Kada se mladi u Bosni i Hercegovini sve češće suočavaju s izborom između odlaska iz zemlje i borbe za svoje ideje, startupi i mali biznisi postaju simbol nade – znak da je moguće uspjeti oslanjajući se na vlastitu ideju, trud i inicijativu.
Piše: Amina Bahtanović
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, mala i srednja poduzeća čine više od 99% svih poslovnih subjekata i zapošljavaju preko 60% radno aktivnog stanovništva. To pokazuje koliko je mikro i malo poduzetništvo ključno za ekonomiju zemlje, ali još uvijek nije sistemski prepoznato niti podržano na pravi način.
U 2024. godini zabilježen je određeni pomak na globalnoj startup mapi – prema StartupBlink indeksu, BiH je sa 100. mjesta skočila na 96. poziciju, čime je nakon pet godina zaustavljen negativan trend. Iako je to mali korak, on ipak pokazuje da potencijal postoji, ali još čeka adekvatne uvjete da se u potpunosti razvije. Trenutno se nalazi na 91. mjestu.
Startup ekosistem u Bosni i Hercegovini i dalje je ispunjen brojnim izazovima. Nedostatak dugoročne strategije, nepostojanje poreskih olakšica za investitore i izostanak namjenskih fondova – sve to značajno usporava razvoj domaćih startupa. Za razliku od Srbije, Hrvatske i Slovenije, u kojima postoje institucionalni mehanizmi koji podržavaju inovacije, u BiH se većina aktivnosti svodi na entuzijazam pojedinaca i podršku međunarodnih donatora.
Oni koji žele da razvijaju svoje ideje, uglavnom osnovna sredstva pronalaze kroz tzv. bootstrapping – finansirajući svoj biznis iz ličnih izvora – ili učestvuju u povremenim, najčešće kratkotrajnim startup programima.
Uprkos svemu, postoje inspirativni primjeri koji dokazuju da je uspjeh moguć i u ovakvom sistemu. Sarajevska kompanija Ministry of Programming, koja pruža softverska rješenja za startup tržišta širom svijeta, jedan je od njih.
Podršku tim inicijativama najčešće nude privatni akteri i međunarodne organizacije – poput Startup Studio Fondacije Mozaik, Networks, INTERA Tehnološki park, kao i donatorski programi USAID-a, UNDP-a, EU fondova. Ipak, većina tih programa fokusirana je isključivo na ranu fazu razvoja, bez kontinuirane podrške, što se ne može očekivati od nevladinog sektora.
Ohrabrujuće je to što se sve više pažnje posvećuje razvoju poduzetničkog duha kod mladih. Biznis takmičenja za srednjoškolce postaju sve popularnija i pružaju učenicima priliku da kroz timski rad, praktične zadatke i prezentacije razviju znanja koja će im koristiti kada nastupe na tržište rada. Jedan od najuspješnijih primjera je Munja Business Challenge, kroz koji učesnici razvijaju svijest o biznisu i poduzetništvu, kao i vještine rješavanja problema, timskog rada, analitičkog razmišljanja, prezentacijske vještine i unaprijeđuju samopouzdanje.
Za mnoge mlade ljude u Bosni i Hercegovini, društvene mreže su postale prvi korak na poduzetničkom putu. Umjesto da čekaju kapital, prostor ili podršku sistema, sve više mladih koristi ono što već imaju – telefon, ideju i volju da nešto naprave i postanu finansijski samostalni.
Instagram je vremenom postao prostor gdje kreativci, umjetnici i zaljubljenici u određene vještine mogu izgraditi mali brend. Bez skupih ulaganja, mladi danas mogu započeti biznis s jasno definisanim proizvodom i ciljanom publikom. Upravo tu nastaju prvi kontakti s kupcima, prve narudžbe, prve promocije i prvi osjećaj da mogu ostvariti ono što žele, uz predan rad, jasan cilj i veliko strpljenje.
Primjeri domaćih mikro biznisa: @happyhand_sarajevo, @amorebento.sa, @lart_handcraft, @design.by.merima, @prsesphotography.
Zerina Pandža, kreativna djevojka koja stoji iza profila @happyhand_sarajevo ističe koliko je važno skupiti hrabrosti i pokrenuti nešto svoje jer granice su tamo gdje ih sami postavimo.
“Međutim, moram istaći da mi omladinci često postavljamo zid ispred sebe, sami sebe obeshrabrujemo, a da nismo ni pokušali dotaći plafon naših mogućnosti. Često znamo sami sebi reći: ‘Ja to ne mogu’ i pitati se ‘Ko sam ja da postanem neko’. Tu sve staje… Upravo zbog ovoga, želim biti primjer vršnjacima da biti mlad i neiskusan ne znači biti nesposoban. U svakom slučaju, sigurna sam da možemo puno više od onoga što zapravo mislimo da možemo.“ – mišljenja je Zerina.
View this post on Instagram
Mladi koji stoje iza profila poput ovih su samostalni, koriste besplatne online resurse za učenje o brendiranju, vođenju profila, pravljenju sadržaja i komunikaciji s publikom. I to jeste suština savremenog mikro preduzetništva – spoj kreativnosti, tehnologije i ličnog pristupa.
Zehra Bakou bavi se neobičnim poslom-radi vez na slikarskom platnu i svoj rad predstavlja putem profila @lart_handcraft , a prvi put se okušala u vezenju na kursu tradicionalnog bosanskog veza – i tu je sve počelo.
“Vjerujem da je ključ svega dobra organizacija, ali i blagost prema sebi. Kao i kod svakog malog biznisa, postoje trenuci kada ne znam gdje bih prije od posla, ali isto tako postoje dani kada jednostavno – nema posla. Ipak, meni je ovo prije svega hobi, nešto što radim iz ljubavi i u onim trenucima kada mi svakodnevica dozvoli da se posvetim stvaranju.”- navodi Zehra.
View this post on Instagram
Kultura preduzetništva u Bosni i Hercegovini polahko, ali sigurno dobija na značaju, iako i dalje postoji niz izazova. Strah od neuspjeha uglavnom sputava spremnost mladih da rizikuju i pokrenu vlastiti biznis. Društvena percepcija poduzetnika nije u potpunosti pozitivna, pa je potrebno raditi na jačanju svijesti o važnosti poduzetništva kao pokretača ekonomskog i društvenog razvoja. S druge strane, rastuća zajednica startupova i mnoge organizovane edukacije, takmičenja i mentorstva doprinose stvaranju podržavajućeg okruženja u kojem se inovativne ideje mogu razvijati i ostvariti.
Danas su nam dostupni mnogi podcasti koji govore upravo o poduzetništvu, razvoju malih biznisa, izazova u tome, a za primjer možemo uzeti Bamkast koji nudi mnoga iskustva i savjete za konkurentnost na tržištu. U zemlji poput Bosne i Hercegovine, svaki mali biznis vrijedi duplo – ne samo kao ekonomski doprinos, već i kao primjer da se može. Kroz digitalne platforme, hrabre ideje i učenje u hodu, mladi pokreću promjene.
Pokrenuti nešto je lična sloboda, društvena odgovornost i znak da se mlade generacije više ne zadovoljavu čekanjem.
Startup duh u BiH nije samo u velikim kompanijama – on je u svakom kolaču ispečenom za prvi narudžbu, u svakom objektivu koji je slikao prvi shooting, u svakom studentskom projektu koji postane biznis plan. Zato ga treba njegovati i sistemski podržati – u njemu leži snaga domaće ekonomije i promjena koja dolazi iznutra.
