Najmlađi ekolozi – reciklažom do igračaka

Edukacija djece od najmanjeg uzrasta je važna jer ni jedan od postojećih ekoloških problema nije moguće do kraja riješiti ako se ne fokusiramo na ekološki način razmišljanja i suštinsko mijenjanje negativnih navika.

Ekološka svijest ne bi smjela ostati samo pojam na papiru. Zaštita životne sredine i aktivno djelovanje u tom pravcu moraju biti među prioritetima svakog čovjeka jer bez zdrave planete nema ni zdravog života ni održivog razvoja. Reciklaža je samo jedan od načina rješavanja problema suvišnog otpada koji se u našem potrošačkom društvu konstantno nagomilava.

„Koliko god da potičemo procese remedijacije metodama koje su rezultat istraživanja, ako ljudsko ponašanje ostaje nepromijenjeno, mi ćemo se susretati s istim ili opasnijim problemima. Ekološki odgovorna ličnost se formira od najranije mladosti, pa je neophodno uvođenje ekološkog obrazovanja na svim nivoima. S djecom radim unazad 3 godine. Posebno me raduju edukacije u ruralnim sredinama“, govori Milana Mišić, direktorica Udruženja AREA.

Odgovornost prema prirodi

Edukaciju najmlađih članova sprovodi Udruženje AREA, a Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS je taj koji podržava njihove projekte. Djeca u banjalučkim privatnim i državnim vrtićima imaju priliku učiti o ekološkim temama i kroz zanimljive zadatke praktično iskoristiti reciklirani otpad za igračke. Svako od nas snosi odgovornost za okolinu u kojoj živi, a jačanjem ekološke svijesti i odgovornosti kod najmlađih individua, kao i praktičnom primjenom ideja možemo stvarati kvalitetniju budućnost.

„Odlučili smo djecu naučiti šta znači reciklirati jer reciklažom činimo puno za prirodu i zaštitu životne sredine, te omogućavamo djeci i sebi zdraviji i kvalitetniji život. Na našim radionicama pokazujemo praktičnim primjerima iskorištavanje otpada i vraćanje u upotrebu. Kada su djeca u vrtićima u pitanju, onda su to igračke od papira, kartona, čepova i flaša“, navodi Milana Mišić.

„Što se tiče djece, fenomenalna su jer ih pripremaju tete iz vrtića kroz različite aktivnosti tako da im proces reciklaže nije potpuno stran. Djeca su na radionici bila koncentrisana na priču i prikaz slika koje sam im pokazivala, a i sama su učestvovala. Mislim da je jako važno da se odmalena uče vrijednostima, kako od roditelja, tako i od osoba koje su im bliske. Igra je jedan od ljepših načina da se djeci približi ljepota prirode i okruženja“, govori Sanja Stevanović, predsjednica Upravnog odbora Udruženja AREA.

Neupućenost ne smije biti izgovor za zagađivanje okoline

Jedan od glavnih uzroka nepravilnog odnosa prema otpadu jeste slaba informisanost, neupućenost u posljedice nepravilnog odlaganja i postupanja s otpadom i ekološka neosviještenost uopšte. Zato je važno pokrenuti pozitivne promjene. Kada imamo na umu vijek u kojem živimo i različite mogućnosti, ekološko neznanje i neupućenost ne smiju biti izgovori za zagađenu okolinu.

Reciklažom osiguravamo očuvanje prirodnih sirovina, smanjenje zagađenosti vode, vazduha i tla, štednju skupe energije, kao i smanjenje deponijskog otpada.

„Malim smo koracima krenuli, ali se nadamo da će naši rezultati biti veliki. AREA je osnovana 2014. godine, a prva aktivnost je bila obilježavanje dana borbe protiv degradacije zemljišta, na čemu dosta radimo. Takođe, postoje i projekti za djecu čiji je cilj razvijanje ekološke svijesti kod djece i usmjeravanje na odgovorno ponašanje prema prirodi. Planiramo još mnogo ovakvih edukacija s djecom koja nam se uvijek obraduju i iskazuju spremnost za učenjem“, naveli su iz Udruženja AREA.

Najčitaniji tekstovi

Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
The Platform: Svijet u kome jedeš ili budeš pojeden
Bruno Jelović: Želja mi je osnovati azil za napuštene životinje
Zlatna Karika Dino Bajrović: Volim svoj posao i uvijek imam tremu
Zlatna Karika Sara Vojičić: Heavy metal je oduvijek bio vrsta bunta protiv sistema
Kako izgleda „nevidljiva ruka“?
Kviz o ljudskim pravima (1)
Vikend sa ćaletom: Ljubav kao najveća potreba
Nindža, zaostala, bezgrešna ili nepropisno pokrivena – lične priče žena s hidžabom u BiH
Zašto mi biro ne da da zarađujem više od 208 KM mjesečno?
More Stories
Osmijeh Mona Lize i tužna priča iza