Šta morate znati pri kupovini računara/laptopa?

Kao informatičar, pitanje „Koji računar/laptop mi preporučuješ za XY KM?“ čujem jako često – vjerovatno češće od ostalih. Iako odgovor na to pitanje uvijek zavisi od svrhe kojoj je namijenjen taj računar/laptop, postoje neka generalna nepisana pravila koja kažem svima i koja uvijek vrijede, te ću u nastavku teksta navesti ta pravila kako bih vam olakšao kupovinu vašeg narednog računara ili laptopa.

Međutim, prije svega, kratka lekcija iz informatike, kako biste shvatili šta koji dio tačno radi. Reći ćemo da se računar, bilo da je desktop ili laptop, sastoji od nekoliko osnovnih komponenti: procesora, RAM memorije, grafičkog procesora te HDD/SSD diska. Tu su, naravno, i ostali dijelovi poput matične ploče, napojne jedinice i slično, o kojima nećemo mnogo diskutovati.

Procesor, odnosno CPU (centralna procesorska jedinica), se ponaša kao mozak računara i obavlja sve potrebne operacije i zadatke. RAM memorija, odnosno radna memorija kako se još naziva, mjesto je na koje se privremeno spremaju podaci koje koristi procesor. Ti podaci ne ostaju trajno spremljeni u memoriju, nego se brišu pri gašenju računara – otud naziv radna memorija. Grafička kartica, odnosno grafički procesor, je kao što mu samo ime govori zadužen za procesuiranje i prikazivanje slike na ekranu. Hard disk (HDD) ili SSD je mjesto na koje se trajno pohranjuju podaci.

Sada kada je makar malo jasnije koji dio šta radi i koji su osnovni dijelovi računara možemo nastaviti dalje.

Prvo pitanje koje sebi trebate postaviti jeste za šta vam konkretno treba računar/laptop.

To pitanje ujedno daje i odgovor na pitanje treba li vam računar ili laptop.

Ukratko, ukoliko ste osoba koja za poprilično malo novca traži laptop na kojem može pokrenuti neke igre te koristiti ga za „obične stvari“ poput surfanja internetom, gledanja filmova i slično, tražite jednoroga a ne laptop.

Laptopi najčešće nisu namijenjeni za igranje igara – izuzetak su Alienware laptopi te ASUS ROG serija, odnosno laptopi koji su namijenjeni za gejming. Međutim, tu već pričamo o novim a ne polovnim laptopima, jer su grafičke kartice koje se ugrađuju u laptope najčešće slabije od onih namijenjenih za računare, te samim tim i zastarjevaju brže. Ukratko, ne isplati se kupiti stariji laptop jer će jako brzo zastariti. To znači da je u pitanju kategorija laptopa koji koštaju preko 1.500 KM što se jako rijetko uklapa u budžet prosječnog korisnika.

Dakle, ukoliko želite igrati igre, računar je ono što vam treba.

Razloga je više: prvo, možete nadograđivati pojedinačne komponente, što znači da možete stariju grafičku karticu zamijeniti novijom, što kod laptopa nije slučaj. Drugo, hlađenje je bolje na računarima, što znači da se komponente neće brže trošiti i gubiti na performansama zbog visoke temperature.

Ukoliko vam igre nisu bitne, odluka između laptopa i računara zavisi isključivo od toga da li vam je potrebna mašina koja će stajati na jednom mjestu ili ipak želite mašinu koju možete ponijeti sa sobom u kafić, na putovanje, školu/fakultet/posao.

Bitno je jedino da pratite smjernice ispod.

Procesor

Postoje dva velika proizvođača procesora u IT industriji: Intel i AMD. Intel procesori su obično skuplji i namijenjeni svim zadacima, dok su AMD procesori jeftiniji i pogodniji za igranje igara.

Ukratko, preporučuje se Intel i3, i5 ili i7 procesor bilo da je pitanju laptop ili računar, nov ili polovan. Na računarima, doduše, dobro funkcioniše i Intel Pentium G serija procesora, koja je performansama blizu i3 serije procesora. Što se tiče navedenih i3, i5 i i7 procesora, postoji više generacija njih, a vrlo ih je lako prepoznati: i3-540 je, recimo, prva generacija, koja je karakteristična po trocifrenom sufiksu iza imena serije procesora.

Druga generacija procesora bi bio, naprimjer, i3-2500, treća i3-3220… Sve do osme, najnovije, naprimjer i3-8100. Analogno vrijedi i za i5 i i7 serije procesora.

Dakle, zaključak: prvu generaciju karakteriše trocifren broj iza imena serije procesora, a sve ostale generacije su četverocifren broj, gdje prva cifra ujedno označava i generaciju procesora. Na kraju tog broja, može se naći i određeno slovo koje označava da li je u pitanju verzija procesora s određenom nadogradnjom u odnosu na osnovnu verziju, ili je ipak u pitanju verzija koja troši manje energije ali istovremeno ima i slabije performanse.

Ukoliko želite da saznate više o tim oznakama, sve potrebne informacije možete pronaći na Intelovoj zvaničnoj web stranici.

Zašto vam je znanje o generacijama procesora potrebno?

Kako bi vam bilo što lakše uporediti laptope koji imaju istu cijenu, ali različite specifikacije. Naprimjer, ukoliko za istu svotu novca pronađete laptop s drugom generacijom i5 procesora i 8 GB RAM memorije (o kojoj ćemo reći nešto više u nastavku) i laptop s trećom generacijom i5 procesora sa duplo manje RAM memorije (ili bilo kakvom drugom razlikom), znanje o generacijama procesora bit će vam od izuzetne koristi ukoliko želite nešto detaljnije uporediti ova dva laptopa.

Ukoliko, ipak, planirate kupiti računar koji je namijenjen prvenstveno igranju igara, bolji izbor od Intel procesora jeste isključivo AMD Ryzen serija procesora iz razloga što su jeftiniji a imaju podjednako dobre performanse u igrama kao konkurencija. Međutim, iz iskustava mojih kolega znam da se Ryzen procesori ne ponašaju baš optimalno kada su u pitanju neki zadaci poput programiranja.

Dvije stvari na koje ćete posebno obratiti pažnju pri odabiru procesora jeste njegova brzina (koja se mjeri u GHz – gigahercima) i broj jezgara (kako fizičkih, tako i logičkih). U suštini, procesor s više jezgara i većom brzinom rada će, logično, biti brži od procesora s manje jezgara i manjom brzinom.

Naravno, procesori imaju još karakteristika poput keš (cache) memorije, turbo boost mogućnosti i sl. Međutim, na početku teksta sam naveo da ću pisati o okvirnim pravilima, a ne detaljno o svim konkretnim opcijama koje ima svaka komponenta. Uvijek, naravno, postoji Google ukoliko želite znati više.

RAM

Što se tiče radne memorije, odnosno RAM memorije, stvar je poprilično jednostavna: 8 GB je minimum. Svakako, poslužit će vas i laptop/računar sa 4 ili 6 GB RAM-a. Međutim, ukoliko želite da imate što manje zastajkivanja pri obavljanju zadataka koje zadajete računaru/laptopu, ali i da prođe što više vremena prije nego vam zatreba nadogradnja ili čak novi laptop/računar, 8 GB je minimum.

Grafička kartica

Nakon što smo naglasili da laptopi najčešće nisu namijenjeni za gejming, fokusirat ćemo se na grafičke kartice za računare. Ukoliko ste, ipak, tvrdoglavi te i dalje želite kupiti laptop na kojem ćete igrati igre, NVidia GTX 960 grafička kartica (ne 960M već 960) je minimum koji je potreban za neko gejming iskustvo. Iako, napominjem, igranje igara na laptopu nije dobro koliko na desktop računaru. Ukoliko laptop planirate koristiti za druge aktivnosti, vjerujem da će vam biti dovoljna i integrisana grafička kartica, kao naprimjer Intel HD grafički čipovi.

Dakle, računari. Kao što je slučaj s procesorima, i na polju grafičkih kartica postoje dva velika proizvođača: NVidia i AMD. Iako neću preporučiti konkretne grafičke kartice, kao što nisam ni procesore, reći ću da je bitno da u pitanju bude grafička kartica s minimalno 2 GB memorije (iako je poželjno i potrebno i više), a tip memorije GDDR5 i noviji.

SSD ili HDD?

Na kraju, potrebno je izabrati gdje ćete pohranjivati sve podatke: hard disk (HDD) ili SSD.

U suštini, najbitnija razlika između HDD-a i SSD-a (bez da ulazimo u detalje kako funkcioniše jedan, a kako drugi) je u brzini pristupa podacima. SSD ima veću brzinu pristupa, što znači da će se vaš računar brže paliti, te brže obavljati neke operacije u raznim aplikacijama i igrama.

Svakako, to nije neka drastična razlika i većina korisnika bude zadovoljna svojim hard diskovima. Međutim, ukoliko planirate dati nešto više novca za računar, moja preporuka je da se u njemu nađe i SSD i HDD – SSD nekog manjeg kapaciteta oko 120 do 240 GB na kojem će biti instaliran operativni sistem i oni najčešće korišteni podaci te HDD od 500 GB i više na kojem će biti pohranjeni svi ostali podaci.

Novo ili polovno?

Ljudi jako često ne žele kupiti polovan računar ili laptop jer ne dobiju garanciju na dijelove – što je sasvim razumljivo. Međutim, i polovnim računarima i laptopima treba dati šansu, pogotovo kada se uzme u obzir činjenica da određene kompanije prodaju tzv. refurbished, odnosno obnovljene laptope i računare, te na njih daju određenu garanciju. Na kraju krajeva, s jednog takvog laptopa je pisan i ovaj tekst.

Zaključak

Kao što smo ranije ustanovili, najbitnije je za šta planirate koristiti vaš novi računar/laptop. U ovom tekstu sam pokušao navesti neka osnovna „pravila“ i stvari na koje trebate obratiti pažnju pri kupovini novog računara ili laptopa, a koje ćete tačno komponente odabrati zavisi od toga da li vam je potreban računar isključivo za korištenje Office paketa, surfanje internetom i slično, ili ipak želite nešto jaču mašinu na kojoj ćete obavljati intenzivnije zadatke poput uređivanja i montaže videozapisa, programiranja i slično. Ukoliko planirate koristiti računar za programiranje, vjerovatno vam ovaj tekst uopšte nije ni bio potreban.

nedim.kujrakovic

nedim.kujrakovic

Comments are closed here.