Koji mobitel kupiti?

Osim pitanja „Koji računar/laptop mi preporučuješ za XY KM?“ na koje sam odgovorio u svom prethodnom tekstu, često je i pitanje „Koji mi mobitel preporučuješ za XY KM?“. Naravno, kao što je slučaj i s računarima/laptopima, postoje određena nepisana pravila koja uvijek vrijede. Međutim, u ovom slučaju su mnogo jednostavnija.

U prethodnom tekstu smo naučili šta rade određene komponente poput procesora, RAM-a i grafičkog procesora. Na mobilnim uređajima, procesor (CPU) i grafički procesor su integrisani u jedan čipset (nešto više o tome u nastavku), te imamo i neke dodatne komponente na koje trebamo obratiti pažnju, poput kamere, baterije i slično. Naravno, njihova svrha je očigledna, tako da ne treba dodatno pojašnjavati šta koja komponenta radi, već možemo prijeći direktno na analizu pojedinačnih komponenti.

Čipset (procesor i grafički procesor)

Kao što sam ranije napomenuo, na mobilnim telefonima su procesor i grafički procesor integrisani u jedan čipset. Postoji nekoliko velikih proizvođača čipseta za mobilne telefone, kao i nekoliko proizvođača koji proizvode čipsete isključivo za njihove mobilne telefone.

Qualcomm je kompanija koja proizvodi čipsete za sve mobilne telefone, a u pitanju su Snapdragon čipovi s Adreno grafičkim procesorima. MediaTek je još jedan proizvođač čiji čipovi dolaze sa Mali grafičkim procesorima. Samsung, Apple i Huawei proizvode čipove isključivo za njihove uređaje: u Samsungovom slučaju su u pitanju Exynos čipovi, u Apple-ovom su Apple A serija čipova, dok su u Huaweijevom slučaju to čipovi pod imenom Kirin.

Kada su u pitanju iPhone uređaji, jedini izbor su Apple-ovi čipovi koji rade odlično, o čemu sam i pisao u jednom od prijašnjih tekstova. U Android svijetu, Qualcomm Snapdragon čipovi su najbolji izbor, dok MediaTek čipovi obično dolaze s onim jeftinijim uređajima te, očigledno, i slabijim performansama.

Ranije spomenuti Exynos čipovi u Samsungovim uređajima, kao i Kirin čipovi u Huawei i Honor uređajima (koji je podbrend Huaweija), nisu jaki kao Qualcomm Snapdragon čipovi, međutim, odlično obavljaju svoj posao – što odgovorno tvrdim kao osoba koja je imala priliku koristiti nekoliko generacija Kirin i Exynos čipova.

U suštini, kao što sam naveo u nekom od ranijih tekstova, s Android uređajima važi nepisano pravilo da mobilni telefon treba imati procesor s najmanje četiri jezgra kako bi funkcionisao normalno – što je zapravo slučaj s velikom većinom mobilnih telefona. Većina njih, zapravo, ima procesore s osam jezgara koji odlično obavljaju svoj posao. Zbog toga se ne trebate previše brinuti kada su procesor i grafički čip u pitanju.

RAM

Kao što je situacija s pravilom za procesor s četiri jezgra, isto tako je nepisano pravilo da mobilni telefoni trebaju imati minimalno 2 GB RAM-a kako bi funkcionisali normalno. Ukoliko ne štedite previše na mobilnom telefonu i ne tražite baš najjeftiniji mobilni telefon koji postoji, za RAM memoriju se također ne morate brinuti jer će ona uvijek zadovoljiti minimum.

To, naravno, ne znači da nije poželjno da potražite mobilni telefon sa 3 GB RAM-a ili čak i više. U zavisnosti od vašeg budžeta, za relativno malo novca možete pronaći mobilne telefone sa 4 GB RAM-a, što je po mom ličnom mišljenju optimalno, i po mom iskustvu, neće uzrokovati ama baš nikakva zastajkivanja.

Kamera

Ukoliko ste mišljenja da je samo broj megapiksela bitan i da samo on određuje kvalitetu kamere – grdno se varate. Postoji mnoštvo faktora koji imaju velik uticaj na kvalitetu kamere, te ću pokušati ukratko da objasnim šta znači koja specifikacija kamere.

Broj megapiksela (npr. 20 MP): određuje koja će biti rezolucija slike. Više megapiksela znači veću rezoluciju slike, ali ne striktno i bolju fotografiju.

Veličina senzora (npr. 1/1.7”): određuje koliko će svjetla ući u kameru. Veći senzor znači veće piksele, što znači i više svjetla u kameri, što dovodi do boljih fotografija po noći.

Žižna daljina (npr. 22mm): određuje na kojem se prostoru zrake svjetla spajaju i formiraju sliku objekta na senzoru. Žižna daljina također određuje koliko veliki će biti elementi na kameri – što je žižna daljina veća, kamera hvata manje pejzaža i bliža je onome što fotografiramo. Primjer je na fotografiji ispod.

Žižna daljina – demonstracija

Otvor blende (npr. f/2.4): otvor blende također određuje koliko će svjetla ući u kameru te koliko će realno dubina polja biti prikazana. Brojke funkcionišu na način da je npr. f/1.4 veći otvor blende od f/2.4. Dakle, što je manji broj, veći je otvor blende. Što je veći otvor blende, više svjetla prolazi do senzora i pozadina je više zamućena, dok s manjim otvorom blende do senzora dolazi manje svjetla i dubina polja je realnije prikazana – kao što je demonstrirano na fotografiji ispod. Međutim, problem s pametnim telefonima (osim par njih) je u tome što se otvor blende ne može mijenjati, tj. fiksan je za razliku od otvora blende na profesionalnim kamerama.

Otvor blende – demonstracija

Stabilizacija (npr. OIS, EIS): stabilizacija je itekako bitna ukoliko želite snimati videozapise, a postoji elektronska stabilizacija (EIS) te optička stabilizacija (OIS). U suštini, stabilizacija umanjuje „treskanje“ koje možete primijetiti u nekim videozapisima, ali i sprečava pravljenje zamućenih fotografija ukoliko vam se tresu ruke, te ju je poželjno imati.

HDR: zadužen za pravljenje realnijih slika i dodavanje „dinamičkog opsega“ u fotografije. Kada je HDR mod uključen, mobitel pravi tri fotografije s različitim postavkama, te ih spaja u jednu koja sadrži najbolje karakteristike svake od njih, a koja realnije prikazuje ono što vaše oko vidi. Vaš telefon često sam prepozna da li mu je potreban HDR ili ne, s obzirom da HDR mod ne znači baš uvijek realnije fotografije.

Svakako, čak i kada razumijete šta koja specifikacija znači, svejedno vam ne može konkretno prikazati niti stvoriti sliku u glavi kako izgledaju fotografije napravljene kamerom određenih specifikacija, po čemu će se te fotografije razlikovati od fotografija napravljenih nekim drugim pametnim telefonima i slično. Bitnu ulogu tu igra i softver, s obzirom da se određenim softverskim unapređenjima može dodatno poboljšati kvaliteta fotografija napravljenih određenom kamerom. Zbog toga je, kada je kamera u pitanju, potrebno samostalno potražiti primjerke fotografija napravljenih kamerama mobilnih telefona koji vas zanimaju, te ih uporediti i utvrditi koje vam izgledaju najbolje.

Baterija

Još jedna stvar kojoj se vjerovatno ne pridaje previše pažnje jeste baterija, odnosno njen kapacitet te eventualno prisutnost tehnologije brzog punjenja. Iako ovo nije jedna od vitalnih opcija koja ima uticaj na performanse uređaja, svejedno je i na nju bitno obratiti pažnju.

Baterija je još jedna karakteristika koja zahtijeva samostalno istraživanje na internetu, s obzirom da za većinu mobilnih telefona postoje testovi izdržljivosti i trajanja baterije koji će vam otkriti koliko određeni telefon izdrži nakon realnog korištenja u svakodnevnom svijetu, prije nego mu morate dopuniti bateriju.

Operativni sistem i datum predstavljanja

Ovdje se nećemo dotaći teme „iPhone protiv Androida“, s obzirom da sam je obradio u već gore spomenutom tekstu. Ono na šta ćemo se fokusirati jeste koju verziju operativnog sistema, bilo da je u pitanju iOS ili Android, određeni telefon pokreće. Naravno, to je na određeni način povezano i s datumom kada je određeni telefon predstavljen.

Proizvođači Android uređaja najčešće se pridržavaju pravila od dvije velike softverske nadogradnje (odnosno dvije nove verzije sistema – dvije godine softverske podrške) kada su u pitanju njihovi najbolji mobilni telefoni, dok nešto slabiji i jeftiniji uređaji dobiju jednu softversku nadogradnju (osim onih najjeftinijih).

To znači da ukoliko kupite telefon koji je predstavljen prije godinu dana i koji tada nije bio najnoviji i najbolji uređaj u svojoj ponudi, možete zaboraviti na neku aktivniju softversku podršku – ako ne i bilo kakvu. Jednostavno, u pitanju je politika proizvođača mobilnih telefona po kojoj žele da, ukoliko kupite njihov najnoviji uređaj, tek za dvije godine kupite novi, a ukoliko odlučite da kupite nešto slabiji – godina (i kusur) softverske podrške je sve što ćete dobiti.

Međutim, zašto je softverska podrška bitna?

Postoji više razloga. Naime, softverske nadogradnje na najnoviji operativni sistem donose nove funkcije koje dolaze s novim verzijama, što je poželjno ali vjerovatno ne igra veliku ulogu svim korisnicima. Ono što je, s druge strane, izuzetno bitno, jesu sigurnosne zakrpe za Android operativni sistem koje, kao što im ime govori, ispravljaju greške koje  uzrokuju sigurnosne propuste, koji na koncu dovode do ugrožavanja vaše privatnosti. Po jedna sigurnosna zakrpa izlazi svaki mjesec i jako je bitno da svaka pronađe svoj put do svakog uređaja što, naravno, nije slučaj.

Naravno, većina korisnika ne obraća pažnju na softversku podršku koju nude proizvođači pametnih telefona, a neki čak i ignoriraju ažuriranja sistema – što je uglavnom pogrešno.

nedim.kujrakovic

nedim.kujrakovic

Comments are closed here.