Nacionalizam, mržnja i podjele – okovi bosanskohercegovačkog društva

Blog Nine Kurt pristigao na naš konkurs „30 godina mržnje, nacionalizma i podjela“

Carl von Clausewitz, general i vojni teoretičar, jednom reče da „rat nije ništa drugo nego nastavak politike drugim sredstvima“. U Bosni i Hercegovini, čini se da vlada obrnuto stanje – politika nije ništa drugo nego nastavak rata drugim sredstvima, pa iako je opsadno stanje davno završeno, mi smo u stanju rata već tri duge decenije.

Rat, taj proizvod okrutnih zlih ljudi, Bosni i Hercegovini je ostavio opšte stanje haosa i razorenosti, a njenim građanima trajne emocionalne i fizičke, teško izlječive rane

Devastirane su ostale materijalne vrijednosti ove države, njena infrastruktura, ekonomija, kulturne i historijske vrijednosti, a od onoga što se nekada zvalo bratstvo i jedinstvo ostala je samo uspomena, na čije se prisjećanje javlja duboka duševna bol i osjećaj izdaje. Nakon 30 godina od početka rata, kojeg bih rado nazivala drugim imenom, kada bih mogla pronaći ekvivalentan izraz za to dugogodišnje stanje sablasti i straha, ipak je Bosni i Hercegovini ostavio temelje novog političkog sistema, novo ustavno uređenje, teritorijalnu organizaciju i tračak nade da će se na njima graditi prosperitetnija budućnost. Ipak, na tim temeljima se ništa nije izgradilo, pa se svih ovih decenija, svake godine samo povećava broj onih koji odlaze, razočarenje među ljudima raste i sve se više čini da se ništa značajno neće promijeniti.

Međunarodna zajednica

Iako je međunarodna zajednica itekako prisutna, čak i više nego u bilo kojoj drugoj tranzicijskoj državi, progres Bosne i Hercegovine je ipak najsporiji. Ovlaštenja i moći koje međunarodni akteri imaju na prostorima BiH su itekako značajne i velike, ali se u praksi ne iskorištavaju dovoljno, već samo onoliko koliko je potrebno da se bosanskohercegovačka javnost podsjeti s vremena na vrijeme da postoje.

Domaći politički akteri

O domaćim političkim akterima i državnim i entitetskim institucijama i njihovom uticaju na promjene i izgradnju države ponekad je i suvišno govoriti. Nacionalni ključ, etničke podjele, konsenzusno donošenje odluke, opstrukcije i blokade institucija, ne samo da ne grade ovu zemlju i ne prate put progresa, već je dovode u dugogodišnju stagnaciju. Iz ovog stanja rjeđe se poduzimaju koraci ka naprijed, a češća su kretanja u suprotnom smjeru.

Ni religija više nije sveta

Nacionalizam, mržnja i podjele, okovi bosanskohercegovačkog društva, godinama već podcjenjuju i zanemaruju značaj nekadašnjeg suživota različitih tradicija, naroda i kultura, a ni religija više nije sveta jer je često korištena u svrhu mobilizacije jednih protiv drugih i kao instrument političkih ciljeva koji u stvarnosti niti jednoj skupini ne obećavaju boljitak. Načelna polazišta različitih religija, ustavljenih na ovom prostoru, se zloupotrebljavaju tako što se uzimaju kao osnov politika i odluka, a koje su daleko od onoga što religija proklamira. Oni koji su itekako prisutni u javnoj sferi govore glasno o nemogućnosti zajedničkog života naroda ove zemlje, iako istovremeno postoje kulturološke vrijednosti, u srži pojedinaca i cjelokupnog društva koje su poveznica različitosti naroda.

Unutarnje prijetnje

Koliko god tužno zvučalo, istina je da su se bh. građani navikli na ovo stanje i da smo, uglavnom u patnji i propalom nadanju da će sutra biti bolje, istinsko zajedništvo bez etno-nacionalnih, religijskih ili bilo kojih drugih identitarnih prefiksa i kategorizacija. Istovremeno, dok su se u ne tako davnoj historiji naglašavale potencijalne vanjske opasnosti, danas je fokus na unutarnjim prijetnjama koje dovode u pitanje opstanak BiH. Postali smo sami sebi neprijatelji, a ratu koji vodimo politikama ne nazire se skoriji kraj.

Nina Kurt

Najčitaniji tekstovi

Intervju s Asimom Bratanović, psihologinjom i psihoterapeutkinjom u edukaciji: „Kojim god putem da krenemo, vratićemo se tamo gdje smo osjećali da nismo dovoljno voljeni, ili da jesmo“
Međuetničke predrasude: Jesu li Srbi genocidan narod i znaju li Bosanci i Hercegovci i za jednu drugu raspravu osim burek ili sirnica?
Kako do studentskog posla u Sarajevu?
Kako do sobe u banjalučkom studentskom domu?
Call centri: ZA ili PROTIV?
Studentski domovi u Sarajevu: Gdje su, kakvi su, kako se prijaviti?
Humanistikom propitujemo (ne)demokratiju među naukama
GDJE OTIĆI: Planinarski domovi nadomak Sarajeva
Putovanje u Pariz: Savjeti za potpuno uživanje!
Moj gej prijatelj je dobio sudski proces u kojem je prijavio nasilje
More Stories
KVIZ 1 – Koliko si medijski pismen/a?