj prijatelj koji vam neće dozvoliti da u kafani i izlasku budete drvene Marije. Naprotiv, podići će vam energiju na onaj nivo gdje već kreće penjanje na stolice i stolove.
Sad bi neko rekao – ne voli svako sve. Da, istina, ukusi su različiti. Neko će plakati uz Tomu, neko behut ostaviti za druge dane. Neko će zadovoljno tapšati uz „koja li je tajna zdrave kose Megan Markl“, a neko uz Jaline i Bubine hitove. Sve ovo zavisi i od nas, od ekipe u kojoj smo, a nekad je i apsolutni rendom, gdje nas apsolutno boli briga šta će drugi reći i slušamo ono što nam prija. E, baš to je „Od Silvane od Nirvane“ top lista. Ono što ste vi, naši čitaoci i čitateljke (a i ja s vama), slušali, i za šta ste glasali u mjesecu martu.
Pa, da krenemo!
Kada diskutujemo o pojmu religija, postoje neke osnovne stvari o kojima, na kraju krajeva, svi moramo biti upućeni. Svako ima...
Koji su zapravo razlozi odlaska mladih? Najčešće je to obrazovanje koje se ne priznaje, zdravstvo koje je u kolapsu već godinama, korupcija i manjak prilika za mlade ljude. Kada razgovarate s onima koji su već odavno napustili BiH, najčešći razlozi koje čujete su da bi prehranili porodice, stekli kvalitetno obrazovanje i radno mjesto u skladu s istim. Većina njih nije imala želju, ali ni izbora da ostane.
S obzirom da je Bosna i Hercegovina demokratska država u kojoj se svake četiri godine odvijaju kako lokalni tako i parlamentarni izbori, narod posjeduje moć da nešto promijeni ili najjednostavnije – IZABERE bolje.
Međutim, tu dolazimo do ključnog problema. Stanovnici Bosne i Hercegovine masovno ne izlaze na izbore pod izgovorom da njihov glas nema nikakvog uticaja.
Često pri predstavljanju sopstvenog identiteta – svoga imena, prezimena, godina i mjesta rođenja – zaboravimo reći ono osnovno; da smo mi nečije dijete. Ja sam Edna i već 18 godina dijete sam koje je odgajano s ljubavlju, brigom i pažnjom od strane svojih roditelja. Moja majka žena je srednjih godina, u četrdesetima. Teškog i temperamentnog karaktera koji joj nikada nije oduzeo titulu najbolje majke.
Kerim Panjeta, Kenan Cikotić i Alen Geko poznatiji su kao sarajevski trio Stoposto, Black Beriz i Geko MC. Njihova karijera doživjela je vrhunac nakon pjesme "Palmica", dok je nedavno snimljen CHYPER20 sa FM JAM-om. Kako kažu: "Zvali su nas i snimili smo."
Dok plesači iz drugih zemalja imaju obezbijeđen novac za put, profesionalne sale i klubove, mi smo momci koji svoj ples...