Cesare Pavese – književni dragulj Italije

Među najvećim i najznačajnijim književnim stvaraocima koji su rođeni na pragu XX stoljeća i koji su stekli veliki autoritet u italijanskoj kulturi i književnosti stoji i ime Cesarea Pavesea. Jedan je od najinteresantnijih italijanskih pisaca u rasponu između predratnog i poslijeratnog perioda čija djela i život neprestano nastavljaju da privlače pažnju domaće i strane književne kritike. Dio je generacije pisaca čiji je glavni zadatak i cilj bio otkrivanje Italije.

Rođen je 9. septembra 1908. godine u malom italijanskom mjestu Santo Stefano Belbo, odakle se porodica Pavese preselila u Torino. Tu je stekao obrazovanje. Najprije je pohađao L’Istituto Sociale dei Gesuiti, a nakon toga od 1923. i gimnaziju D’Azeglio. Nakon završetka srednje škole, Pavese se upisuje na Filozofski fakultet u Torinu, opredjeljujući se prvenstveno za studij engleske književnosti. Nakon što je diplomirao 1930. na temu O interpretaciji poezije Volta Vitmana, aktivno se posvećuje prevođenju djela američkih pisaca. Tih godina Pavese ulazi i u političke krugove. Postaje dio političkog pokreta Pravda i sloboda i učestvuje u uređivanju časopisa Kultura. Zbog antifašističkog djelovanja, u proljeće 1935. uhapšen je i prognan na tri godine u Brancaleone u Južnoj Italiji, gdje počinje pisati svoje prve novele.

Već sljedeće godine se vraća u Torino, te nastavlja s prevodilačkim radom i aktivno sarađuje s izdavačkom kućom Einaudi. Bio je član Komunističke partije Italije te je radio za njen službeni glasnik Jedinstvo. Nakon Drugog svjetskog rata ima ključnu ulogu u obnavljanju italijanske kulture. Umire 27. augusta 1950. počinivši samoubistvo u hotelskoj sobi u Torinu, popivši preveliku dozu tableta za spavanje.

Pavese kao glas običnog naroda

Pavese se na književnoj sceni pojavljuje 1936. sa zbirkom pjesama Raditi umara u kojoj po prvi put uvodi pitanje socijalnih tema. Godine 1941. objavljen je njegov prvijenac Tvoji krajevi koji obrađuje specifičnu situaciju za tadašnje italijansko društvo. Kao i u zbirci pjesama, akcenat je na promjeni životne sredine – odlazak iz sela u grad. Uz posthumno izdane novele autobiografskog karaktera, Praznička noć, Lijepo ljeto i Plaža, nalazilo se i jedno od najboljih Paveseovih djela – Tamnica. U djelu Kuća na brežuljku opisani su događaji od 1943. do 1945. koji obuhvataju period pada fašizma, razvoja pokreta otpora, građanskog rata, bombardovanja italijanskih gradova…

Radnja je smještena na jednom od torinskih brežuljaka gdje narator romana Corrado, četrdesetogodišnji profesor iz Torina, provodi svoje dane bježeći od rata. Živi u iznajmljenoj sobi u ljetnikovcu i često odlazi u krčmu Fontane, u kojoj se skupljaju mnogi ljudi različitih profila kako bi organizovali pokret otpora. Djelo je prožeto autobiografskim elementima te predstavlja uticaj ratnih događanja i strahota na italijansko društvo, ali i na čovjeka kao zasebnu individuu. Zbirka pjesama Doći će smrt i imat će tvoje oči podijeljena je na dva ciklusa: Zemlja i smrt objavljen 1947. a drugi ciklus, po kojem i čitava zbirka nosi naziv, 1950. godine. Vrijedi spomenuti i ostala djela: Drug (1947), Razgovori s Leukom (1947) i Mjesec i krijesovi (1950).

Cesare Pavese, fotografija preuzeta sa https://www.ilmamilio.it/

Kako su ga drugi ocijenili?

Pred kraj života autor dobija priznanje za svoj književni rad. Nakon ponovljenih izdanja svih značajnijih djela, tri su romana pod zajedničkim naslovom Lijepo ljeto u julu 1950. dobila najveću italijansku nagradu Strega – Lijepo ljeto, Đavo na brežuljcima i Među usamljenim ženama.

Paveseova književnost pratila je krizu Italije koja je mnogo propatila, najprije tokom fašističke diktature, a zatim kroz besmislene borbe u Drugom svjetskom ratu. Bila je svjedokom rađanja duha i svijesti kod Italijana i borbe za dostojanstven život svakog pojedinca. Prodire duboko u ljudsku intimu nastojeći da je razgoliti i otkrije nepoznato kod ljudi i društva.

U nastavku vam donosimo prijevod četiri Paveseove pjesme.

Doći će smrt i imat će tvoje oči (1951)

Doći će smrt i imat će tvoje oči

ta smrt koja nas prati

od jutra do mraka, besana,

gluha, poput starog kajanja

ili besmislenog poroka. Tvoje oči

biće uzaludna riječ,

prigušeni krik, zaborav.

Takve ih gledaš svakog jutra

dok se nadnosiš nad sobom

u ogledalu. Oh draga nado,

toga dana znat ćemo čak i mi

da si u isto vrijeme i život i ništa.

Za sve smrt ima pogled.

Doći će smrt i imat će tvoje oči.

Biće kao prekidanje s porokom,

kao gledanje u ogledalo

iz kojeg izranja mrtvo lice,

kao slušanje zatvorenih usana.

Sići ćemo u ambis nijemi.

Ti ne znaš za brežuljke (1945) 

Ti ne znaš za brežuljke

na kojima je prolivena krv.

Svi smo pobjegli

svi smo bacili

oružje i ime. Jedna žena

nas je gledala dok smo bježali.

Samo jedan od nas

zaustavio se pred stisnutom pesnicom,

vidio je prazno nebo,

kimnuo glavom i umro

ispod zidina, u tišini.

Sada je njegovo ime krvavi dronjak. Jedna

žena nas čeka na brežuljcima.

 

Čak i ti si ljubav (1946)

Čak i ti si ljubav.

Kao drugi

i ti si od krvi i zemlje. Hodaš

poput onoga koji se ne odvaja

od kućnog praga.

Gledaš poput onoga koji iščekuje

a ne vidi. Ti si zemlja

koja pati i šuti.

Trzaš se i umorna si,

imaš riječi – hodaj

u iščekivanju. Ljubav je

tvoja krv – ništa drugo.

Titraj zore (1950) 

Titraj zore

diše s tvojim usnama

pri dnu praznih ulica.

Svjetlost boji u sivo tvoje oči,

slatke kapljice zore

na tamnim brežuljcima.

Tvoj korak i tvoj dah

kao vjetar zore

potapaju kuće.

Drhti grad,

miriše kamenje,

ti si život, izlazak sunca.

Izgubljena zvijezda

na jutarnjoj svjetlosti,

dašak povjetarca,

toplina, dah –

svanulo je.

Ti si svjetlost i jutro.

Naslovna fotografija preuzeta sa https://fondazionecesarepavese.it/en/cesare-pavese-biography/

Najčitaniji tekstovi

Studentice Odsjeka za žurnalistiku u Tuzli podnijele prijavu protiv profesora: Da li je ovo još jedan slučaj bez epiloga?
Intervju s dipl. iur. Nives Jukić, ombudsmankom BiH za ljudska prava: Iza svakog statističkog broja stoji ljudsko biće
Zlatna Karika Azra Pargan: Kroz festival „Moja prva knjiga“ predstaviti što veći broj autora
Male sredine često ne cijene uspjeh „svoje djece“: U Brezi žive i ginisov rekorder i iznadprosječno inteligentni ljudi
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Kako do studentskog posla u Sarajevu?
Call centri: ZA ili PROTIV?
Da li me moj muž silovao? Između realnosti  i zakona
Zašto upisati elektrotehniku u Tuzli?
Kviz o ljudskim pravima (1)
More Stories
Don’t ask, don’t tell i druge porodične tajne