Piše: Najda Hajdarević
U savremenom društvu, mladi se sve češće suočavaju s jednom od najvažnijih odluka u svom životu – da li nastaviti obrazovanje i ulagati u dugoročnu budućnost ili što prije pronaći posao i početi zarađivati. Ova dilema nije samo lična, već predstavlja odraz šire društvene i ekonomske situacije u kojoj se nalazi današnja omladina.
Nekada je obrazovanje bilo gotovo siguran put ka uspjehu. Završiti fakultet značilo je imati veću šansu za zaposlenje, stabilan prihod i sigurniju budućnost. Međutim, u današnjem vremenu ta veza između obrazovanja i zaposlenja više nije tako jasna kao ranije. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, stopa nezaposlenosti mladih (od 15 do 24 godine) iznosila je oko 30%, što je jedan od najviših procenata u Evropi. Ovaj podatak jasno ukazuje na problem s kojim se mladi suočavaju – čak i nakon završenog školovanja, pronalazak posla nije zagarantovan.
Ovakva situacija značajno utiče na razmišljanje mladih. Mnogi počinju preispitivati smisao dugogodišnjeg obrazovanja, posebno ako u svom okruženju vide primjere ljudi koji su završili fakultet, a i dalje ne rade u struci ili su nezaposleni. S druge strane, sve je više onih koji bez formalnog obrazovanja uspijevaju pronaći posao ili pokrenuti vlastiti biznis. Upravo zbog toga, mladi se sve češće okreću bržim i praktičnijim rješenjima.
Ipak, obrazovanje i dalje ima neprocjenjivu vrijednost. Ono ne podrazumijeva samo sticanje stručnog znanja, već i razvoj ličnosti. Kroz obrazovanje mladi razvijaju kritičko mišljenje, sposobnost komunikacije, timski rad i odgovornost. To su vještine koje su ključne ne samo za posao, već i za svakodnevni život. Osim toga, obrazovanje otvara vrata širim mogućnostima – od boljih radnih mjesta do prilika za rad u inostranstvu.
Prema podacima Svjetska banka, osobe s višim nivoom obrazovanja u prosjeku ostvaruju veće prihode tokom života i imaju manji rizik od nezaposlenosti. Ovi podaci potvrđuju da obrazovanje, iako ne garantuje odmah posao, dugoročno donosi brojne prednosti.
S druge strane, ne može se zanemariti ni realnost u kojoj mladi žive. Ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini često prisiljava mlade da razmišljaju praktično. Mnogi su primorani da počnu raditi kako bi pomogli svojoj porodici ili osigurali vlastitu egzistenciju. Troškovi života rastu, a obrazovanje zahtijeva vrijeme i novac, što dodatno otežava odluku o nastavku školovanja.
Također, savremeni način života i uticaj društvenih mreža imaju veliku ulogu u oblikovanju stavova mladih. Na platformama poput Instagram i TikTok često se promoviraju priče o brzoj zaradi i uspjehu bez formalnog obrazovanja. Mladi svakodnevno gledaju sadržaje u kojima pojedinci zarađuju putem interneta, marketinga ili vlastitih biznisa, što može stvoriti nerealna očekivanja i pogrešnu sliku o stvarnosti.
Još jedan važan problem predstavlja nesklad između obrazovnog sistema i potreba tržišta rada. Prema izvještajima Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, veliki broj mladih završava obrazovanje u oblastima za koje ne postoji dovoljno radnih mjesta. To dovodi do situacije u kojoj čak i visokoobrazovani mladi ostaju bez zaposlenja ili rade poslove koji nisu u skladu s njihovom strukom.
U takvom okruženju, nije iznenađujuće što mnogi mladi biraju posao umjesto daljeg školovanja. Posao donosi brzu zaradu, osjećaj nezavisnosti i mogućnost da se odmah počne graditi vlastiti život. Međutim, takav izbor često ima i svoje nedostatke. Poslovi koji ne zahtijevaju kvalifikacije često su manje stabilni, slabije plaćeni na duže staze i nude ograničene mogućnosti napredovanja.
Važno je naglasiti da izbor ne mora biti isključivo između obrazovanja i rada. Danas postoji sve više mogućnosti kombinovanja ove dvije opcije. Mladi mogu raditi honorarne poslove tokom školovanja, pohađati online kurseve ili sticati praktično iskustvo kroz prakse i volontiranje. Takav pristup omogućava razvoj i znanja i vještina, što je danas izuzetno cijenjeno na tržištu rada.
Također, važno je raditi na unapređenju obrazovnog sistema kako bi bio usklađeniji s potrebama tržišta rada. Uvođenje više praktične nastave, saradnja s poslodavcima i razvoj digitalnih vještina mogu pomoći mladima da se lakše zaposle nakon školovanja.
Na kraju, odluka između obrazovanja i zarade nije jednostavna niti univerzalna. Svaki mladi čovjek ima svoje okolnosti, prioritete i ciljeve. Ipak, ono što je najvažnije jeste razmišljati dugoročno i donositi odluke koje neće zadovoljiti samo trenutne potrebe, već će omogućiti stabilnu i sigurnu budućnost.
Iako brza zarada može izgledati privlačno, obrazovanje ostaje jedna od najvažnijih investicija koju mladi mogu napraviti. Znanje je trajna vrijednost koja se ne može izgubiti, a upravo ono daje osnovu za napredak, sigurnost i lično zadovoljstvo u budućnosti.
Ovaj članak je izrađen u sklopu projekta “Akademija omladinskog novinarstva” koji finansira Evropska unija kroz projekat “SEECheck network Fighting disinformation and misinformation through a network of fact-checkers” , a koji u Bosni i Hercegovini implementira Udruženje građana i građanki Zašto ne. Sadržaj je isključiva odgovornost autorice i izdavača, te izneseni stavovi u ovom članku nisu i ne mogu biti smatrani stavovima Udruženja građana i građanki Zašto ne i Europske unije.
