„Najteži dio volonterskog angažmana u pandemiji je nemogućnost da uopće vidite svog pacijenta, što radi osoblje COVID ambulante, s kojima ste stalno u kontaktu. Nažalost, to iziskuje mnogo nalaza i mnogo papirologije, a sve dosta brže ide kada imate jednog budnog i entuzijastičnog studenta pored sebe“, naglašava Nejira Imamović.
Omladinska novinska asocijacija u BiH poziva foto-novinare/ke, freelancere/ice i medijske aktiviste/kinje da kreiraju foto-priče koje za cilj imaju predstaviti mladima u BiH inicijative i ideje aktuelnih mladih gradskih/općinskih/opštinskih vijećnika i vijećnica. Krajnji cilj je pokazati da postoje osviješteni mladi političari/ke koji djeluju u svojim zajednicama proaktivno i predstaviti ih kao primjere dobre prakse drugim mladim glasačima/icama iz cijele BiH.
Zapravo sam se sa svojim društvom često šalila na račun javnih toaleta. Uvijek smo komentarisali kako niko od nas ne sjeda na toalet dasku i kako je uvijek prekrivamo toaletnim papirom (ako toaletnog papira uopšte ima). Postoje svakako jednokratni podmetači, ali, naravno, ni njih uglavnom ne možete pronaći u javnim toaletima jer se brzo potroše. Studirajući na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, poznavala sam neke hemikalije koje bi mogle da se iskoriste, a da nisu štetne za čovjeka. Odlučila sam da više o tome istražim na internetu i nakon nekog vremena kreirala sam ideju koja je djelovala vrlo jednostavno i funkcionalno.
Web platforma darujkrv.ba zasnovana je na dvije esencijalne funkcionalnosti: registrovanje potencijalnih darivaoca – Daruj Krv, te pretragu registrovanih darivaoca po različitim kriterijima – Trebam Krv. Dakle, aplikacija omogućava lakše i brže povezivanje osoba koje trebaju krv s onima koji krv daruju.

Ima veze...

„Najteži dio volonterskog angažmana u pandemiji je nemogućnost da uopće vidite svog pacijenta, što radi osoblje COVID ambulante, s kojima ste stalno u kontaktu. Nažalost, to iziskuje mnogo nalaza i mnogo papirologije, a sve dosta brže ide kada imate jednog budnog i entuzijastičnog studenta pored sebe“, naglašava Nejira Imamović.
Želeći vam približiti različite psihoterapijske pravce i tako produbiti vaše znanje o psihoterapiji, Ognjen Pjano, psiholog naše stalne rubrike „Pitaj psihologa“, donosi vam prvi u nizu razgovora sa psihoterapeutima. Sa psihoanalitičarkom Ninom Krajnik razgovorao je o tome šta je psihoanaliza, a šta psihoterapija, te kako taj proces izgleda u praksi. Krajnik govori o simptomima, ljubavi i njenim potencijalima, pokretu Lakan Balkan i psihoanalitičkoj politici te o nesvjesnom kao najvažnijoj knjizi koju možemo pročitati.
Prva epizoda emisije "Ovo ću samo tebi reći" koja ima za cilj promociju tema o kojima mladi govore jedino u uskom krugu prijatelja. Kao omladinski medij, želimo da damo prostora mladima da pričaju o odnosima, stavovima, vrijednostima, predrasudama, stereotipima. Naše gošće u prvoj emisiji su hrabre dame iz romskog benda "Pretty Loud" koje umjetnost, energiju i inspiraciju koju posjeduju vide kao snažan alat za emancipaciju i borbu protiv stereotipa o Romima i Romkinjama.
Bosna i Hercegovina još nije počela masovnu imunizaciju stanovništva u cilju zaustavljanja širenja zaraze virusom COVID-19. Republika Srpska je nabavila 42. 000 vakcina Sputnjik V, Federacija BiH ima samo 10. 000 doza AstraZeneca vakcina, a ni danas, 25. 3. 2021. prispjele doze Pfizera nisu dovoljne za proces masovne vakcinacije. I kada bi BiH imala stotine hiljada vakcina nju bi primile prvo prioritetne grupe: medicinski radnici, osobe starije od 65 godina, policija, ponegdje i novinari. To u praksi znači da mladi svoj red za vakcinaciju neće dočekati tako skoro. No, desetine mladih, a možda i stotine iz BiH primilo je prvo dozu vakcine. Načini putem kojih su došli do vakcina su različiti. Jedan od njih je i odlazak u Srbiju.

Sve ovo ja

Ne bismo trebali osuditi ljude koji praktikuju patrijarhalni odgoj, već taj sistem i ukazati da postoje bolje i zdravije metode za ostvarivanje željenih vaspitnih ciljeva. Ni ja dugo vremena nisam bila svjesna da postoji nešto kao patrijarhalna porodica, niti da bi prethodno navedeni način odgoja mogao ostaviti negativne posljedice na dijete bilo kojeg spola. Smatram da je važno istaći kako patrijarhalni odgoj i toksična muškost djeluju štetno ne samo na emocionalni, mentalni i fizički razvoj djevojčica, već i dječaka, jer postavljaju nerealne standarde koje „pravi muškarac“ treba da zadovolji. Ne želim svaljivati krivicu ni na koga, jer sam svjesna da određena postupanja prema ženama (ili nekim drugim marginalizovanim skupinama) u društvu jesu uglavnom nesvjesna ponašanja koja su samo stoljećima ostala duboko ukorijenjena, te se zbog toga često ne vidi negativna strana istih, jer ih je malo ko preispitivao.
Anksioznost mi se prvi put javila već na trećoj godini studija. Tada je bilo apsurdno da se priča, kao što se danas, 10 godina od tada (2021. godine), priča. Počelo je iznenada. Izgubila sam apetit, osjetila slabost i bezvoljnost. Reklo bi se, baš kao i proljetni umor. Dan za danom, sve manje sam jela i sve manje pričala. Zatim sam i sve manje tečnosti unosila. Izolovala sam se, ostajala sama, bez da mi je iko trebao. Smetali su mi ljudi koji se smiju, kojima je dobro, koji su pozitivni. Stezalo me u grudima svaki put kada bih pomislila da s nekim treba kafu da popijem i da pričam o bilo čemu. Fizička aktivnost se svela na minimum.
Ovo je priča čiji početak i kraj ne želim smjestiti ni u jedan vremenski ni prostorni okvir. Ona je duhovna, a vjerujem da se ništa duhovno ne treba potčinjavati onome što su kreirali ljudi. Za Boga ne postoji granica. Zašto onda da i svoju ljubav prema Njemu ograničavamo onim što nas sputava u njenom iskazivanju? Ovo je priča o mom duhovnom putovanju, pravu i izboru da onako kako sam živjela s hidžabom, danas živim bez njega.
Ako možeš da sanjaš, možeš i da ostvariš. Mašta stvara cilj. Možda neki snovi djeluju blesavo, ali da vam nisu bitni, ne biste o njima razmišljali. Znači, vrijedno je. Snovi se ne ostvaruju preko noći. Nikad nemojte odustati od onoga o čemu sanjate. Onoga o čemu vaša duša sanja. Istrajte. Jako je teško. Ništa nije lako, ali postoji način. Ne odustajte. Ne zavisite od tuđeg mišljenja. Ne plašite se promjene. Vrijedan je samo onaj cilj na kojem ste stajali do kraja. A snovi su stvarnost ako srcem vjeruješ.
Aida Mandić - Preduzetnica, pjesnikinja, autorica (napisala sam preko 25 knjiga koje planiram da izdam), izumiteljica, investitorica, aktivistkinja, filantropkinja, feministkinja, blogerica, socijalna kritičarka, sakupljačica knjiga, antikvarijatkinja, numizmatičarka, vrtlarka, ekologinja, prevoditeljica, intelektualka, učiteljica, filozofkinja, motivacijska govornica i savjetnica za društvene medije i digitalni marketing.
Load more

Najpopularniji tekstovi

Ovo je priča čiji početak i kraj ne želim smjestiti ni u jedan vremenski ni prostorni okvir. Ona je duhovna, a vjerujem da se ništa duhovno ne treba potčinjavati onome što su kreirali ljudi. Za Boga ne postoji granica. Zašto onda da i svoju ljubav prema Njemu ograničavamo onim što nas sputava u njenom iskazivanju? Ovo je priča o mom duhovnom putovanju, pravu i izboru da onako kako sam živjela s hidžabom, danas živim bez njega.

Ne karikiramo

U drugom tekstu serijala Razgovori sa psihoterapeutima, Ognjen Pjano razgovara s Elmom Omersoftić, psihologinjom i psihoterapeutkinjom o transakcionoj analizi – savremenoj teoriji ličnosti i psihoterapijskom pravcu, koji u svijetu a i kod nas nudi već dugogodišnja i ozbiljna istraživanja o razvoju ličnosti, međuljudskoj komunikaciji kao izvoru zaliječenja ali i patnje, o životnom skriptu kao nesvjesnom zapisu formiranom u ranim godinama života koji nas tako snažno „vodi“ u sadašnjosti, često i protiv naše volje.
Omladinska novinska asocijacija u BiH poziva mlade novinare/ke, studente/ice žurnalistike, freelancere/ice, medijske aktiviste/kinje na online trening političkog izvještavanja sa gradskih/općinskih/opštinskih sjednica kroz različite multimedijalne forme. Cilj treninga jeste da polaznici/ce edukacije tokom maja mjeseca 2021. nauče kako da na zanimljiv i inovativan način izvještavaju sa sjednica lokalna vijeća te da u mjesecima juni i juli 2021. kroz plaćenu praksu na omladinskom magazinu Karike izvještavaju o radu istih.
Load more

Najčitaniji tekstovi

Jednog sunčanog dana u aprilu jedan čiko je ostavio mladu djevojku u bolu
Elma Omersoftić, psihoterapeutkinja: Kada igramo igre, izbjegavamo stvarnu intimnost i bliskost s drugim ljudima
Poziv novinarima/kama, medijskim aktivistima/cama, studentima/cama – Sa politikom na TI!
Provjeri svoje znanje – Kviz o odnosu politike i ljudskih prava
Poziv foto-novinarima/kama i freelancerima – Novo lice lokalne politike!
Borba s koronavirusom: Kako izgleda rad u COVID ambulanti?
Dr. Nina Krajnik, lakanovska psihoanalitičarka: Nesvjesno – najvažnija knjiga koju možete pročitati
Kako izgleda „nevidljiva ruka“?
Kako do studentskog posla u Sarajevu?
Call centri: ZA ili PROTIV?