U zemlji u kojoj različitost često znači neprihvaćenost, LGBTIQ zajednica u Bosni i Hercegovini svakodnevno se suočava s diskriminacijom, porodičnim odbacivanjem i institucionalnim ignorisanjem. Ipak, uprkos pritiscima, kvir kultura pronalazi načine da opstane i raste.
Piše: Ivana Letić
Nakon više od tri decenije od raspada SFRJ i trideset godina od završetka rata, koji je našu državu ostavio nekoliko godina iza velikog dijela svijeta, te brojnih pokušaja evropskih integracija, BiH i dalje zaostaje za zemljama regiona i Evrope. U Bosni i Hercegovini i nakon toliko godina i dalje ne postoji sveobuhvatan zakon koji eksplicitno štiti LGBTIQ osobe od diskriminacije.
Međutim, postoje zakoni i propisi koji se primjenjuju u određenim oblastima i koji indirektno štite LGBTIQ osobe. Jedan od ključnih je Zakon o zabrani diskriminacije, iz 2016. godine, koji zabranjuje diskriminaciju zbog seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika. Iako pravo o istospolnim brakovima iz godine u godinu sve više usvajaju skoro sve države Evropske unije i svijeta, u BiH to pitanje i dalje ostaje po strani.
Trenutno nijedan od tri porodična zakona ne prepoznaje istopolna životna partnerstva, niti priznaje istospolna partnerstva njenih državljana sklopljena u drugim državama. Upravo ta situacija navodi većinu pripadnika LGBTIQ populacije da sklapaju brakove izvan svoje države – u zemljama koje priznaju istospolne brakove. Međutim, ni pri povratku u BiH ti brakovi nisu priznavani. Porodični zakoni Federacije BiH bračnu i vanbračnu zajednicu prepoznaju isključivo kao zakonitu životnu zajednicu muškarca i žene.
Tokom prethodne tri decenije, ova situacija rezultirala je mnogobrojnim napadima i incidentima. Među najistaknutijima su incident tokom Queer Sarajevo Festivala 2008, kada su vjerski ekstremisti i radikali napali grupu učesnika i skandirali ekstremističke fraze, te incident na Merlinka Film Festivalu 2014, kada su povrijeđena troje sudionika, a policija je vrlo malo uradila u pronalaženju i procesuiranju napadača.
Takođe, ulazak BiH u Evropsku uniju po pitanju prava LGBTIQ zajednice imao bi velik značaj, kako u kulturnom, tako i u svakodnevnom životu. Evropska unija upravo promoviše jednakost i bori se protiv govora mržnje i nasilja – što bi direktno uticalo na položaj queer kulture i LGBTQ+ osoba. Stoga, pregovori o ulasku BiH u EU imaju veliki značaj i za ovu oblast.
Na raskršću religije, nacionalizma i identiteta
Nacionalizam i religija, dvije grane koje iz godine u godinu sve više doprinose lošem položaju LGBTIQ populacije i queer kulture? Zanimljiv je i podatak da se izrazita animoznost i neprihvatanje uočavaju čak i u glavnom gradu BiH. Naravno, u poređenju s mnogim zemljama svijeta situacija nije jedinstvena, no pripadnici LGBTIQ kulture najčešće pronalaze utočište u otvorenijim sredinama koje im daju nadu za kvalitetniji život i bolju budućnost.
U manjim sredinama svako ko odstupa od norme, ne samo da obično seli u veće gradove, već biva primoran i napustiti zemlju u kojoj se rodio i narod s kojim je krvlju vezan — zbog predrasuda, neprihvatanja okoline i sve nesigurnijeg položaja u kojem se nalazi.
S godinama su, gotovo svakodnevno, prisutne objave na društvenim mrežama koje prikazuju sve veći broj napada, kako psihičkih tako i fizičkih na pripadnike LGBTIQ populacije. To nas dovodi u pitanje: da li je Bosna i Hercegovina država koja je spremna za promjene? Da li je neprihvatanje različitosti dio našeg mentaliteta, nedostatak koji prisiljava mnoge da danas žive daleko od svoje zemlje u razvijenim državama, ili je ovakvo stanje rezultat aktivnog širenja netolerancije koja na negativan način prodire kroz društvo?
Neprihvatanje koje boli najviše
Nakon mnogih razgovora sa pripadnicima LGBTIQ zajednice, gotovo uvijek kao jedan od glavnih problema navode se upravo ne prihvatanje od strane porodice, što dalje dovodi do osjećaja odbačenosti i anksioznosti. Nažalost, zabilježeni su i pokušaji samoubistva. Istraživanje iz 2015. pokazalo je da bi 44% građana Bosne i Hercegovine pokušalo liječiti svoje dijete kada bi ono bilo gej. Još 11% izjavilo je da bi prestali komunicirati sa svojim djetetom.
Također je utvrdilo da 19% stanovništva Bosne i Hercegovine podržava davanje ekonomskih i socijalnih prava istospolnim parovima. Prema anketi Pew Researcha objavljenoj 2017. godine, 13% ispitanika u Bosni i Hercegovini podržalo je istospolne brakove, a 84% njih se usprotivilo. 82% njih vjeruje da društvo ne smije prihvatiti homoseksualnost.
Za takav stav porodice prema članu LGBTIQ zajednice najčešće su odgovorni nacionalizam, koji uporno propagira patrijarhat, nadmoć muškarca nad ženom, veličanje nasilja, šovinizam i forsiranje povećanja nataliteta bez obzira na spremnost roditelja i ostalih ljudi. Također, vjerski fanatici koji su posebno uticajni pojedinci ili političari, svakodnevno putem državnih televizija i medija indirektno ili direktno šire mržnju prema različitostima.
Takvi uticajni pojedinci nerijetko aktivno učestvuju u zabranama podrške i okupljanja, koja su značajna za širenje slobode, ličnih vidika i jednakosti među ljudima, bez obzira na nacionalnost, vjersku pripadnost ili bilo koju drugu odrednicu. Međutim, čuveni nacionalističko-religijski slogan “u svoja četiri zida” potpuno promašuje suštinu, ne obazirujući se da bi se upravo praktikovanje te religije i nacionalizma trebalo dešavati u svoja čitiri zida.
Prva sigurna kuća za LGBTQ+ osobe
Jedna od pozitivnih stvari ostvarenih tokom prethodnih godina je otvaranje prve sigurne kuće za LGBTQ+ osobe u Bosni i Hercegovini — skloništa koje je zvanično otvoreno 25. aprila 2024. godine. Ovaj centar, iniciran i vođen od strane Fondacije Krila nade, uz podršku Evropske unije i Vijeća Europe, nudi: psihoterapijsku i savjetodavnu podršku, pravne savjete, osnaživanje i edukaciju za samostalan život, iguran smještaj, hranu, higijenu i osnovne potrepštine.
Ima nade za svjetliju i šareniju budućnost
Upravo je mjesec jun mjesec aktivizma i nade za bolje sutra, stoga je Sarajevo od 12. do 14. juna ponovo postalo središte queer umjetnosti i kulture kroz održavanje festivala Kvirhana. Ovaj značajni kulturni događaj okupio je brojne umjetnike, izvođače i istaknute javne ličnosti iz cijele regije koje su svojim prisustvom dale podršku ovom vidu izražavanja, ali i pridonijele širenju vidljivosti queer kulture, kako u Sarajevu, tako i u cijelom balkanskom prostoru.
Festival Kvirhana ne predstavlja samo umjetnički događaj – on je simbol borbe za ljudska prava, slobodu izražavanja i razbijanje duboko ukorijenjenih društvenih normi koje često guše različitost. Ovogodišnji slogan “Nismo ti mi od jučer” jasno poručuje da queer identiteti nisu produkt savremenog svijeta, “Zapada” ni globalizacije, već su prisutni stoljećima kroz historiju.
Na pitanje da li svijetla budućnost čeka kvir kulturu u Sarajevu, Antonija Stojanović Almesberger, aktivistkinja u sklopu udruge Lori podijelila je svoje utiske:
„Zanimljivo mi je bilo čuti što ljudi koji žive u Sarajevu godinama ili cijeli život kažu na to. Sarajevo je jedan poseban grad, ima dušu, otvorenost, raste i razvija se, ima kulturnu povijest, a i sjajne ljude. A to je sve potrebno za napredak. Ono što sam ja u tih nekoliko dana doživjela pokazuje mi da ima itekako nade za svjetliju i šareniju budućnost, ima dosta ljudi, aktivista i aktivistkinja, umjetnica i umjetnika posvećenih tome da svoju zajednicu oplemene, učine ravnopravnom i podržavajućom za sve.
Kada je riječ o značaju festivala poput Kvirhane za Sarajevo i širu zajednicu, Antonija naglašava višestruke vrijednosti ovakvih kulturnih manifestacija:
„Rekla bih da je značaj Kvirhane za Sarajevo, ali i čitavu BiH veliki, i prema javnosti, tj. široj zajednici, i prema LGBTIQ+ zajednici: s jedne strane podiže vidljivost queer i feminističke kulture, senzibilizira javnost, pokazuje da smo ljudi, a ne neki ‘projekt izvana’, omogućuje svakome otvorena srca da istraži i iskusi queer i feminističku kulturu. S druge strane, važan je njen značaj za LGBTIQ+ osobe, jer ona povezuje, osnažujuće je doći na takav događaj, pogotovo za osobe koje nemaju možda puno takvih sadržaja u svojoj sredini na svakodnevnoj razini.“
Iako se Bosna i Hercegovina i dalje suočava s brojnim izazovima kada je riječ o pravima LGBT+ zajednice i često zaostaje za ostatkom regije – neosporan je rast svijesti i interesa za queer teme, najviše zahvaljujući bržem širenju informacija i sve većoj povezanosti mladih s globalnim tokovima.
