-
Ime i prezime?
Zovem se Zerina Suljić.
-
Gdje živiš?
Živim na relaciji Tuzla-Srebrenik.
-
Zanimanje?
Specijalizantica Opće interne medicine.
-
Koliko godina imaš?
Imam 29 godina.
-
Kako provodiš svoje slobodno vrijeme?
Svaki slobodan trenutak koristim za razne hobije i uzbudljive aktivnosti, što uključuje putovanja, druženje s prijateljima, čitanje i sport.
-
Specijalizantica si interne medicine i uporedo igraš odbojku u ŽOK „Bosna“ Kalesija. Kako je počela ta tvoja dvostruka karijera?
Smatram da je odbojka u jednu ruku najviše zaslužna za moju upornost da istrajem u svojim ciljevima i postanem ljekar. Uložen trud i višesatno učenje uvijek bih nagradila dobrim treningom ili utakmicom. Nisam se nikada bojala odgovornosti već mi je to bila još veća motivacija da dam svom maksimum kako bih ostvarila uspješan rezultat. Dobra organizacija te dobro raspoređeno vrijeme je ključno za uspjeh na oba polja. Znala sam da svaki korak koji napravim, uključujući rad na sebi, istrajnost, postavljanje jasnih ciljeva kao i razvijanje radne strategije, će biti ono po čemu će me i drugi cijeniti.
-
Igrajući odbojku osvojila si mnogo medalja i nagrada, možeš li izdvojiti onu najdražu?
Najdraža uspomena je biti izabrana za najuspješnijeg sportistu u dva različita grada.
-
Šta za tebe znači biti ljekar i kako izgleda tvoj radni dan?
Za mene ljekar mora prihvatiti svoj život kao jednu nikad prestajuću školu, gdje ne učimo za ispite već za dobrobit drugih. Iza svakog dobrog ljekara je njegov trud i rad. Pogrešno mišljenje je da su ljekari genijalci koji su iznad svog prosjeka. Naravno, velika je prednost kada neko posjeduje visoku inteligenciju, no u većini slučajeva mi smo obični ljudi, prosječne ili natprosječne inteligencije i memorije koji obavljaju svoj posao. Stoga, sposobnost marljivog truda i napornog rada je faktor koji razlikuje prosječnog od dobrog ljekara. Obrazovanje i fakultet nas mogu naučiti tek toliko, no vrijeme provedeno u praksi i radu je nemjerljivo kvalitetnije učenje, stoga doktor koji ulaže svoj trud i naporno radi je neminovno dobar doktor. Moj radni dan započinje jutarnjim sastankom, potom vizitom pacijenata te radnim obavezama koje su različite iz dana u dan. Trudim se da što više učim i napredujem svakodnevno.
-
Kako imati zdravo srce i koliko je fizička aktivnost bitna za naše zdravlje?
Imati zdravo srce znači živjeti zdrav život i usvajati zdrave navike. Fizička aktivnost je jedan od najboljih mehanizama u prevenciji srčano-žilnih bolesti. Redovna fizička aktivnost pomaže unaprijediti sveukupno zdravlje i tjelesnu kondiciju i smanjiti rizike za razvoj brojnih bolesti i stanja: smanjuje rizik za razvoj bolesti srca, odgađa razvoj povišenog krvnog pritiska, poboljšava funkciju srčanog i dišnog sistema, održava metabolizam organizma i smanjuje rizik od razvoja šećerne bolesti (dijabetesa), pomaže u održavanju poželjne tjelesne težine, poboljšava mineralizaciju kosti u mlađoj dobi čime pridonosi sprječavanju razvoja osteoporoze i prijeloma kod starijih osoba, poboljšava i regulira probavu, održava i unaprjeđuje mišićnu snagu i izdržljivost, održava motoričke sposobnosti tijela kao što su snaga i ravnoteža, održava mentalno zdravlje i smanjuje rizik od razvoja depresije i demencije, snižava razinu stresa i poboljšava kvalitetu spavanja, poboljšava lično zadovoljstvo i samopouzdanje te podiže raspoloženje i optimizam.
-
Koliko je za Bosnu i Hercegovinu poguban odlazak zdravstvenog kadra i kako taj trend spriječiti?
Nezadovoljstvo kvalitetom života u Bosni i Hercegovini glavni je pokretač interesa mladih za odlazak u inozemstvo. Nedostatak zaposlenja je jedan od najvećih problema, no problem su i uslovi i standard života u našoj državi. Nažalost, veliki je broj onih koji ne prate trendove, teško pristaju na promjene. Zato mislim da mladi trebaju biti glasniji i da se još više uključe u donošenje promjena koje će nam svima osigurati bolji život. U Bosni i Hercegovini politička situacija i stvaranje atmosfere straha i besperspektivnosti glavna su prepreka za mlade u ovoj zemlji da se odluče na ostanak, ali i povratak nakon što iskuse život u zemljama zapadnog svijeta. Jedino rješavanjem gorućih pitanja kao što je samostalan način života, stambeni smještaj, zaposlenje i samozaposlenje može se spriječiti odlazak mladih i biti dovoljan razlog za ostanak da bolji život ne traže izvan granice svoje države.
-
Ima li danas predrasuda prema mladim i uspješnim djevojkama?
Živimo u takvom društvu gdje su predrasude, nažalost, još uvijek prisutne naročito prema mladim i uspješnim ženama. Svaka osoba ima drugačiji pogled na ono što je čini uspješnom. Možete definirati uspjeh po prihodima, statusu, porodičnom životu ili slobodnom vremenu. Šta god da radite, ali po meni je najvažnije da radite na ostvarenju tog cilja, ne dopuštajući da vam drugi nametnu svoju definiciju uspjeha.
-
Gdje na internetu drugi mladi mogu da te prate?
Mogu me pratiti na Facebooku, Instagramu, TikToku, LinkedInu.
-
Koji su tvoji planovi za budućnost?
Ja sam osoba koja je uvijek u životu imala ciljeve i vodim se onom rečenicom da „s ciljem pred očima i najsporiji napreduju brže nego oni najbrži bez cilja“. Većinu ciljeva sam i ostvarila, s tim da se sada baziram na završavanje specijalizacije i zaposlenje, te da se fokusiram na daljnje usavršavanje kako u medicinskom tako i na naučnom nivou s obzirom na to da sam upisala i doktorski studij na Medicinskom fakultetu u Tuzli.
-
Da li pratiš naš magazin i kako ti se sviđa?
Da, redovno čitam i pratim Vaš magazin, mogu Vam samo reći: „Svaka čast za sve što radite!“
-
Poruka mladima za kraj…
Možeš nešto žarko željeti, ali ako ti to trenutno nije na raspolaganju, moraš biti u stanju to privremeno ostaviti. Prilagodi svoje ciljeve i želje mogućnostima. Ako se nešto zbog vanjskih faktora čini nemogućim, traži dalje. Odaberi nešto što je dostižno u tom trenutku i na tom mjestu. Odbaci ono na što nemaš utjecaja. To su vanjske mogućnosti i faktori. Ustrajavanje u nerealnoj želji znak je nezrelosti. Otvori se za nove opcije. Ko traži, taj i nađe.
