MARIE CURIE: Izazov nepoznatog

Dvije Nobelove nagrade dosada su dobile samo četiri osobe. Kao jedina žena u društvu tri muškarca – Linusa Paulinga, Fredericka Sangera i Otta Warburga – taj je podvig prva ostvarila Marie Curie, francuska fizičarka poljskog porijekla. Nobelovu nagradu za fiziku dobila je 1903, a za kemiju 1911.

Žeđ za znanjem

Marie i Pierre Curie na medenom mjesecu

Marie Skodlowska Curie potjecala je iz siromašne peteročlane obitelji. Rođena je 7. studenog 1867. u Varšavi, glavnom gradu Poljske. Bila je najmlađe dijete Wladislawa i Bronislave Boguske Sklodowske. Roditelji su joj bili učitelji. Fiziku i kemiju, koje će presudno obilježiti njezin život, poučavao je upravo njezin otac. Teško ekonomsko stanje obitelji Curie još se više pogoršalo kad je Wladislaw izgubio posao. Kao što to često biva, na siromašnu obitelj Curie sručila se i smrt. Marie je zarana ostala i bez sestre i bez majke. Prvu je pokosio tifus, drugu tuberkuloza.

Unatoč teškom životu, Marie je bila odlična učenica. No, vrata sveučilišta bila su joj zatvorena zbog predrasuda uperenih protiv ženskog obrazovanja. Željna znanja, povezala se s tzv. „Letećim sveučilištem“, skupinom koja se tajno sastajala i intelektualno usavršavala. Iako je držala privatne poduke, nije bila zadovoljna vlastitom naobrazbom. Sanjala je o tome da ode u Pariz studirati, ali joj to njezina obitelj nije mogla omogućiti.

Međutim, sestrinska solidarnost prevladala je tu poteškoću. Dok je radila kao guvernanta, Marie je svojoj sestri Brony slala ušteđevinu za studij medicine u Parizu. Kad je okončala svoj studij, Brony je pomagala Marie, koja se zarad studija također preselila u Pariz 1891.

Velika otkrića

Marie i Pierre Curie i njihova kćerka Irene

Upisala je studij matematike i fizike. 1895. udala se za francuskog znanstvenika Pierra Curia s kojim je povezivalo i partnerstvo u znanstvenom radu. Iako se nakon okončanja studija željela vratiti u Poljsku, brak je izmijenio njezine planove. Ostala je u Parizu.

Novcem, koji su dobili kao vjenčani poklon, mladenci su jedno drugom kupili bicikl. Taj im je dar omogućio da se uvijek iznova odmore nakon napornog rada. Nedugo potom, dobili su dvije kćerke, Irène i Ève. 1893. Marie Curie stječe sveučilišnu diplomu iz fizike, a 1894. iz matematike. Zajedno sa svojim mužem, objavila je 32 znanstvena rada. Vrhunac njihovog zajedničkog istraživačkog rada bilo je otkriće dva radioaktivna elementa 1898, i to radija i polonija. Radij, atomskog broja 88 i atomske mase 225, radioaktivni je alkalni metal, koji je dobio ime od latinske riječi radiare što znači zračiti. Ako se proguta, udiše ili mu se predugo izlaže, kancerogen je. Polonij, atomskog broja 84 i atomske mase 210, radioaktivni je polumetal, koji je naziv dobio po Curinoj domovini, Poljskoj. Vrlo je rijedak, a i jako otrovan.

Ovjenčana nagradama

Diploma Nobelove nagrada za Marie Curie

Za ta je otkrića bračni par Curie 1903. podijelio Nobelovu nagradu za fiziku s Henrijem Becquerelom. Prilikom govora u povodu dodjele Nobelove nagrade za fiziku, Pierre je rekao kako će „čovječanstvo izvući više dobra nego štete iz novih otkrića“. Te su se riječi pokazale istinite, jer su nova otkrića uvelike olakšala ljudski život, ali i postala stalna prijetnja opstanku ljudskog roda čemu je vrhunski pokazatelj korištenje nuklearne energije u ratne svrhe.

Nažalost, dvije godine nakon toga Pierra su pregazila teretna kola. Posvetivši se još više znanstvenom radu, Marie je 1911. dobila drugog „Nobela“, ali ovaj put za kemiju. Razlog su bila njezina istraživanja radioaktivnosti, pojave za koju je sama skovala i naziv.

Tijekom Prvog svjetskog rata pomagala je bolesnima tako što je opremala automobile, poznate kao „mali Curiei“, rendgenskim uređajima. Na sličan je način pripomogla i liječenju ranjenih vojnika. Svjedočanstvo o tome ostavila je u svojoj knjizi „Radiologija i rat“ iz 1921.

Tadašnji američki predsjednik Warren G. Harding uručio joj je 1921. u znak velikog priznanja i potpore zlatni ključ kutijice u kojoj se nalazio gram radija. Radij je bio potreban za rad njezinog instituta „Radium Institute“, a cijena mu je premašivala financijske mogućnosti Curie i njezinih suradnika. Pred sam kraj života završila je rukopis svoje zadnje knjige „Radioaktivnost“.

Cijena otkrića

Peta Solvayska konferencija održana u listopadu 1927. godine na Međunarodnom Solvay institutu za fiziku i kemiju u Brusselu

Iako su joj donijeli slavu i brojne nagrade, Curie je umrla 4. srpnja 1934. u Sancellemozu u Francuskoj od leukemije koju je uzrokovalo predugo izlaganje radioaktivnim elementima koje je otkrila.

Ističući da radij ima milijun puta veću radioaktivnost od urana, Pierre je uzorak radija nosio u džepu prsluka da bi ga mogao pokazivati prijateljima. Štoviše, Marie je svjetleći komadić soli radija držala pokraj kreveta. Tada još nije bilo poznato da radijacija šteti ljudskom zdravlju.

Mnoge žene sve do danas u Curie nalaze ideal i inspiraciju, između ostaloga i zbog toga što je uspjela povezati obiteljski život i karijeru. Za nju je Albert Einstein rekao da je jedina slavna osoba koju slava nije pokvarila.

Marie Curie sa svojim studentima

Marie Curie jednom je rekla: „Ničiji život nije lagan. No, moramo biti uporni i vjerovati u sebe. Moramo vjerovati da smo za nešto nadareni i težiti prema postizanju svojih ciljeva.“ Upravo je upornost krepost na kojoj počiva veličanstven i poučan život ove velike žene. Odustati nije dostojno čovjeka.


 Marie Curie (Naslovna fotografija preuzeta sa: s-media-cache-ak0.pinimg.com)

Spread the love
  • 42
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
ivana.krstanovic

ivana.krstanovic

Magistrica engleskog jezika i književnosti, novinarka, PR, lektorica, prevoditeljica i pjesnikinja iz Tomislavgrada. Živi i radi u Sarajevu.

Volimo pročitati vaše mišljenje...