Opet smo izabrali iste!

Dugo mi je trebalo da se odlučim napisati tekst o postizbornim mišljenjima, reakcijama i rezultatima. Opet smo izabrali ISTE. Opet ćemo bježati iz države. Napuštati porodice, kuću, posao. Opet ćemo pričati sve i svašta na vlast. Ne rade. Kradu. Lažu. Govore neistine. Propagiraju nacionalizam. Dižu sebi plate i paušale. Vraćaju bijeli hljeb koji skoro pa nikad nisu ni ukinuli. Ali opet smo ih izabrali. Vjerovatno uz pomoć određenih članova izbornih komisija, pokoje izborne krađe, opet će vladati ISTI u bh. konglomeratu.

Svakodnevno čitam kako se mnogi nadaju, kao i ja, da će vlast u kantonima biti sastavljena bez SDA. Možda je vrijeme da opozicija pređe u poziciju. Tokom izbornog procesa, primijećeno je niz nepravilnosti, nepoštivanja procedura i mnogo drugih stvari. Trenutno je u toku ponovno prebrojavanje glasova. Tokom pisanja ovog teksta, bila sam jako lijena, pasivna i ogorčena. Negdje duboko u sebi  pitala sam se šta reći i napisati, kada je već sve previše dobro poznato i jasno.

Na Facebooku je osnovana grupa Pokret za odlazak, pod sloganom Živjeti, ne preživljavati, čiji je osnovni zadatak da dijeli oglase za posao u inostranstvu. Grupa je već dobila svoje pratioce, a ne sumnjam da će za kratko vrijeme uspjeti pomoći mladim ljudima u naumu da pobjegnu van granica BiH. Osnivači stranice kažu da je cilj njihovog pokreta da što više ljudi izađe iz ove zemlje, te da prestanu preživljavati i počnu živjeti. Uskoro će se osnovati i zvanično Udruženje koje će pomagati građanima koji žele napustiti našu državu. Bravo! Ja lično ne vjerujem da će biti bolje. Sva moja vjerovanja pala su u vodu, onog momenta kada su proglasili pobjednike. Mislila sam da nam je dosta i da ćemo napokon pokrenuti drastične promjene.

Međutim, opet ništa.

Troškovi života u BiH svake godine su sve veći i veći. Visina potrošačke korpe iznosi oko 1800 KM, a prosječna neto plaća prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u VIII mjesecu 2018. iznosila je 904 KM. Međutim, ne zaboravimo činjenicu da većina stanovništva u BiH prima minimalnu platu od oko 400/500 KM. Akcize, cijene goriva, cigarete itd. divljaju iz mjeseca u mjesec, dok šutimo, plaćamo i govorimo: „Šuti, samo nek’ ne puca.“ Posljednja dva mjeseca sam česta bila pacijentica u sarajevskim bolnicama, gdje sam se pozitivno iznenadila pristupom ljekara. Ali opet negativno, u smislu nedostataka osnovnih sredstava za rad. Toliko se ponekad i sama osjećam nezaštićeno, tako da često imam osjećaj kako se i vlast i ljudi više bore za zaštitu životinja koje imaju kao kućne ljubimce, nego za zaštitu čovjeka. Kada kažem za zaštitu čovjeka, mislim na sljedeće:

  • Pravo čovjeka na zdravstvenu zaštitu njega i njegove porodice;
  • Pravo na rad i obezbjeđenje osnovnih materijalnih sredstava za rad;
  • Pravo na socijalno i penziono osiguranje;
  • Obrazovanje mladih;
  • Zaštitu boračke populacije;
  • Sve vrste zaštite čovjeka kao dostojanstvenog bića i njegovih prava…

Građani su opet dokazali da vole biti obespravljeni, nezaštićeni i jadni. Pišući ovaj tekst, odlučila sam pitati kolege, politologe, da li su oni optimistični što se tiče budućnosti u Bosni i Hercegovini.

Za Omladinski magazin Karike, podijelio je mišljenje i Nedim Salihagić, magistar politologije koji ističe: „U momentu kad razgovaramo na ovu temu, ne znamo još tačno ko će biti na vlasti. Opcija je mnogo, ali na osnovu izbora etnonacionalne stranke su ostvarile za mene očekivano dobar rezultat. Ono što je za sada evidentno da će stranke u određenim kantonima, konkretno u sarajevskom kantonu, pokušati zaobići SDA pri formiranju vlasti, iako je SDA realna pobjednica ovih izbora. Što se federalnog nivoa tiče, tu je situacija još složenija, ali prema dosadašnjim izjavama ključeve federalne vlasti drže prve dvije stranke po broju glasova – SDA i HDZ. Posebno je to izgledno ako znamo da vlast može formirat’ ko zadovolji kriterije proporcionalne zastupljenosti Bošnjaka i Hrvata u tijelima izvršne i zakonodavne vlasti.“

Kada govorimo o očekivanjima, naš sagovornik i nije baš preoptimističan. Mišljenja je da nas realno čeka dug period formiranja vlasti na svim nivoima. Tvrdi kako se neke veće promjene mogu očekivati na svim nivoima gdje se uspije formirati vlast bez dosadašnjih aktera, ali navodi kako je sve to još poprilično daleko i nepredvidivo.

Razgovarali smo i s Erminom Imširovićem, koji je magistrirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Na pitanje da li je iznenađen novoizabranom vlašću, tvrdi da se ovo moglo i očekivati.  „Naime, sve političke stranke koje su ostvarile najbolje rezultate na održanim izborima bile su protiv uvođenja elektronskog brojanja glasova. Očito je da su iste već usavršile metode malverzacija na izborima, te im to nije toliko odgovaralo. Svakodnevno nakon izbora možemo čitati o neregularnostima na održanim izborima, te brojnim ‘nevažećim’ listićima, koji su u iste pretvoreni kako bi se dobili ovi trenutni rezultati. Jedino iznenađenje na održanim izborima jeste izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.“ Budući da kontinuirano slušamo priče kako mladi ne žele učestvovati u izgradnji demokratskih procesa, Ermin navodi da bi se aktivnijim učešćem građana i organizacija civilnog društva u znatnoj mjeri unaprijedila izgradnja demokratskih procesa unutar države. „Na primjeru održanih izbora možemo vidjeti da trenutna vlast, tj. političke stranke ne dopuštaju mladima da se dokažu. Mlade stavljaju na kandidatske liste na brojeve 30+, gdje znaju da iako građani glasaju za njih, ti mladi neće dobiti poziciju za koju su se kandidovali jer prednost (% glasova) se daje kandidatima s manjim brojem, gdje su većinom stariji političari. Dok tako zavaravaju ljude da žele promjene i da među svojim kandidatima imaju i ‘mlade snage’,“ –  zaključuje naš sagovornik.

Bojan Bajić, bivši predsjednik i osnivač Naše stranke, u razgovoru za Klix je istaknuo kako ovi izbori, prema njegovom mišljenju, ipak pokazuju da se narod malo otrijeznio. „Ovo će biti historijski trenutak da se u Kantonu Sarajevo formira vlada na isključivo etičkim principima. Ja stvarno vjerujem da sve ove nove stranke, koje su u poziciji da formiraju vlast, dosta odlučno govore da će takvu vlast formirati. Ako Sarajevo formira vlast bez SDA, možemo reći da su ovi izbori bili prevratnički. Nakon toga će se sve promijeniti. Vjerujem da će kula od karata nacionalizma i korupcije biti srušena“, naveo ja Bajić za web portal Klix.

Zašto uvijek biramo iste?

Nedim smatra kako su glasači ponovo pokazali da se plaše nekih većih promjena. Misli da neke stranke dobijaju veliki broj glasova ne zato što su posebno ideološki opredijeljeni desno ili lijevo, već zato što su njihovi glasači orijentisani tako u nekom svom privatnom životu, pa takav pristup prenose na glasački listić. „Takvi glasači, bez obzira ko su kandidati njihove stranke, oni su vjerni svom odabiru. Pored ovih faktora, na konstantno biranje istih razlog možemo tražiti u slaboj izlaznosti na izbore. Mislim da kao društvo trebamo raditi na svijesti o važnosti demokratskih izbora i potencirati izlazak na izbore. Kada to postignemo, onda se možemo nadati nekim većim promjenama“, ističe naš sagovornik.

Činjenica je da već godinama biramo konstantno iste političke stranke, a vapimo za promjenama. Ermin govori kako bi promjene ubrzale proces integriranja Bosne i Hercegovine u euroatlantske organizacije. Tvrdi kako s postojećom politikom ne možemo napredovati kao država. Smatra da su potrebne neke nove osobe na političkoj sceni, koje mogu ponuditi neke bolje planove, koji se mogu zaista i provesti u stvarnom svijetu, te da su potrebne nove ideje i vizije. „Ali teško je to ostvariti, pred izbore nas uvijek zatruju nacionalizmom, glasaj za svog i tome slično, i tim strahom od novih sukoba oni uzimaju glasove i pobjeđuju na izborima – tako je to zadnjih dvadeset godina. A zapravo to im je samo sredstvo kako dolaze do pobjede na izborima. Ljudi trebaju to da shvate, ali teško je ubijediti starije ljude u sve to. Pored nacionalizma pred izbore, brojne su malverzacije koje dovode do određenog broja glasova. Recimo ljudi prodaju glasove za sitnice, paket hrane, sitne pare, i to je javna tajna, prepravke glasačkih listića nakon održanih izbora, nestanak listića i mnogo mnogo toga, što se dešava iz izbora u izbore i niko to ne pokušava spriječiti, jer im to ne odgovara“, zaključuje Ermin za kraj našeg razgovora.

Najčitaniji tekstovi

Premotaj: Žene u BiH - od Kraljevine Bosne do danas
Bruno Jelović: Želja mi je osnovati azil za napuštene životinje
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Da li su i pedofili ljudi?
Koji fakultet upisati – državni ili privatni?
Vipassana meditacija: Kako sam 10 dana proveo izoliran od civilizacije i naučio da prihvatim bol
Call centri: ZA ili PROTIV?
Nedjeljno popodne u Srebrenici: Amar i Nikola
Intervju s dipl. iur. Nives Jukić, ombudsmankom BiH za ljudska prava: Iza svakog statističkog broja stoji ljudsko biće
Studentski domovi u Sarajevu: Gdje su, kakvi su, kako se prijaviti?
More Stories
Virtualni svijet i online upoznavanje: prednosti i mane