Piše: Nahla Muradbašić
Često se govori da lokalne vlasti rade u interesu građana, ali u praksi se to najjasnije vidi tek kada se sjednice općinskih vijeća i budžetske odluke stave pod lupu. Kao posmatračica 14. i 15. radne sjednice Općinskog vijeća Novi Grad Sarajevo, kroz vijećnička pitanja i inicijative imala sam priliku vidjeti kako se oblikuju prioriteti jedne od najvećih općina u Kantonu Sarajevo te koliko su u tom procesu prisutni mladi, škole, javni prostor i svakodnevna sigurnost građana.
Na obje sjednice dominirale su inicijative koje se odnose na infrastrukturu, komunalne probleme i sigurnost u naseljima, a među njima se jasno izdvajaju i teme koje se direktno dotiču mladih – od školskog sistema, preko sportskih igrališta, do javnih prostora koje svakodnevno koriste djeca i srednjoškolci.
Jedna od najzapaženijih inicijativa odnosi se na prijedlog zabrane korištenja mobilnih telefona u osnovnim školama, uz uvođenje ormarića za njihovo odlaganje. Ova ideja proizašla je iz prepoznavanja problema koncentracije i kvaliteta nastave. Time se otvara pitanje koliko se obrazovni sistem prilagođava stvarnim navikama djece i da li lokalna zajednica ima kapacitete da prati promjene koje dolaze iz učionica, a ne samo iz administracije?
Paralelno s tim, niz inicijativa odnosi se na stanje dječijih i sportskih igrališta. Traži se popravka postojećih igrališta, izgradnja novih sadržaja, kao i njihovo sistemsko održavanje. Iako na prvi pogled djeluju kao tehnička pitanja, ove teme direktno utiču na kvalitet slobodnog vremena djece i sigurnost njihovog boravka u javnom prostoru.
Sport i javne površine kroz sjednice se pojavljuju kao stalna tema, bilo da se govori o rekonstrukciji terena, uređenju igrališta ili poboljšanju uslova za rekreaciju. U pozadini tih prijedloga stoji činjenica da su sportski i rekreativni prostori često jedina dostupna infrastruktura za mlade u urbanim naseljima.
Značajan dio inicijativa odnosi se i na sigurnost u saobraćaju – na primjer, postavljanje pješačkih prelaza. Ove mjere najdirektnije utiču na učenike koji svakodnevno pješače do škola, ali i na starije osobe i roditelje s djecom, čineći sigurnost ulica važnim, iako često nevidljivim segmentom omladinske politike.
Posebno važan segment odnosi se na sistemska pitanja poput statusa asistenata u nastavi, što je direktno povezano s inkluzivnim obrazovanjem i podrškom učenicima s poteškoćama. Ovakve inicijative pokazuju da se dio vijećničkog rada kreće ka dugoročnim rješenjima, iako su ona često sporija od svakodnevnih problema na terenu.
Kada se sve inicijative sagledaju zajedno, vidi se da mladi nisu izostavljeni iz političkog fokusa, ali su rijetko prepoznati kao jedinstvena i strateška kategorija. Umjesto toga, pojavljuju se kroz obrazovanje, sport, sigurnost i infrastrukturu, bez objedinjene politike koja bi ih tretirala kao cjelinu.
U širem kontekstu budžeta Općine Novi Grad Sarajevo za 2026. godinu, ukupna planirana sredstva iznose 67.280.000 KM, dok je za 2025. godinu budžet iznosio 68.846.000 KM. Najveći dio sredstava i dalje je usmjeren na infrastrukturu i komunalne projekte, dok se politike za mlade provode kroz više sektora, bez jedinstvenog okvira.
U oblasti podrške zapošljavanju i privredi, za sufinansiranje malih biznisa planirano je 700.000 KM, dok se za razvoj poljoprivredne proizvodnje izdvaja 550.000 KM. Za programe obuke, prekvalifikacije i zapošljavanja, uključujući Lokalni akcioni plan zapošljavanja te mjere usmjerene na deficitarna zanimanja, planirana su sredstva u rasponu od 50.000 do 100.000 KM po pojedinim programima. Iako ove mjere nisu isključivo omladinske, one se najdirektnije odnose na mlade koji ulaze na tržište rada.
U obrazovanju se najznačajnija izdvajanja odnose na stipendiranje učenika i studenata, za šta je planirano 1.100.000 KM.
Dodatno, za ishranu socijalno ugroženih učenika izdvojeno je 500.000 KM, dok se za prevoz učenika s invaliditetom planira 150.000 KM. Za vannastavne aktivnosti učenika izdvojeno je 110.000 KM, a za mobilnost mladih 30.000 KM. Ove stavke pokazuju da se podrška mladima dominantno realizuje kroz obrazovni sistem i socijalne mjere, a ne kroz jedinstvenu omladinsku politiku.
Sport zauzima jednu od najznačajnijih budžetskih pozicija sa 3.736.000 KM planiranih za sportsku infrastrukturu i sadržaje. Ova sredstva obuhvataju izgradnju i rekonstrukciju igrališta, sportskih terena i rekreativnih zona, uključujući projekte u okviru lokalnih centara i naselja. Dodatno, za podršku sportskim klubovima planirano je 500.000 KM, dok se za održavanje i rekonstrukciju sportskih i dječijih igrališta izdvajaju pojedinačni kapitalni transferi u vrijednosti od nekoliko stotina hiljada konvertibilnih maraka.
U oblasti socijalne politike i demografskih mjera, ukupna sredstva od 2.899.000 KM obuhvataju širok spektar programa, od jednokratnih pomoći i zdravstvene zaštite do podrške boračkoj populaciji i raseljenim licima. U okviru toga, pronatalitetne mjere iznose 800.000 KM, dok je za vantjelesnu oplodnju planirano 150.000 KM, a za subvencioniranje stambenog zbrinjavanja mladih 100.000 KM.
Ukupno posmatrano, budžet pokazuje snažnu orijentaciju ka infrastrukturnim projektima, dok se politike za mlade pojavljuju fragmentirano kroz više oblasti. Mladi su prisutni u budžetu, ali ne kao jedinstvena strateška kategorija, nego kao zbir različitih mjera raspoređenih kroz sektore. To otvara ključno pitanje koje se provlači i kroz sjednice i kroz budžet: da li se potrebe mladih zaista planiraju sistemski ili se rješavaju kroz pojedinačne intervencije i projekte koji zavise od trenutnih inicijativa i političkih prioriteta? Na kraju, ostaje gorak dojam da se o mladima govori često, ali da se o njima rijetko odlučuje kao o jednoj cjelini.
Ovaj članak je izrađen u sklopu projekta “Ispod stola” koji realizuje Omladinska novinska asocijacija u Bosni i Hercegovini, uz podršku Evropske unije kroz program “Platforma odgovorno.st” koji u BiH implementiraju Transparency International u BiH, Balkanska istraživačka mreža u BiH (BIRN BiH) i Udruženje građana i građanki Zašto ne. Sadržaj je isključiva odgovornost autora/ice i izdavača, te izneseni stavovi u ovom članku/infografici nisu i ne mogu biti smatrani stavovima Europske unije i partnerskih organizacija.
