Intervju — Almedina Đulović, Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla

Intervju – Almedina Đulović, Mješovita srednja škola Tuzla

Razgovarala: Antonija Sučić, članica Grupe volontera ASuBiH

 

Almedina Đulović je učenica trećeg razreda Mješovite srednje elektrotehničke škole, smjer mehatroničara, smatra da je praktična nastava jedan od najvažnijih stubova u njenom obrazovanju. Prema njenom mišljenju, značajan dio stečenog znanja u srednjoj školi dolazi upravo iz praktičnog rada, posebno kada je ta nastava adekvatno organizirana.

 

„Smatram da više od 50% znanja koji učenici steknu u srednjoškolskom obrazovanju dolazi kroz praktičnu nastavu, ukoliko je ona naravno adekvatna,” naglašava Almedina.

 

Ograničen broj časova praktične nastave

U toku jedne sedmice, Almedina sudjeluje na tri časa praktične nastave, ali smatra da to nije dovoljno. Njena želja je da se, kao u prvoj godini srednje škole, fokus vrati na četiri časa sedmično, čime bi učenici dobili više prilika da primijene teoretsko znanje u praksi.

 

Upotreba knjiga na časovima praktične nastave

Na časovima praktične nastave, učenici uglavnom ne koriste knjige. Almedina pojašnjava da se najvažnija teorija zapisuje u sveske. 

 

„Obično je praktična nastava usko povezana sa drugim stručnim predmetima, pa imamo predznanje iz oblasti koje izučavamo,“ kaže Almedina.

 

Oprema u kabinetima

Što se tiče opreme u kabinetima, Almedina ističe da su uređaji i alati u dobrom stanju, a profesori i učenici zajedno vode računa o njihovom održavanju. Oprema, posebno komponente potrebne za sklapanje različitih shema, od izuzetne je važnosti za obavljanje zadataka u okviru praktične nastave.

Almedina izražava i svoje zadovoljstvo angažmanom profesora i profesorica na praktičnoj nastavi. Iako smatra da postoje određeni nedostaci u nastavnom planu, uvjerena je da profesori svojim trudom i inovativnim metodama uspješno nadomještaju te praznine.

 

„Angažman profesorica i profesora u našoj školi je zaista na zavidnom nivou i vjerujem da je to jedan od najvažnijeg faktora kada je u pitanju usvajanje znanja iz kompleksnih oblasti,“ dodaje Almedina.

 

Jedina reforma koju Almedina vidi kao nužnu za poboljšanje obrazovanja budućih generacija jeste povećanje broja časova praktične nastave na četiri časa sedmično, kao što je to bilo u prvoj godini.

 

„Što se svega ostalog tiče, smatram da je jako dobro za buduće obrazovanje i da nisu potrebne promjene,” ističe Almedina.

 

Na kraju, Almedina vjeruje da će joj stečena znanja iz praktične nastave pomoći u daljnjem obrazovanju i budućoj karijeri. Ona smatra da su osnove koje učenici stječu kroz praktične zadatke ključne za rješavanje složenijih izazova u budućnosti.

 

„Nema smisla govoriti o nekoj običnoj šemi kako nešto funkcioniše, ako nismo imali priliku istu spojiti i ispitati,” zaključuje Almedina, naglašavajući važnost dubljeg posvećivanja praktičnoj nastavi.

 

Ovaj članak su kreirali i uredili srednjoškolci/ke ispred Asocijacije srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Omladinskom novinskom asocijacijom u Bosni i Hercegovini. Projekat „Mi želimo dobru praksu, a vi?“ implementira Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini uz podršku instituta za razvoj mladih KULT.

Najčitaniji tekstovi

Iskustva banjolučkih studenata s "neperspektivnih" i "najtežih" fakulteta
Vikend sa ćaletom: Ljubav kao najveća potreba
Sarajevski starački domovi: Oscilacije kvaliteta, cijene iznad bh. standarda i manjak profesionalizma
Andrea Aleksić: Grafički dizajn nije samo estetika, već mnogo više od toga
Kako do studentskog posla u Sarajevu?
Osmijeh Mona Lize i tužna priča iza
Zlatna Karika Alma Subašić Omerović: Kroz „Šapa LAB“ dizajnira namještaj za ljubimce i njihove vlasnike
Ermina Gakić-Kulenović: Šta se dogodi kad izabereš život
Kako do sobe u banjalučkom studentskom domu?
Koji fakultet upisati – državni ili privatni?
More Stories
Koliko škola zapravo priprema mlade za stvarni život?