Piše: Nahla Muradbašić
Društvene mreže odavno nisu samo prostor zabave, već i mjesto informisanja, komunikacije i oblikovanja svakodnevnih navika mladih. U vremenu u kojem gotovo svaka informacija dolazi putem ekrana, postavlja se pitanje koliko mladi u Sarajevu zaista vremena provode na društvenim mrežama i na koji način one utiču na njihov svakodnevni život.
Prema podacima DataReportal-a, više od 67% stanovništva u Bosni i Hercegovini aktivno koristi društvene mreže, dok internet koristi gotovo 83% građana. Kada je riječ o mladima od 18 do 24 godine, oni u prosjeku provode oko četiri sata dnevno online, što ukazuje na to da digitalni prostor postaje sastavni dio svakodnevice, a ne samo njen dodatak.
Istraživanje provedeno među mladima u Bosni i Hercegovini 2022. godine (N=1.024, uzrast 14–19 godina) pokazuje da su Instagram i TikTok među najkorištenijim aplikacijama. Podaci ukazuju i na to da se ove platforme ne koriste povremeno, već da su prisutne gotovo konstantno tokom dana, posebno kada je riječ o Instagramu koji značajan broj mladih koristi kao stalni dio svakodnevice.
Ovi nalazi dodatno potvrđuju da društvene mreže kod mladih nisu samo prostor zabave ili komunikacije, nego i navika koja se razvija u svakodnevnu rutinu. Na taj način one postaju prostor u kojem se ne samo provodi vrijeme, nego i oblikuje način na koji se komunicira, informiše i doživljava svakodnevica.
Jedan od ispitanika navodi: “Najviše vremena provodim koristeći Instagram i TikTok. Tu se informiram, ali i uživam u sadržaju koji mi se plasira.” Ova izjava pokazuje dvostruku prirodu društvenih mreža, one su istovremeno i izvor informacija i prostor zabave, što dodatno produžava vrijeme koje mladi na njima provode.
Drugi ispitanik društvene mreže posmatra kroz informativnu i društvenu dimenziju: “Smatram da ovoliko vremena provodimo na društvenim mrežama jer tu možemo pronaći informacije koje su nam iz političkih, ideoloških i drugih razloga u datom momentu skrivene ili nedostupne na javnom servisu. TikTok i Instagram omogućavaju da vidimo ono što svijet ne želi da vidimo ponekad.” Ova izjava otvara pitanje povjerenja u tradicionalne medije i pokazuje da društvene mreže sve više preuzimaju ulogu alternativnog izvora informacija.
Podaci Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine pokazuju kontinuirani rast korištenja interneta i digitalnih platformi, a individualna iskustva mladih pokazuju da je odnos prema društvenim mrežama složen i višeslojan. One istovremeno informišu, zabavljaju, ali i utiču na percepciju stvarnosti i način na koji mladi filtriraju informacije.
U osnovi, navike korištenja društvenih mreža među mladima u Sarajevu kreću se između potrebe za povezanošću i potrebe za kontrolom vlastitog vremena. Dok jedni u njima pronalaze prostor slobode i informisanosti, drugi postaju svjesni njihovog intenzivnog uticaja i pokušavaju ga ograničiti.
Na kraju se može zaključiti da društvene mreže nisu samo tehnološki alat, nego i prostor u kojem se oblikuju navike, stavovi i način na koji mladi razumiju i doživljavaju svijet oko sebe.
Ovaj članak je izrađen u sklopu projekta “Akademija omladinskog novinarstva” koji finansira Evropska unija kroz projekat “SEECheck network Fighting disinformation and misinformation through a network of fact-checkers” , a koji u Bosni i Hercegovini implementira Udruženje građana i građanki Zašto ne. Sadržaj je isključiva odgovornost autorice i izdavača, te izneseni stavovi u ovom članku nisu i ne mogu biti smatrani stavovima Udruženja građana i građanki Zašto ne i Europske unije.
