Piše: Amina Bašić
Znate kako kažu: „Neke teme godinama ostaju ispod stola.“ O njima se šapuće, prepričavaju se iskustva „iza zatvorenih vrata“, a mnogi od nas nauče da je lakše okrenuti glavu nego postaviti pitanje. Vrijeme je da takve teme konačno ugledaju svjetlo dana.
Danas vam donosimo priču o Uredu za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo i onima koji svakodnevno rade na tome da prijavljivanje korupcije ne ostane samo dobra ideja na papiru. Sastanku su prisustvovali Edina Đečević, Faruk Šahbegović i Tarik Bekrić, predstavnici Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo, uključujući rukovodstvo Ureda i stručne saradnike koji rade na zaprimanju prijava, zaštiti prijavitelja korupcije i provođenju zakonskih procedura.
Prije nego što nastavimo, podsjetimo se da smo u prethodnom članku govorili o tome šta je korupcija, na koji način je možemo prijaviti i kome se možemo obratiti ukoliko posumnjamo na nepravilnosti. Ovoga puta, s Uredom smo razgovarali o jednoj posebno važnoj temi – zaštiti zviždača, odnosno osoba koje odluče progovoriti i prijaviti korupciju.
Da bismo razumjeli kako je ova priča počela, moramo se vratiti u 2022. godinu. Tada je Skupština Kantona Sarajevo usvojila Nacrt zakona o prevenciji i suzbijanju korupcije i uputila ga u javnu raspravu. Zakon nije nastao slučajno. Na nivou Federacije BiH tada nije postojalo cjelovito zakonsko rješenje koje bi uređivalo zaštitu prijavitelja korupcije. Jedan od prioriteta na evropskom putu naše zemlje bio je upravo usvajanje zakonodavstva koje uređuje sukob interesa i zaštitu zviždača. Skupština Kantona Sarajevo tada je ovaj zakon prepoznala kao jednu od najvažnijih poluga u borbi protiv korupcije, a diskusije zastupnika pokazale su koliko je javnost zainteresovana za ovu temu.
Ministrica pravde i uprave Kantona Sarajevo Darja Softić Kadenić tada je istakla: „Cilj nam je da, u okolnostima nedostatka političke volje na drugim nivoima vlasti, na nivou Kantona Sarajevo uspostavimo neophodne standarde u borbi protiv korupcije i to kroz regulisanje tri ključne oblasti. Prva se odnosi na sukob interesa, kao situacije u kojoj privatni interes nosioca javne funkcije utiče na proces donošenja odluka pri vršenju funkcije. Druga oblast je zaštita prijavitelja korupcije, što do sada uopće nije regulirano u FBiH, dok je treći dio zakona posvećen povećanju integriteta institucija javnog sektora kroz obaveznu izradu planova integriteta, propisivanje minimuma metodologije za izradu tih planova te uspostavljanje kontrolnog mehanizma od strane Ureda za borbu protiv korupcije KS.“
Naglasila je i da će se donošenjem ovog zakona, zajedno sa ranije usvojenim Zakonom o prijavljivanju i kontroli imovine nosilaca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo, dobiti kompletan i efikasan okvir za odlučniju borbu protiv korupcije.
Ono što je posebno zanimljivo jeste da ova priča nije ostala samo u granicama Kantona Sarajevo. Model zaštite zviždača i iskustva stečena njegovom primjenom poslužili su kao primjer i drugim sredinama. Tako je Unsko-sanski kanton 2024. godine usvojio vlastiti Zakon o prevenciji i suzbijanju korupcije, prepoznajući važnost zaštite osoba koje odluče prijaviti nepravilnosti.
Faruk Šahbegović, šef Odjeljenja za analitiku i podršku, istakao je: „Problem korupcije je dugo prisutan u našem društvu i teško je pronaći oblast koju nije dotakao i na koju ne ostavlja štetne posljedice. Korupcija nije samo pitanje zakona i institucija, nego i pitanje društvenih navika, vrijednosti i odnosa prema javnom dobru. Upravo mladi imaju veliku šansu da takve obrasce prepoznaju, preispitaju i mijenjaju.“
Ali, možda se sada pitate: da li građani uopće prijavljuju korupciju? Da li ljudi vjeruju da njihov glas može nešto promijeniti?
Brojevi pokazuju da ipak vjeruju. Tokom 2025. godine Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo zaprimio je čak 841 prijavu. Iza tog broja ne kriju se samo predmeti i statistika. Iza svake prijave nalazi se osoba koja je odlučila da neće prešutjeti ono što smatra nepravilnim.
Iz Ureda ističu da se iza ovog povećanja broja prijava krije mnogo više od samih brojki. Kako su nam pojasnili, riječ je o rezultatu dugogodišnjeg rada na prevenciji korupcije, kontinuiranoj edukaciji građana, jačanju integriteta institucija i približavanju rada Ureda javnosti. Posebno ih raduje činjenica da su građani Kantona Sarajevo ohrabreni da prijave ono što smatraju nepravilnim, jer to pokazuje da raste povjerenje u institucije i svijest o tome da korupcija nije nešto što treba prešutjeti.
„Ključno je znanje, odnosno obrazovanje, aktivizam i spremnost da se preuzme odgovornost za sebe i za društvo. Mladi treba da razumiju kako funkcioniše javni sektor, da se suštinski upoznaju s procesima donošenja odluka i da insistiraju na odgovornosti donosilaca odluka, i to i kao građani i kao glasači“, istakao je Šahbegović.
Posebno je zanimljivo da je više od polovine prijava podneseno anonimno, što govori da građani žele ukazati na probleme, ali i da još uvijek postoji određeni strah od mogućih posljedica. Upravo zato zaštita zviždača nije samo zakonska odredba. Ona predstavlja poruku da niko ne bi trebao biti kažnjen zato što je odlučio postupiti ispravno.
Analiza je pokazala i da se najveći broj prijava odnosi na nepravilnosti u postupcima zapošljavanja. Drugim riječima, građani najčešće reaguju onda kada smatraju da konkursi nisu provedeni transparentno i da svi kandidati nisu imali jednake šanse. Nakon toga, veliki broj prijava odnosio se na oblasti obrazovanja, zdravstva i javnih preduzeća – sektore s kojima se građani gotovo svakodnevno susreću.
Na samom kraju, korupciju često doživljavamo kao nešto veliko, nedodirljivo i daleko od nas. Nešto što pripada naslovnicama i aferama o kojima slušamo u vijestima. Međutim, ona počinje mnogo ranije, onda kada prihvatimo da su „štela“, prečice i šutnja normalan dio svakodnevice.
Zato je najvažnija poruka upravo za mlade: nemojte misliti da ste premladi da biste reagovali ili da vaš glas ne može ništa promijeniti. Naprotiv. Svaka prijava, svako postavljeno pitanje i svako odbijanje da prihvatimo nepravdu kao nešto normalno, korak su ka društvu u kojem želimo živjeti.
Nećemo promijeniti cijeli sistem preko noći. Ali možemo odlučiti da ne okrećemo glavu. Borba protiv korupcije ne počinje u institucijama – ona počinje od nas. Od odluke da budemo pošteni, da tražimo odgovornost i da vjerujemo da je promjena moguća.
A ako nas je ova priča ičemu naučila, onda je to da hrabrost nije odsustvo straha. Hrabrost je odlučiti progovoriti čak i onda kada je lakše šutjeti.
Ovaj članak je izrađen u sklopu projekta “Ispod stola” koji realizuje Omladinska novinska asocijacija u Bosni i Hercegovini, uz podršku Evropske unije kroz program “Platforma odgovorno.st” koji u BiH implementiraju Transparency International u BiH, Balkanska istraživačka mreža u BiH (BIRN BiH) i Udruženje građana i građanki Zašto ne. Sadržaj je isključiva odgovornost autora/ice i izdavača, te izneseni stavovi u ovom članku/infografici nisu i ne mogu biti smatrani stavovima Europske unije i partnerskih organizacija.
