Udruženje „Zdravo da ste“, koje je od 1992. godine pružalo podršku djeci i odraslima pogođenim ratom, nastalo je od grupe volontera (psihologa, socijalnih radnika, pedagoga…). Udruženje je zvanično registrovano 1996. godine i od tada u kontinuitetu pruža usluge i organizuje aktivnosti kroz dva osnovna programa: Program dječijih prava i Program razvoja omladinskih centara.
„Zdravo da ste“ je grupa profesionalaca, volontera i posvećenih pojedinaca koja pomaže ljudima u nevolji i onima kojima je potrebna podrška u razvoju. Podržavaju pravo na razvoj djece, mladih i odraslih putem grupnih i razvojnih aktivnosti koje realizuju na teritoriji naše zemlje te vjeruju da će podržavajući razvoj grupe pomoći razvoj pojedinaca i doprinijeti razvoju zajednice.
O počecima udruženja, višedecenijskom radu, trenutnim projektima, aktivizmu i položaju mladih smo razgovarali sa Tanjom Boromisa iz ovog udruženja.
Karike: Od 1992. godine do danas, kako se transformisao OC „Zdravo da ste“?
Tanja Boromisa: Udruženje „Zdravo da ste“ se razvijalo na razne načine. Te davne 1992. godine smo započeli kao neformalna grupa koja je pred sebe stavila humanitarnu misiju. Ideja je bila pomoći ljudima i slušati koje su njihove potrebe. S vremenom smo usmjerili svoj rad k djeci i mladima. Slušamo i dalje potrebe i interese zajednice. Trudimo se da budemo partneri djeci i mladima u realizaciji njihovih ideja i inicijativa.
Karike: Pioniri ste aktivizma u entitetu Republika Srpska i prva organizacija za koju sam ja čula u svom djetinjstvu. Da li ste imali poteškoća na tom putu? Danas je daleko više organizacija i donatora, šta su bile vaše prepreke na počecima?
Tanja Boromisa: Prepreke koje smo imali ranije su bile te da smo morali da se dokažemo zajednici i institucijama, da shvate da su naši programi kvalitetni i da smo pouzdani partneri. Sa ovim odmakom čini nam se da je tada društvo bilo spremnije za inovativne pristupe i otvorenije za saradnju.
Karike: Kako je bilo tih godina graditi mrežu prvih volontera i volonterki? Danas je to sasvim normalno, no tada je trebalo opisati volonterizam i aktivizam.
Tanja Boromisa: Danas je u teoriji lakše jer je društvo „upoznatije“ s pojmovima, ali je u počecima rada bilo manje ovog „sajber aktivizma“. Ako je neko želio da volontira ili bude aktivista, to je podrazumijevalo da se mora aktivno uključiti u rad organizacija civilnog društva. Danas je i život užurbaniji te je teško nametnuti altruističko djelovanje kao koncept.
Karike: Vaša vizija je „Zajednice po mjeri djece i mladih, u kojima svi zadovoljavaju svoje potrebe i razvojne kapacitete“. Koliko je to ostvareno u bosanskohercegovačkom društvu i šta svi mi možemo učiniti da se položaj djece i mladih popravi?
Tanja Boromisa: Ovo je proces koji nema kraja. Nažalost, naše društvo je daleko od toga da djeci i mladima da ono što oni zaslužuju. Mladi su zaboravljena kategorija stanovništva. Ne čini se dovoljno da se mladima da prostor da se ostvare i pokažu koliko oni stvarno mogu.
Karike: OC „Zdravo da ste“ je jedan od osnivača Kuće ljudskih prava Banja Luka. Šta ovaj prostor simbolički, a šta materijalno znači aktivistima i aktivistkinjama i zagovaranju ljudskih prava i sloboda našeg društva?
Tanja Boromisa: Simbolički, Kuća ljudskih prava Banja Luka je predvodnica u odbrani standarda ljudskih prava. S druge strane, to je prostor koji mogu koristiti organizacije civilnog društva u kojem mogu iskoristiti različite resurse kako bi njihov rad bio kvalitetniji. Kuća ljudskih prava Banja Luka je mreža organizacija koje se međusobno nadopunjuju i samim tim smo spremniji na kvalitetniji način da odgovorimo na potrebe naših ciljnih grupa.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Karike: Da se vratimo na gore spomenute radionice, savjetovališta, edukacije… koje su itekako posjećene od strane različitih dobnih i interesnih grupa. Nakon toliko godina rada, zasigurno imate neke zaključke na koji način takav jedan vid interakcije utiče na zajednicu, a koliko na pojedinca?
Tanja Boromisa: Vjerujemo da ovakav način rada i interakcije ima samo pozitivne efekte. Učesnici i učesnice dobijaju različite odgovore, imaju priliku da se oprobaju u različitim situacijama, da dobiju nove vještine i da usmjere svoja interesovanja. Učešćem na našim aktivnostima dobijate uvijek nešto pa makar to bilo „ovo nije za mene“ ili „ovo je sjajno, moram to bolje istražiti“.
Karike: Kroz rad sa zajednicom stalno potencirate rekreaciju, zdrave stilove života i brigu o mentalnom zdravlju. Da li je briga o mentalnom zdravlju kod nas i dalje stigmatizirana i uviđate li određene pomake kroz vaše aktivnosti?
Tanja Boromisa: Mladi sve više postaju svjesni potrebe da razgovaraju o svom mentalnom zdravlju. Sada je na našem društvu da im osigura okruženje u kojem ne moraju lutati da bi došli do kvalitetne brige i da im se odgovori na što adekvatniji način.
Karike: Dosta ste fokusirani i na rad s mladima i djecom kada je u pitanju suzbijanje stereotipa, predrasuda, govora mržnje itd. Budući da organizacija ima toliki staž, kako ocjenjujete generalni napredak ili nazadovanje društva kada su te stvari u pitanju? Jesu li danas mladi senzibilniji nego prije 10 godina, ili društvene mreže pomažu i širenju mržnje i stereotipa i predrasuda?
Tanja Boromisa: Kada bismo dali jednostavan odgovor na ovo pitanje, značilo bi da smo i mi spremni na generalizaciju i predrasude. Danas nam se čini da idemo iz krajnosti u krajnost. S jedne strane, srećemo mlade koji su otvoreni za sve, a s druge strane nailazimo na one koji nemaju razumijevanje za različitosti u našem društvu. Neophodno je da radimo svi zajedno kao partneri na izgradnji i prihvatanju vrijednosti koje se temelje na svim našim različitostima kao bogatstvu iz kojeg možemo samo učiti ono najbolje.
Karike: Koje aktivnosti planirate sprovoditi u narednom periodu?
Tanja Boromisa: Namjeravamo da realizujemo aktivnosti koje će osnažiti djecu i mlade da aktivno mijenjaju svoju zajednicu i da je kroje po svojoj mjeri.
Karike: Vaša poruka za sve mlade, djecu, starije, volontere_ke, aktiviste_kinje i one koji će to tek postati. J
Tanja Boromisa: Dođite u „Zdravo da ste“, pokažite nam šta znate.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Fotografije: Teodora Bojović. Ovaj članak je nastao kroz projekt „Putokaz za mlade, karike za promjene“, koji provodi Omladinska novinska asocijacija u Bosni i Hercegovini, uz podršku Instituta za razvoj mladih KULT.