Foto: Pexels

Jedna pjesma može promijeniti dan

Piše: Alija Pašalić

Muzika je mnogo više od pozadinske buke koju pustimo dok učimo ili skrolamo kroz društvene mreže. Ona je dio svakodnevice, nešto što nas prati kroz različite faze života i često govori ono što sami ne znamo izgovoriti. Gotovo da ne postoji osoba koja nema “svoju pjesmu”, onu koja je podsjeti na određeni period, osobu ili emociju. Upravo zbog toga, uticaj muzike na raspoloženje i način na koji doživljavamo svijet mnogo je dublji nego što mislimo.

Prije svega, muzika ima nevjerovatnu sposobnost da direktno utiče na naše emocije. Dovoljno je nekoliko sekundi poznate melodije da nas vrati u prošlost ili promijeni raspoloženje. Brze, energične pjesme mogu nas razbuditi, motivisati za trening ili popraviti dan, dok sporije i emotivne kompozicije često pomažu da se smirimo ili procesuiramo tugu. Zanimljivo je kako instinktivno biramo muziku koja odgovara našem stanju, kao da kroz nju pokušavamo razumjeti sami sebe.

Muzika je često i ventil za emocije. Kada ne znamo kako objasniti šta osjećamo, pronađemo pjesmu koja to radi umjesto nas. U tome leži njena posebna snaga. Nije rijetkost da mladi kažu da ih je neka pjesma “spasila” u teškom periodu, jer im je pomogla da se osjećaju manje sami. Upravo zato, određene pjesme ostaju s nama godinama i postaju dio našeg identiteta.

Osim emocionalnog, muzika ima i snažan uticaj na mentalno zdravlje. Slušanje omiljenih pjesama može smanjiti stres, anksioznost i napetost. Nakon napornog dana, muzika često postaje način da se isključimo iz svega i pronađemo mir. Upravo zbog toga se koristi i u terapiji, gdje pomaže ljudima da izraze emocije koje ne mogu lako pretočiti u riječi. U svijetu koji je često brz i haotičan, muzika može biti mali prostor sigurnosti.

Zanimljivo je i to koliko muzika utiče na naš fokus i produktivnost. Mnogi učenici i studenti ne mogu zamisliti učenje bez slušalica. Instrumentalne pjesme, lo-fi ili lagane melodije često pomažu koncentraciji jer ne odvlače pažnju tekstom. S druge strane, glasna i brza muzika može imati suprotan efekat, posebno kada pokušavamo zapamtiti informacije. Sve zavisi od osobe, ali i od trenutka.

Muzika ima i važnu društvenu dimenziju. Ona povezuje ljude, bez obzira na jezik ili porijeklo. Koncerti, festivali i čak obična druženja često su nezamislivi bez muzike. Jedna pjesma može povezati potpune strance ili učvrstiti prijateljstva. Često se desi da određena pjesma postane “soundtrack” jednog perioda života, nešto što nas godinama kasnije vraća u tačno određeni trenutak.

Ne treba zanemariti ni fizički uticaj muzike. Tokom treninga, prava pjesma može nas pogurati da damo više od sebe. Tempo i ritam direktno utiču na našu izdržljivost i motivaciju. S druge strane, lagana i smirujuća muzika može pomoći da se opustimo, usporimo i smanjimo napetost u tijelu.

Naravno, kao i u svemu, važno je pronaći balans. Pretjerano slušanje muzike na visokoj glasnoći može oštetiti sluh, a konstantna potreba za “bukom” može otežati fokus u tišini. Muzika treba biti alat koji koristimo, a ne nešto bez čega ne možemo funkcionisati.

Ako želiš istražiti muziku koja nosi posebnu emociju i umjetničku vrijednost, vrijedi poslušati pjesme poput Wish You Were Here od Pink Floyd, koja na jednostavan način govori o odsutnosti i povezanosti među ljudima. Tu je i No Surprises od Radiohead, tiha, ali snažna kritika monotonije savremenog života. Ako tražiš nešto energičnije, Smells Like Teen Spirit od Nirvana ostaje simbol generacijskog bunta i autentičnosti.

S naših prostora, nezaobilazna je Par godina za nas od Ekatarina Velika, pjesma koja nosi snažnu emociju i priču o prolaznosti. Za moderniji zvuk i društvenu poruku, vrijedi poslušati Alright od Kendrick Lamar, koja je postala simbol nade i borbe u savremenom društvu.

Evo kratke liste preporuka koje možeš odmah pustiti:

Na kraju, jasno je da muzika nije samo zabava. Ona je način da razumijemo sebe, povežemo se s drugima i lakše prođemo kroz svakodnevne izazove. Bilo da je slušamo dok učimo, treniramo ili jednostavno ležimo i razmišljamo, muzika ima moć da utiče na naš dan više nego što smo svjesni. Možda baš zato, bez nje bi svakodnevni život bio mnogo tiši, ali i mnogo prazniji.

Ovaj članak je izrađen u sklopu projekta “Akademija omladinskog novinarstva” koji finansira Evropska unija kroz projekat “SEECheck network Fighting disinformation and misinformation through a network of fact-checkers” , a koji u Bosni i Hercegovini implementira Udruženje građana i građanki Zašto ne. Sadržaj je isključiva odgovornost autora i izdavača, te izneseni stavovi u ovom članku nisu i ne mogu biti smatrani stavovima Udruženja građana i građanki Zašto ne i Europske unije.

Najčitaniji tekstovi

Između ekrana i stvarnosti: Petra Kuljiš o anksioznosti, pritisku i autentičnosti
Kad „snalaženje“ postane pravilo: korupcija u svakodnevnom životu
Studentski domovi u Sarajevu: Gdje su, kakvi su, kako se prijaviti?
Kako do sobe u banjalučkom studentskom domu?
„Orkanski visovi“ kakvih se ne sjećamo: film koji je podijelio publiku
Dželila Mulić-Čorbo, psihologinja: „Kada je nasilje prisutno, tu pate svi“
Uslovi rada u trafikama: Znala sam se vratiti s kraja ulice kako bih otišla u toalet!
Poziv na učešće na konkursu na temu „Nasilje nad LGBTIQ osobama – moja priča“
Konkurs kao predstava, mladi kao statisti u procesu demoralizacije
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
More Stories
Budi muško, stisni zube – mentalno zdravlje muškaraca