Naša nova "Zlatna Karika" je Ammar Grabić!
Akademija za mlade lidere u civilnom sektoru fondacije Schüler Helfen Leben proglašena je kao dobra praksa u omladinskom sektoru. Ova aktivnost fondacije SHL osmišljena je da spoji praznine u formalnom obrazovanju, a ima za cilj smanjiti ksenofobiju, homofobiju i predrasude kao i poticati kritičko mišljenje i konstruktivan dijalog među mladima raznolikog podrijetla.
Akademija za mlade lidere ima sveobuhvatan program osmišljen kako bi osnažio mlade aktiviste znanjem, vještinama i vrijednostima neophodnim za poticanje značajnijih promjena u svojim zajednicama. Iza sebe ima pet generacija studenata i više od 180 sudionika u Bosni i Hercegovini. Posvećena je regrutiranju raznolike grupe studenata koji predstavljaju različite lokalne zajednice u BiH.
Predstojeće belgijsko predsedavanje EU (1/1/2024 – 30/6/2024) predviđa organizovanje evropske konferencije "Lokalni omladinski rad i demokratija," sa ciljem da doprinese ciljevima belgijskog predsedavanja EU u oblasti omladinske i omladinske politike rada. Događaj će se održati od 20. do 23. februara 2024. godine. Glavni cilj konferencije je diskusija o ulozi lokalnog omladinskog rada u jačanju angažmana mladih i učešća u lokalnim zajednicama. Ovaj događaj se nadovezuje na sinergije koje proizilaze iz projekata saradnje Strateške nacionalne agencije, Europe Goes Local (koordinisano od strane JINT vzw) i Democracy Reloading (koordinira BIJ).
Upravo je program akademije za mlade lidere u civilnom sektoru ove godine od strane Europe Goes Local (EGL) proglašen kao dobra praksa koja dalje može stimulirati razvoj rada s mladima na lokalnom nivou.
Predstavljamo vam novu "Zlatnu Kariku" - Lejlu Selimović. Lejla kaže: "Mnoge benefite imamo s hidžamom: djeluje kao antioksidant (čisti organizam od toksina), poboljšava cirkulaciju krvi izbacivanjem otrova i slobodnih čestica, jača imunitet, poboljšava rad nervnog sistema, poboljšava rad centra za pokret u mozgu, olakšava protok kisika u krvi koji je odgovoran za povećanje energije i aktivnosti organizma. Također, cupping terapijom se smanjuje osjećaj bola smanjenjem koncentracije prostaglandina i povećanjem koncentracije endorfina, smanjuje se LDL holesterol, a stimuliše stvaranje HDL holesterola (masti u krvi) i djeluje pozitivno na psihička oboljenja (nemir i anksioznost u prsima i glavi). Ujedno, cupping terapijom se liječe mnoge bolesti i smanjuje pogoršanje kod već postojećih oboljenja te smanjuje bol, a otkriveno je da se cupping terapijom izbacuju čestice raka."
Draga ONA,
hvala ti. Nakon dugih, lijepih i izazovnih pet godina, vrijeme da te prepustim nekim novim, mladim i ambicioznim ljudima, spremnim da se uhvate u koštac za borbu za slobodno društvo u kojem se kritički promišlja i djeluje.
Priznat ćeš, mnogo toga stane u ovih pet godina. Kada sam došao u Asocijaciju, bio sam još srednjoškolac, željan prilike za učenjem i radom. Većina kaže da su to bili ključni momenti za ONAuBiH. Trudio sam se svim resursima da opravdam povjerenje koje mi je Skupština dala te da nas ojačam u svakom pogledu. Ostavila si poseban trag u mom životu. U ONAuBiH-u sam se prvi put zaljubio, ali i zaradio prvi honorar. Birokratiju do tada nisam baš volio, ali mi je postala svakodnevica. Često se zezam s prijateljima da čim se probudim ujutro prvo provjerim izvod iz banke, a tek onda inbox na društvenim mrežama.
Vijeće mladih Federacije Bosne i Hercegovine (VMFBiH) predstavlja krovnu predstavničku strukturu mladih u ovom bosanskohercegovačkom entitetu. Formirano je 2016. godine prema Zakonu o mladima FBiH i u svom je radu usmjereno na zastupanje interesa mladih neovisno od političkih preferencija.
Kroz svoj način rada osiguravaju da mladi u potpunosti odlučuju o njima bitnim pitanjima te vjeruju da jedino stabilna i jaka omladinska udruženja dugoročno mogu pomoći mladima da ostvare svoj puni potencijal i budu kreatori promjene.
Ima veze...
„Mislim da Strategija ide u dobrom pravcu i da je samo jedan korak u procesu rješavanja problema tržišta rada. Ako želimo stvarne promjene u skorije vrijeme, onda trebamo razmišljati 'izvan kutije'. Konkretno, možemo omogućiti da svi u FBiH imaju osnovno zdravstveno osiguranje i na taj način smanjimo fiktivnu nezaposlenost. Također, donošenjem Zakona o studentskom radu, omogućili bismo studentskoj populaciji da privređuje i dobiva potrebno iskustvo već tokom studija. Na taj način se djelimično rješava pitanje nedostatka radne snage u nekim industrijama. Također, uvođenje kategorije 'samozaposlenika' u Zakon o radu, kao i podrška digitalnim nomadima, predstavlja mjeru za integraciju freelancera u formalno tržište rada. Tu je i pitanje formalizacije dolaska strane radne snage“, odgovorio je Čavalić, dodajući kako postoji dosta rješenja ovog tipa te da je pitanje da li zaista želimo promjene.
Posljednji put studenti su se oglasili prije mjesec dana na protestima s njihovim zahtjevima i izjavama za medije, a nakon toga ništa se značajno nije desilo. Studenti i profesor jednako su istrajni u svojoj borbi da epilog svega bude istina. Da li će do epiloga uopšte doći i kakav će on biti? To kao javnost i treća strana ne možemo znati, ali naša odgovornost kao građana je da budemo informisani kada je riječ o svim društvenim pojavama i problemima, ali i načinu njihovog rješenja.
Bjesomučnom dehumanizacijom kojom smo komšije i prijatelje sveli na prljavštinu, prijetnju koja se mora ukloniti po svaku cijenu. Nakon što su mediji, političari i vjerske vođe obavili taj prljavi posao, s lanca su pušteni najgori među nama da najkrvavijim, najbrutalnijim zločinima postave nove granice dopuštenog i poželjnog ponašanja u kojima je postalo sasvim normalno ući u kuću dojučerašnjeg radnog kolege, silovati mu dijete, zaklati i njega i njegovu porodicu i prisvojiti sve što posjeduje. Takav čin predstavljen je kao patriotizam, a zločinci koji bi ga počinili kao heroji koji obavljaju najteži posao pravljenja države u ime svih ostalih pripadnika svog naroda. U takvim okolnostima Omarska, Keraterm i Trnopolje su prirodna ishodišta borbe za stvaranje Republike Srpske. Nismo mi tu ni po čemu posebni, kao što ovih dana možemo vidjeti po talasima dehumanizacije koji plave Evropu, Ameriku i ostatak svijeta. Nemojte nimalo sumnjati da izraelski piloti koji danas ravnaju Gazu, znajući da će stotine i hiljade palestinske djece stradati pod njihovim bombama, ne slušaju Nicka Cavea, Soundgarden ili Leonarda Cohena.
Iskustva studenata koji borave ili su boravili u studentskim domovima su različita. Neki smatraju da je život u domu isplativ, da dom pruža kvalitetnu hranu i različite društvene mogućnosti. Drugi imaju određene zamjerke, kao što su pogoršanje kvaliteta i količine hrane, te povećanje cijene kirije. Iskustva zavise od različitih faktora, poput lokacije doma, paviljona ili čak generacijske razlike. Odluku o smještaju treba donijeti uvažavajući individualne potrebe i preferencije.
„Činjenica je da bi ljudi više imali motiva da ostanu ovdje ili se vratili ako bi mogli dobiti posao. To bi sigurno promijenilo i koncept Srebrenice. Mnogi kažu da je i banja Guber karika koja bi promijenila život u Srebrenici“, kaže Kojić navodeći kako osim Kuće dobrih tonova u gradu ima još dosta sportskih klubova, te dva kulturno-umjetnička društva. No, s obzirom na to da su podijeljena, tu vidi negativnu stranu.
U svom radu na portalu „eSrebrenica.ba“ i drugim medijima, Mladen je otkrivao potencijal svoga grada. Prisjeća se da je ovdje nekada bio jedan od prvih umjetničkih festivala. On se danas više ne održava, ali ni festivali uopće.
Kojić kao krivce vidi politiku i lokalnu vlast za koju smatra da treba prepustiti Srebrenicu Srebreničanima, jer na izborima i u vlasti odlučuju ljudi koji ne žive u tom gradu, te smatra da se treba više uraditi za lokalno stanovništvo s fokusom na ljude, a ne glasače.
Kako kaže, grad ima uslove i kapacitete za pristojan život, ali mu se to onemogućava.
Jedan od ključnih prioriteta Europske unije za Zapadni Balkan je podrška održivom razvoju i zaštiti okoliša. Europska unija prepoznaje važnost ulaganja u tehnološke inovacije koje će doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova, promicanju obnovljivih izvora energije i održivoj upotrebi prirodnih resursa. Međutim, unatoč tome, regija se suočava s određenim izazovima, a jedan od njih je neravnoteža između odlazne i dolazne mobilnosti stručnog kadra. To je djelomično posljedica nedovoljno razvijenih istraživačkih infrastruktura, nedostatka vrhunskih istraživačkih objekata i ograničenog pristupa najnovijim tehnologijama u regiji koje bi podržale održivi razvoj zajednica.
Istraživačke infrastrukture su dokazano od velike važnosti za društvo i ekonomiju jer ne samo da pomažu u rješavanju globalnih izazova, već privlače i najbolje talente. Unatoč tome što je vremenski okvir za početak izgradnje velikih istraživačkih infrastruktura bio sličan na Zapadnom Balkanu i u Zapadnoj Europi, regija Zapadnog Balkana je nažalost prošla gotovo 70 godina bez uspostave novih istraživačkih centara koji bi koristili najnovije tehnologije, dok se Zapadna Europa razvijala i kontinuirano unaprjeđivala u tom smislu. Međutim, u novije vrijeme, zemlje u regiji prepoznale su važnost ulaganja u naučno-istraživačke infrastrukture i krenule su u akciju.
Sve ovo ja
Na toj pozornici, ispred mnogih osuđivačkih pogleda sam na početku svake predstave postojala, bivala u centru dešavanja pod reflektorima i očajnički čeznula da zapravo ostanem u ulozi koju interpretiram. Nekada bih zatvarala oči i zamišljala kako bi izgledali idealni momenti u mom životu. U takvim trenucima nisam mogla kontrolisati porive mržnje koje sam osjećala prema sebi. Po završetku predstave počinje aplauz, bivaju nam upućivani očaravajući pogledi sa širokim osmijesima na licima gledalaca. Pomislim, divite se nekome ko ne postoji, jer ni ovog puta to nisam bila ja.
Bend „LoM“ se ne zaustavlja samo na trenutačnom uspjehu. Njihovi dugoročni ciljevi uključuju dijeljenje svoje glazbe sa što većim brojem ljudi i osvajanje festivala diljem svijeta. Njihova izvedba na Demofestu pokazala je da su već na pravom putu prema ostvarenju ovih ambicija. Njihovi snovi o velikim dvoranama i velikim festivalima svjedoče o njihovoj strasti i vjeri u nevjerojatan glazbeni put koji je pred njima. „LoM“ nije samo glazbena grupa – to je izvor inspiracije, energije i dubokih emocija. Njihova priča o usponu od demo snimaka do izvođenja na velikim pozornicama dokazuje snagu strasti, suradnje i neograničenih snova.
Marina Stojanović rođena je 18. 3. 2003. godine u Doboju. Završila je Gimnaziju „Jovan Dučić“ u Doboju. Studira novinarstvo i komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci. Prethodno je pisala pjesme objavljene u časopisu „A priori“.
Mati.
Nekada bih voljela da sam kao jesen.
Da učinim da sve brige i tuge, drugih,
odlete negdje daleko.
Da se spuštaju s visokih grana,
negdje gdje će tugu pregaziti sreća,
gdje će tuga pod mojim bićem venuti,
baš kao lišće jesenje.
Lišće koje je mnogo toga trpjelo kroz vrijeme.
Slušalo razne priče i gledalo mnoge suze.
A sada kada je došla jesen, ono opada.
Uvelo je.
Uvelo je, mati, to lišće.
Vidiš li, mati?
Nema više tuge.
Nema više boli.
Sada sam jesen, mati.
Mnogi vole jesen.
Ja volim jesen, zar to nije najbitnije?
Ja sam jesen, samo što nikada neću
biti zima, hladna i pusta.
Odmah ću postati i proljeće i ljeto, mati.
Odmah će mi duša listati, cvjetati.
Obećavam ti.
Bit ću zadovoljna, jer je On zadovoljan
mojim bićem.
Ja sam sada i jesen i proljeće.
I to ću biti do posljednjeg trena.
U proljeće, cvjetat ću, i bit ću sretna.
A još sretnija ću biti kao jesen.
Jer u jesen moja briga odlazi, a veća sreća dolazi.
Nikada zima biti neću,
hladna i pusta poput nesreće.
Andrea Gojković rođena je 2003. godine u Doboju. Pisanjem se bavi od osnovne škole. Završila je Gimnaziju „Jovan Dučić“, kao i Osnovnu muzičku školu „Isidor Bajić“ u Doboju. Po završetku gimnazije, svoje obrazovanje nastavlja na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.
U januaru prošle godine sam doživjela vrhunac svog „izgaranja“ kojem su najviše doprinijeli završni ispitni rok i izrazito toksična veza. Mjesečnicu nikako nisam dobila dva mjeseca, pojavile su se ciste na jajnicima, osjećala sam se izrazito slabo s visokom temperaturom, bez koncentracije i motivacije. To je ujedno bio i prvi put kada sam doživjela svoj prvi panični napad, iznenadno i u pola noći. Čitala sam i ranije o paničnim napadima i kako se razlikuju od onih anksioznih, ali na ovo nisam bila spremna. Prvo znojenje dlanova pa ubrzano kucanje srca, bol u grudima, neprestano drhtanje, gubitak daha i nemogućnost disanja. U tom trenutku zaboraviš na sve vježbe disanja i one koje ti pomažu da se smiriš, i samo želiš ili da prestane ili da te nema. Čak i kada je to sve prestalo, u narednih nekoliko dana najmanja sitnica je bila potrebna da bude okidač za ponovljeni teror organizma.
Load more
Najpopularniji tekstovi
Posljednji put studenti su se oglasili prije mjesec dana na protestima s njihovim zahtjevima i izjavama za medije, a nakon toga ništa se značajno nije desilo. Studenti i profesor jednako su istrajni u svojoj borbi da epilog svega bude istina. Da li će do epiloga uopšte doći i kakav će on biti? To kao javnost i treća strana ne možemo znati, ali naša odgovornost kao građana je da budemo informisani kada je riječ o svim društvenim pojavama i problemima, ali i načinu njihovog rješenja.
Ne karikiramo
Pitate se sigurno kakve to veze ima s nama. Ovdje su totalno drugi problemi i totalno druga kultura/supkultura. Kako ovdje djelovati supkulturno kada sve kontrolira vlast? „Jebo vas Vukovar“ je tekst kojeg je Boris Dežulović objavio za N1 prije malo više od dvije godine. Naravno da 90 % ljudi nije pročitalo tekst, nego se razbjesnilo. Toliko razbjesnilo da je autor dobio skoro 900 potpisanih prijetnji smrću – protiv toliko ljudi je podnesena krivična prijava – to su samo oni koji su se na svoje prijetnje jasno potpisali. Tekst naravno niti jednom riječi ne omalovažava stradanja i strahote u Vukovaru već obrnuto – kritizira politiku/medije/udruge koje parazitiraju na tom stradanju i bolu te ju čine sve bolesnijom iz godine u godinu.
Moralistička histerija koja trese dio hrvatske javnosti, a tiče se muzičkih ukusa i estetike, nije ograničena samo na turbofolk. Ovo ljeto je u Puli zabranjen koncert hrvatskog tamburaškog benda „Mejaši“ s objašnjenjem da je riječ o „birtijaškoj glazbi“. Postavlja se pitanje: „Po kojim kriterijima neko određuje koja je muzika moralno prihvatljiva?“
No, pitam se jedno, dragi doktore, profesore, sugrađanine, odborniče..., pa zar nije Vaša partija upravljala političkim centrom Srpske 20 godina? Pa kako je stigao ovaj mladi gradonačelnik baš to sve sjebati, a pri tome nema ni većinu u Skupštini Grada Banja Luke? Kakva li je to zavjera koju građani kuju sami protiv sebe izabravši istog tog gradonačelnika, nakon 20 godina prosperiteta i napretka koje im je SNSD pružio? Ovo je već stvar psihijatrijskih vještačenja samih ljudi kojima se obraćate, ipak je ta struka puno bliže Vama nego meni.
Load more
