Naš sagovornik konstatuje da su današnji studenti zapravo sutrašnji nosioci državotvorne misli i najbitnijih društvenih procesa.
Međunarodni dan studenata obilježava se 17. novembra u znak sjećanja na studentske demonstracije u Pragu koje su nacisti ugušili zatvorivši sve ustanove visokog obrazovanja u Češkoj i poslavši više od 1.200 studenata u koncentracione logore, dok je devet studenata i profesora strijeljano.
Kako studenti treba da budu temelj društva i oni koji će izgraditi mnogo bolji i ljepši svijet, za „Karike.ba“ je na ovaj simboličan datum govorio Faruk Dević, student Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji je trenutno predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu (SPUS), član Predsjedništva Unije studenata Federacije Bosne i Hercegovine (USFBiH), te potpredsjednik Udruženja studenata Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
„Značaj Međunarodnog dana studenata ogleda se u prisjećanju i poštovanju otpora nepravednim sistemima u historiji u kojem su studenti dokazali da su članovi društva koji su prema istom ljudski i moralno odgovorni, te u isto vrijeme velika neustrašiva pokretačka snaga pozitivnih pomaka, borbe protiv nepravde i ugnjetavanja. Također, to je dan za koji se vezuje promocija afirmativnih vrijednosti vladavine prava i još jedan u nizu dana u godini kada se studenti okupljaju oko progresa svoje društvene zajednice“, kaže Faruk Dević.
Prema njegovim riječima, uviđa se pozitivni pomak položaja studenata, međutim, taj pomak je birokratski, sistemski i demografski otežan te usporen zbog pandemije korona virusa.
„Pandemija i pandemijski uslovi studiranja su na jedan vremenski period zaustavili svaki progres u tom položaju, međutim, studenti već aktivno konsoliduju svoje redove, spremaju nove inicijative i sistemska rješenja koja će biti doprinos kako studentskoj populaciji, tako i cjelokupnom bosanskohercegovačkom društvu. SPUS trenutno radi na osnivanju regionalnog studentskog naučnog časopisa s kolegama iz zemalja Balkana, razmatramo mogućnosti i vodimo pregovore s nadležnima za osposobljavanje studentskih menzi za sve studente, te također radimo na jednom važnom strateškom dokumentu koji će za cilj imati unapređenje studentskih prava, ali i koji će služiti kao preporuka vlastima na svim nivoima koje korake trebaju poduzeti kako bi unaprijedili status studenata i tokom studija, a i po završetku“, ističe naš sagovornik.
Međugeneracijski jaz i nerazumijevanje
Dević se osvrnuo i na uticaj pandemije korona virusa na studentski život.
„Pored negativnih uticaja nastalih naglim promjenama studijskog modela, te često neadekvatnim izvođenjem nastavnih aktivnosti, do velikog izražaja su došli socijalni problemi. To su u prvom redu problemi materijalne prirode koje nadležne vlasti uporno zanemaruju, ne shvatajući potencijalne i veoma izgledne posljedice. Kao što smo kao studenti Univerziteta u Sarajevu često naglašavali, krah društva bi predstavljala situacija u kojoj čak i jedan student zbog finansijskih nemogućnosti ne može nastaviti ili mora pauzirati svoj studij“, govori predsjednik SPUS-a.
Smatra da je teško donijeti sud o kvaliteti nastave tokom pandemije, imajući u vidu da je na sam nastavni proces uticalo nebrojeno mnogo faktora.
„Ono što je sigurno jeste da je taj kvalitet upitan s obzirom na objektivne nemogućnosti izvođenja praktične nastave, vježbi i drugih oblika nastave. To pokazuje i tendencija Univerziteta da što veći dio nastavnog procesa vrati ‘u učionice’, naravno, poštujući epidemiološke mjere“, mišljenja je Faruk Dević.
Naglašava da je među najizraženijim izazovima s kojima se danas suočavaju studenti sociološki uslovljen problem nedavanja dovoljnog značaja tom, dugoročno gledano, najbitnijem sloju društva – studentima.
„Međugeneracijski jaz i nerazumijevanje modernih sistema studiranja od strane generacija koje su odrasle u drugim i dijametralno drugačijim sistemima mogu predstavljati svojevrsnu kočnicu, s obzirom da je mladim ambicioznim ljudima potreban vjetar u leđa, a ne konstantna kritika. U konačnici, taj izazov se reflektira u mnogobrojnim situacijama gdje društvo i njegovi članovi zaboravljaju da trebaju dati krila i inspirisati omladinu da budu ambiciozni, aktivni u potraživanju i unaprjeđenju svojih prava i obaveza, te meni veoma bitno, da budu promišljeno i pametno buntovni i korektiv svih negativnih društvenih dešavanja“, tvrdi naš sagovornik.
Otvorena mogućnost bržeg napretka
S obzirom na to da je nadležnost obrazovanja u rukama kantonalnih vlasti, dodaje da je zbog turbulentne političke situacije u Kantonu Sarajevo taj odnos prema studentima varirao u posljednjih nekoliko godina.
„Smatram da postoji izuzetna važnost partnerskog odnosa s obostranim uvažavanjem mišljenja i pogleda. Stava sam da je osnivanjem posebnog Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo otvorena mogućnost bržeg napretka visokog obrazovanja, međutim, potrebno je da to bude kvalitetno rješenje gdje će se povećati kapaciteti Ministarstva, u kojima će se rad u vezi nauke i visokog obrazovanja voditi na najvišem nivou, što jedino i priliči Univerzitetu u Sarajevu“, uvjeren je predsjednik SPUS-a.
Napominje da je njegovo najveće zadovoljstvo kroz zalaganje za studentska pitanja bilo učestvovanje u formiranju Unije studenata Federacije Bosne i Hercegovine s kolegama koji studiraju od juga pa do sjevera naše Bosne i Hercegovine.
„Svjesni strateški važne potrebe centralizacije obrazovanja, te uzevši u obzir rascjepkanost nadležnosti u regulisanju visokog obrazovanja, nalazimo se u situaciji gdje čak i susjedni kantoni dijametralno različito normiraju materiju obrazovanja. U takvoj situaciji, reprezentativnost i kvalitet obrazovnog sistema Bosne i Hercegovine je u Evropi, ali i u svijetu, na velikom udaru. Čast i ponos mi je da sam dio generacije koja je shvatila važnost ujedinjavanja i potrebe unificiranja obrazovnog sistema“, poručuje Faruk Dević.
Aktiviranje u društvenoj zajednici
Faruk konstatuje da su današnji studenti zapravo sutrašnji nosioci državotvorne misli i najbitnijih društvenih procesa te da je fokus na njihov razvoj iz tog razloga dovoljan da bude neoboriv argument za dokazivanje važnosti ove kategorije stanovništva.
„Odliv mozgova je jedan globalizacijski imigracioni trend u društvima u razvoju. Mislim da je potrebno raditi na građenju svijesti važnosti individue u kolektivu kao jedne neizostavne karike u lancu progresa. Uporedno, treba adekvatno implementirati bolonjski sistem studija koji je osmišljen kao fluidni i dinamični akademski proces koji ima mehanizme za brzom adaptacijom tržištu. Također, vitalna je saradnja obrazovnih vlasti, akademske zajednice, te predstavnika tržišta rada kako bi proizvodili kadrove koji neće prezasititi tržište i stvoriti hiperprodukciju, nego pratiti moderne trendove razvoja industrije, te shodno pripremati kadrove za to tržište“, navodi naš sagovornik.
Na kraju razgovora podvlači da su društvena zbivanja produkt politika, a politika seže tako duboko u naše živote da utiče na zrak koji dišemo, odnosno, kako je to u ovim vremenima aktivno, na smog koji udišemo.
„Smog je posljedica ne vanljudskog, nego ljudskog svjesnog (ne)djelovanja. Aktiviranje u zajednici daje osobi priliku da utiče na odluke koje uređuju ljudske živote, te učešćem u zajednici, pošteni, čestiti mladi ljudi bez tereta na leđima imaju snagu i mogućnost uticaja na bolji život i životni standard. Od toga, za mene ne postoji veća motivacija za aktiviranje u društvenoj zajednici“, zaključuje predsjednik SPUS-a, koji je kao poruku svim studentima i mladim ljudima izdvojio izjavu jednog od bosanskohercegovačkih velikana: „Imat ćete ona prava koja uzmete.“
