Kako se mlade osobe iz BiH mogu vakcinisati u Srbiji?

Mladi iz BiH pronašli način za vakcinaciju protiv COVID-19 u Srbiji.

Bosna i Hercegovina još nije počela masovnu imunizaciju stanovništva u cilju zaustavljanja širenja zaraze virusom COVID-19. Republika Srpska je nabavila 42. 000 vakcina Sputnjik V, Federacija BiH ima samo 10. 000 doza AstraZeneca vakcina, a ni danas, 25. 3. 2021. prispjele doze Pfizera nisu dovoljne za proces masovne vakcinacije. I kada bi BiH imala stotine hiljada vakcina nju bi primile prvo prioritetne grupe: medicinski radnici, osobe starije od 65 godina, policija, ponegdje i novinari. To u praksi znači da mladi svoj red za vakcinaciju neće dočekati tako skoro. No, desetine mladih, a možda i stotine iz BiH primilo je prvo dozu vakcine. Načini putem kojih su došli do vakcina su različiti. Jedan od njih je i odlazak u Srbiju.

Vakcina za mlade medicinske radnike

Meliha Kiseljaković, 25-ogodišnja doktorica iz Sarajeva prvu dozu vakcine AstraZeneca primila je juče na radnom mjestu u Domu zdravlja “Omer Maslić”. Radi se o vakcinama koje je Srbija donirala za medicinske radnike. Vakcinaciji je prethodio razgovor s doktoricom o alergijama i hroničnim bolestima. 

“Ja sam ljekar opšte prakse i svaki dan se susrećem sa Covid pozitivnim pacijentima, vakcinacija mi je donijela veliko psihičko olakšanje” priznaje Kiseljaković u razgovoru za časopis “Karike”.

Dodaje da je proces bezbolan, ali da je nekoliko sati nakon vakcinacije osjetila bol na ubodnom mjestu, a trenutno ima povišenu tjelesnu temperaturu. No, sve je to, kaže nam, normalna pojava. “Pijem Aspirin protect, Brufen ili Paracetamol za temperaturu i stavljam hladne obloge. Ovim putem apelujem na sve građane, kada bude prilika da se vakcinišu, da ne padaju na medijske manipulacije, i da zaštite sebe i svoje voljene” objašljava nam ova mlada doktorica.

Po vakcinu u Srbiju

Melihini vršnjaci, nemedicinski radnici, studenti, đaci nemaju istu priliku kao i ona. Njima je za sada jedina opcija vakcina u Srbiji. Kako izgleda to iskustvo objašnjava nam Eldar Komar. On je student Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, zaposlen u jednoj međunarodnoj organizaciji, nije u prioritetnoj grupi građana za vakcinaciju, ali je prvu dozu AstraZeneca vakcine primio juče u Beogradu. Nije imao poziv, otišao je na mjesto predviđeno za vakcinaciju i stao u red.

Iako je za ulazak u Srbiju za većinu stranih državljana potreban PCR, državljani BiH u tu zemlju mogu ući samo s ličnom kartom. Bez potvrde o vakcinaciji ili PCR testa.

“Prijavu sam izvršio putem portala Vlade Srbije za program imunizacije, no nisam dobio poziv, pa sam odlučio da samoinicijativno odem na punkt gdje se može izvršiti vakcinacija bez prethodne registracije” objašljava Komar. Dodaje da je od dokumenata dovoljna lična karta ili pasoš, ali da Srbija ovih dana bez prethodne najave i ograničenja vakciniše samo na Beogradskom sajmu i samo vakcinama AstraZeneca. Nakon vakcinacije ulazi se u sistem pa je revakcinacija neupitna.

“Revakcinacija za Astra Zeneca -Covishield vakcinu je 12 sedmica nakon primanja prve doze. Svi koji su dobili prvu dozu će dobiti poziv za revakcinaciju”.

Eldar je impresioniran organizacijom vakcinacionih punktova i njihovog osoblja.

“Dodatno, angažovani su studenti medicinskih fakulteta kako bi bili asistencija stručnom osoblju u provođenju procesa vakcinacije stanovništva” dodao je on u razgovoru za “Karike”.

Proces vakcinisanja u četiri etape

Za naš časopis objašnjava i sam proces vakcinacije koji se odvija u četiri etape. Prva je popunjavanje formulara sa ličnim podacima i potpisivanje saglasnosti uz asistenciju studenata, nakon čega slijedi razgovor sa doktorom i informisanje o karakteristikama vakcine. Treća etapa je IT dio – unos ličnih podataka u sistem eUprave i štampanje potvrde o vakcinaciji. Posljednja etapa je vakcinisanje u kabinama.

“Osoblje je vrlo ljubazno, marljivo i gostoprimljivo!” dodao je.

Kroz isti proces danas je prošao i mladi novinar iz Sarajeva Faruk Durmišević.

“Hvala izuzetnim zdravstvenim radnicima u Beogradu na sjajnom prijemu i odličnoj organizaciji. S obzirom na to da je masovna imunizacija u BiH još samo pojam ovo je nevjerovatno iskustvo” kazao je Durmišević.

Dodaje da ni on nije imao poziv, već je samo otišao na punkt za vakcinaciju.

“Proces je brz, jednostavan. Od prijema, pregleda do vakcinacije. Sjajno iskustvo” kazao je Durmišević.

Od nedjelje kada je Srbija uvela mogućnost vakcinisanja bez poziva na Beogradskom sajmu nijedan stranac nije vraćen, osim onih koji nisu htjeli AstraZenecu već drugu vakcinu i osim trudnica kojima se ova vakcina ne preporučuje pa doktori ne žele vakcinisati trudnice.

Mogućnost vakcinisanja do 28. marta 2021. ili isteka zaliha AstraZenece

U neformalnom razgovoru s doktorima na Sajmu rečeno nam je da će se vakcina obavljati do nedjelje 28. marta 2021. ili do isteka trenutnih zaliha.

Nekoliko mladih osoba s kojima smo razgovorali žele primiti AstraZeneca vakcinu u Beogradu, ali nisu u mogućnosti otputavati u Beograd. Put je dalek i košta, a neki ne mogu dobiti slobodan dan na poslu ili nemaju prevoz jer je broj autobuskih linija za Beograd reduciran.

Zvaničan stav države o primanju vakcina stranih državljana

Srbija nema zvaničan stav o vakcinaciji stranaca, odnosno stranci u Srbiji se prema dostupnim informacijama mogu vakcinisati jedino pod uslovom da su diplomate, ali Karike posjeduju nekoliko poziva na vakcinaciju koje je Srbija poslala strancima (državljanima BiH) koji su se prijavili preko sistema eUprave.

Mladi koji, nažalost, nisu u prilici otići u Beograd do 28. marta, za sada mogu samo čekati.

Njihova imunizacija je, svakako, od velikog značaja za cjelokupno društvo jer su oni najmobilniji sloj društva, a time i potencijalni prenosnici virusa na starije rizičnije skupine kao asimptomatski oboljeli.

Najčitaniji tekstovi

Uzroci izraelsko-palestinskog sukoba – razvoj događaja od kreiranja Države Izrael do  Jomkipurskog rata 1973. godine
Zaviri „Iza duge“, vidjećeš da smiješ
Ljubav u vrijeme ratnog ludila
Zlatna Karika Lejla Selimović: Hidžama je više relaksirajući tretman
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Ko će pobijediti čovjeka?
Kataloška prodaja kao prilika za zaradu i radno iskustvo
Nindža, zaostala, bezgrešna ili nepropisno pokrivena – lične priče žena s hidžabom u BiH
Call centri: ZA ili PROTIV?
Zlatna Karika Haris Babić: Ljudi mogu biti uzrok ekstremnih vremenskih pojava
More Stories
Ko srcem svira, publika ga najbolje čuje