Odgovori na najčešća pitanja o COVID-19 imunizaciji

Nerma Džaferović je razgovarala sa stručnjakinjom i donosi odgovore na neka od najčešćih pitanja i nedoumica mladih u vezi s COVID-19 imunizacijom.

Dok stopa vakcinisanih u nekim državama premašuje i 80 %, u Bosni i Hercegovini ona iznosi oko 20 %. Čak su i svi naši susjedi s Balkana, prema zadnjim statističkim podacima, iznad nas na ljestvici po broju vakcinisanih stanovnika. Kao studentica Fakulteta za inženjering i prirodne nauke i buduća naučnica, osjetila sam potrebu malo više istražiti ovaj fenomen, razgovarati s mladima i pružiti odgovore na najčešće postavljena pitanja i nedoumice s ciljem pobijanja netačnih navoda i teorija zavjera, kao i rušenja prisutne stigme kada je u pitanju vakcinacija.

Pandemija lažnih vijesti i dezinformacija

Činjenica je da posljednje dvije godine ne živimo samo u pandemiji virusa, nego i u pandemiji lažnih vijesti i dezinformacija kojima smo svakodnevno okruženi tamo gdje provodimo veliki dio svog vremena – na internetu. Usudila bih se reći da su mediji imali najveći utjecaj na stvaranje javnog mnijenja glede vakcina jer smo svjedočili nikada masovnijem izvještavanju o aktuelnim vijestima koje su, nažalost, često bile neistinite i samo dobar mamac za clickbait. Međutim, dok su nepouzdani i neprofesionalni medijski portali zarađivali na klikovima, produbljivao se sve veći jaz između stanovništva i prijeko potrebne imunizacije. Pandemija nam je također omogućila i da shvatimo koliko je medijska pismenost ključna za pravilno konzumiranje medija, te nam je još jednom istakla važnost naučnika/ca kojima se prethodno i nije pretjerano ustupljivao medijski prostor.

Psihologinja Jelena Pjano, privatna arhiva

Psihologinja Jelena Pjano kaže kako je više faktora utjecalo na nisku stopu vakcinisanih u BiH, ali da je svakako činjenica da nam nedostaje kulture dobrog informisanja i traženja relevantnih činjenica, naučnih, utemeljenih, testiranih ili potvrđenih istraživanjem. „Ne mislim da je to samo kontekst našeg društva, imali smo prilike vidjeti antivakcina proteste širom Evrope, a i svijeta. Globalizacija savremenog doba, čija je online sfera veoma dominantna, nudi upravo i to: površne, paušalne činjenice i zaključke.“

Mišljenje struke

U razgovoru s mladom naučnicom doc. dr. Adnom Ašić dobila sam odgovore na najčešće postavljena pitanja od strane mladih o COVID-19 vakcinama.  Doc. dr. Adna Ašić trenutno radi na poziciji profesorice na Internacionalnom Burch univerzitetu na Odsjeku za genetiku i bioinženjering. 

Na istom Univerzitetu je i diplomirala 2013. godine te bila proglašena zlatnom studenticom svoje generacije, a danas je autorica mnogih značajnih naučnih radova objavljenih u prestižnim naučnim magazinima.

Kojim osobama COVID-19 vakcine nisu preporučljive?

Doc. dr. Adna Ašić, privatna arhiva

Prvo pravilo jeste da COVID-19 vakcine nisu preporučene kategorijama stanovništva za koje nemamo naučne studije o sigurnosti i efikasnosti, kao što su djeca. Pfizer/BioNTech vakcina je dokazana kao sigurna za djecu stariju od 12 godina, pa se i kod nas provodi imunizacija ove kategorije stanovništva (uz pristanak roditelja).

Nadalje, oprez prilikom imunizacije je potreban kod imunokompromitovanih osoba (osobe čiji imunološki sustav ne radi propisno, te je u većem riziku od dobijanja infekcija i borbe s istim), onkoloških bolesnika, trudnica i dojilja i hroničnih bolesnika, što ne znači da ove kategorije ne smijemo vakcinisati.

Određene vakcine su se pokazale sigurnima i za ove kategorije i potrebno je konsultovati se s nadležnim ljekarom kako bi svako odabrao najbolju vakcinu za sebe, ukoliko je moguće provesti vakcinaciju.

Koja je najbolja vakcina za onkološke pacijente i zašto?

Onkološki pacijenti je grupni naziv za pacijente koji se bore s malignim bolestima, koje su heterogena grupa oboljenja. Imunizacija onkoloških pacijenata je preporučena, posebno zbog oslabljenog imunog sistema ovih pacijenata kao posljedica terapija kojima su izloženi, ukoliko komponente vakcine nisu kontraindikacija za to specifično oboljenje. Prije vakcinacije je neophodno obaviti razgovor s onkologom i izbor vakcine će ovisiti o vrsti oboljenja, terapiji, stadiju bolesti i od generalnog zdravstvenog i imunološkog stanja pacijenta. Ljekar će onda biti u mogućnosti preporučiti najbolju vakcinu za svakog onkološkog pacijenta ponaosob.

Mogu li COVID-19 vakcine izazvati sterilitet?

Ne, nijedna naučna studija ne pokazuje da je sterilitet, bilo ženski ili muški, rezultat primanja COVID-19 vakcine.

Relevantne naučne studije, a pogotovo klinička ispitivanja, su rezultat dugotrajnog, ozbiljnog i predanog rada velikih naučnih grupa i saradnje univerziteta, instituta i industrije. Prije početka kliničkih ispitivanja, neophodno je osigurati da su ispunjeni svi etički aspekti studije, zatim provesti uspješna istraživanja na ćelijskim linijama, te životinjama, a tek onda preći na studije na ljudima – dobrovoljcima.

Na ovaj način se provode klinička ispitivanja za sve lijekove i vakcine, a ne samo za COVID vakcine. Proces objave naučnih rezultata je također dugotrajan, rigorozan i svaki dio studije se detaljno provjerava, kako bi bilo osigurano da samo pravilno provedene studije i interpretirani rezultati budu objavljeni i prihvaćeni u naučnoj zajednici.

Stoga pozivam čitaoce da se oslanjaju na naučne studije, a ne na nepouzdane priče na društvenim mrežama. Ukoliko niste sigurni kako tumačiti određene rezultate, uvijek se možete obratiti naučnicima ili poznanicima iz oblasti medicinskih i prirodnih nauka za savjet.

Koliko puta će biti potrebna revakcinacija?

Ovo je teško pitanje, a kako bismo odgovorili, neophodno je uzeti u obzir više faktora. Značajan faktor je procijepljenost, odnosno procenat populacije koji je primio obje doze COVID-19 vakcine, što će značajno usporiti nastanak novih varijanti. Nove varijante i linije virusa mogu povećati potrebu za revakcinacijom ili redizajniranjem vakcina kako bi bile specifične za te nove varijante i linije. Budući da je SARS-CoV-2 RNK virus, podložniji je mutacijama u odnosu na DNK viruse, i to dodatno komplikuje situaciju.

Konačno, u toku su studije koje prate nivo antitijela i zaštite koju vakcine pružaju i kako se ovi faktori mijenjaju vremenom. Opcija ponovljene revakcinacije (slično godišnjoj vakcinaciji protiv sezonske gripe, koja se u BiH provodi godinama) je realna, ali je trenutno rano dati bilo kakav definitivan odgovor.

Zašto postoji toliko vakcina protiv virusa COVID-19?

Različite tehnologije korištene u razvoju COVID-19 vakcina su rezultat napretka nauke. Svaki naučno-istraživački tim je koristio tehnologiju koja im je dostupna i kojom su se ranije bavili, s ciljem što brže proizvodnje i testiranja vakcina. Trenutno, u našoj državi su dostupne vakcine bazirane na iRNK tehnologiji (Pfizer/BioNTech), vakcine koje koriste nereplikativni adenovirusni vektor (AstraZeneca), te vakcine s inaktiviranim virusom (Sinopharm). Prve dvije tehnologije su nove, dok je treća decenijama u upotrebi i korištena je za razvoj drugih vakcina. Naravno, to ne znači da je neka tehnologija bolja ili lošija od druge. Ono što moramo uzeti u razmatranje su isključivo izvještaji o sigurnosti i efikasnosti proizvedenih vakcina, te eventualne bolesti ili posebno stanje (recimo trudnoća), a na osnovu čega nadležni ljekar preporučuje najbolju opciju za svaku osobu pojedinačno. Za zdrave osobe važi pravilo da je dostupna vakcina najbolja vakcina.

Koja je razlika između COVID-19 vakcina koje trenutno postoje?

Kao što sam već navela, razlika je u tehnologiji koja je korištena za razvoj pojedinačnih vakcina, kao i vrsta antitijela koja se proizvode nakon cijepljenja. Nadalje, budući da je sastav svake vakcine drukčiji, ali javno dostupan, ljekari preporučuju ili ne preporučuju određene vakcine svojim pacijentima. Vakcine se razlikuju i po efikasnosti.

Tako je važno naglasiti da studije moramo kritički posmatrati, pogotovo ako je razlika u efikasnosti vakcina nekoliko procenata, jer se studije razlikuju po broju učesnika, strukturi testirane populacije, dizajnu i trajanju studije i slično. Procenti za Sinopharm vakcinu su značajno niži, uz manji broj transparentnih studija objavljenih na temu efikasnosti ove vakcine, posebno u odnosu na delta varijantu. Ipak, Sinopharm vakcina je odobrena od strane Svjetske zdravstvene organizacije i u slučaju nedostupnosti drugih vakcina ili nemogućnosti da se primi druga vakcina zbog određenih medicinskih stanja, ne treba izbjegavati ni ovu opciju.

Postoje li procjene koji procenat populacije je potrebno da ima imunitet da bismo mogli da se vratimo životu prije pandemije?

Generalna epidemiološka procjena je procijepljenost 70 % ukupne populacije, a uz nove mutacije i linije virusa taj broj može u praksi rasti i na 80 %. Veća procijepljenost bi uslovila slabije kruženje virusa i nižu frekvenciju pojave novih mutacija i omogućila bi relaksiranje epidemioloških mjera.

Jesu li dostupne vakcine efikasne i protiv delta varijante?

Kao što ste mogli pročitati u prethodnom odgovoru, trenutne vakcine su nešto manje efikasne u slučaju delta varijante, ali i dalje štite i značajno smanjuju mogućnost zaraze, a posebno mogućnost teške kliničke slike, hospitalizacije i smrtnog ishoda. Raduju nas informacije s terena koje ovo dodatno potvrđuju. Međutim, s obzirom da je delta varijanta gotovo duplo zaraznija i brže se širi, pozivam na oprez bez obzira na godine i vakcinalni status, i to posebno mlađu populaciju, kako bismo odgovornim ponašanjem zaštitili starije, djecu i hronične bolesnike.

Zbog čega se stvaraju krvni ugrušci kod nekih ljudi nakon vakcinacije AstraZenecom?

Tromboza s trombocitopenijom (nizak nivo trombocita) je registrovana nakon vakcinacije AstraZeneca vakcinom, uglavnom kod mlađih osoba. Ovo svakako ne znači da su svi ti slučajevi povezani s vakcinacijom. Kako bih vam predstavila učestalost ove nuspojave, uzmimo u obzir da je do 20. oktobra 2021. godine u Velikoj Britaniji aplicirano 24,9 miliona prve doze i 24,1 milion druge doze AstraZeneca vakcine, nakon čega su zabilježene 423 tromboze, od toga 46 nakon druge doze. Još uvijek nije potvrđeno da li su svi slučajevi uzrokovani vakcinom ili su osobe imale predispoziciju za trombozu neovisno o vakcini. Ovo znači da se na 10 miliona ljudi vakcinisanih AstraZeneca vakcinom očekuje 66 dodatnih slučajeva venske tromboze. U slučaju COVID-19 infekcije, kod 10 miliona ljudi očekuje se 12 614 slučajeva venske tromboze uzrokovane isključivo ovom infekcijom.

Ovi brojevi jasno ukazuju da je korist AstraZeneca vakcine mnogostruko veća, kao i da je vjerovatnoća tromboze kao posljedice COVID-19 infekcije značajno veća. Kao mjera opreza, neke zemlje su obustavile vakcinaciju AstraZeneca vakcinom za stanovništvo mlađe od 40 godina.

Ukoliko vi ili neko u vašoj porodici ima historiju oboljenja povezanih s formiranjem krvnih ugrušaka, o tome obavezno obavijestite ljekara prije vakcinacije, kako biste primili vakcinu koja neće uzrokovati unakrsnu reakciju s vašim (potencijalnim) medicinskim stanjem.

Da li mRNK/iRNK vakcina može promijeniti naš genetički kod?

Ne, iRNK vakcine nisu napravljene s ciljem mijenjanja genetičkog koda (genoma) ljudi i stvaranja mutacija, i takvo nešto je nemoguće. Naš genom se nalazi u ćelijskom jedru i ima formu dvolančane DNK. S druge strane, kratka iRNK sekvenca iz vakcine ostaje u citoplazmi, gdje se na ribosomima prevodi u protein. U slučaju Pfizer/BioNTech vakcine, to je protein šiljka (spike protein) koji se nalazi na omotaču virusa.

Na ovaj način vakcina „imitira“ virus i zavarava naš imuni sistem, koji na vakcinu reaguje kao da je došlo do COVID-19 infekcije, ali, naravno, bez razvoja bolesti. Ukoliko nakon razvijanja imuniteta kao posljedice vakcinacije dođemo u kontakt sa SARS-CoV-2 virusom, naš imunitet će biti spreman da reaguje i antitijelima neutralizira virus i na taj način spriječi razvoj infekcije ili bar nas zaštiti od težih simptoma.

Koliko dugo traje zaštita vakcinom protiv virusa COVID-19?

Ovo je ponovo pitanje na koje ne možemo konačno odgovoriti. Učesnici kliničkih studija o efikasnosti i sigurnosti vakcina su pod strogim monitoringom istraživačkih grupa koje su razvile vakcine i njihov imunitet se redovno provjerava. Zasad imamo informacije da zaštita, odnosno imuni odgovor na vakcinu, traje bar pola godine od pune imunizacije, a vrlo vjerovatno i duže u slučaju osoba koje ne spadaju u rizične kategorije. Pratimo rezultate i nove izvještaje kliničkih studija na osnovu kojih ćemo moći formirati konačno mišljenje, koje će ovisiti o vrsti vakcine, novim mutacijama i varijantama, i na osnovu toga ćemo imati zaključke o preporučenoj učestalosti vakcinacije.

Mogu li trudnice i dojilje primiti COVID-19 vakcinu?

Trudnice i dojilje trebaju biti vakcinisane COVID-19 vakcinama, i to isključivo onima za koje postoje validni rezultati studija koje su istraživale sigurnost vakcina u ovim grupama. U BiH, to je Pfizer/BioNTech vakcina, za koju imamo informacije da je sigurna za trudnice i dojilje u smislu da ne uzrokuje nuspojave ni kod majke ni kod bebe (ili ploda). Važno je naglasiti da je vakcinacija trudnica i dojilja preporučena i potrebna, budući da je trudnoća veoma izazovno stanje za organizam, gdje imunitet trudnice opada i teže se bori s infekcijama, uključujući COVID-19. Isto važi i za dojilje. Uz to, antitijela nakon vakcinacije dospijevaju u pupčanu vrpcu, što znači da vakcinacijom majka štiti i plod i smanjuje mogućnost infekcije. Također, antitijela se izlučuju u mlijeko, što znači da vakcinisane dojilje kroz mlijeko smanjuju vjerovatnoću da će beba biti zaražena SARS-CoV-2 virusom.

Zbog čega se potpisuje papir o vakcinisanju na sopstvenu odgovornost i saglasnost o mogućim posljedicama (a isti papir nije tražen za ostale vakcine kojima se vakcinišemo tokom  života)?

Ako sam dobro upoznata, u BiH se ne potpisuje takva izjava. U Srbiji, gdje je značajan dio naše populacije vakcinisan, se potpisuje izjava o saglasnosti za primanje vakcine (gdje navodite koju ste vakcinu odabrali). Ovo je potrebno jer COVID-19 vakcine nisu obavezne. S druge strane, vakcine koje se nalaze u kalendaru imunizacije su obavezne, te ovakvi formulari nisu obavezni. Ukoliko je u nekim zemljama potrebno potpisati formular o preuzimanju odgovornosti, ne vidim ništa sporno u tome, jer se isti formular potpisuje za određene terapije koje se regularno koriste u zdravstvenom sistemu. Naučna zajednica ne bježi od mogućih nuspojava, jasno ih navodi, kao i učestalost istih.

Ako pogledate uputu koju ste dobili u kutiji paracetamola ili brufena, vidjet ćete da i ti lijekovi, koje konzumiramo svakodnevno i kupujemo bez ljekarskog recepta, imaju nuspojave koje nisu nimalo naivne.

Ono što moramo imati na umu jeste da svaka od tri vakcine koje su ponuđene u BiH nudi puno veću korist od potencijalne štete, kao i to da se nuspojave mogu izbjeći razgovorom s ljekarom prije vakcinacije, gdje ćete ljekara upoznati o eventualnim zdravstvenim problemima koje imate ili porodičnoj historiji oboljenja, nakon čega će ljekar odlučiti koja vakcina je najbolja za vas.

Zbog čega se mladi ipak ne vakcinišu?

Psihologinja Jelena Pjano ističe da je strah jedan od ključnih faktora zbog kojeg su ljudi zapravo neodlučni kada je u pitanju vakcinacija protiv virusa COVID-19.

„Strah od nepoznatog, strah od neistraženog nas čini bespomoćnima, pomalo paranoidnima i sumnjičavima kako prema samom nastanku virusa, tako i o cijelom toku pandemije. Kolege u BiH – oni koji su zaposleni u zdravstvenim institucijama i oni iz mnogih udruženja i NVO sektora – su zaista posvećeno radili na osnaživanju mentalnog zdravlja tokom pandemije, kako pružanjem psihološke podrške, tako i psihoedukacijom. Međutim, naglasila bih da je kod mladih naročito prisutan bunt prema autoritetu. S obzirom na razvojnu fazu, koja sa sobom nosi opiranje i potrebu da se stvari rade drugačije od propisanih pravila, pogotovo kada izostaju potrebne informacije, prisutne su i narcističke odbrane i vjerovanje da se to njima ne može desiti jer su mladi, kao i vjerovanje da virus ne može da ugrozi njihov organizam“, kaže Jelena.

Šta god odlučili na kraju, činjenica je da su sve vakcine civilizacijsko dostignuće i da vakcinisanjem pokazujemo odgovornost ne samo prema sebi, nego i prema svim drugim ljudima oko nas. Socijalna smo bića i interakcijom s drugim ljudima možemo da im naškodimo iako nemamo tu namjeru, a ta interakcija se samo nastavlja i širi, što povećava mogućnost zaraze kod velikog broja ljudi.

Budimo odgovorni i čuvajmo naše zdravlje.

Najčitaniji tekstovi

Zašto mi biro ne da da zarađujem više od 208 KM mjesečno?
Dokad ćemo okretati glavu i dopuštati rodno zasnovano nasilje?
Cvijet koji raste u procijepu betona na ulici
Kako do studentskog posla u Sarajevu?
Sve ovo mi, sve ovo sad
Kataloška prodaja kao prilika za zaradu i radno iskustvo
GDJE OTIĆI: Planinarski domovi nadomak Sarajeva
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Da li me moj muž silovao? Između realnosti  i zakona
Call centri: ZA ili PROTIV?
More Stories
Kako razbiti društveni kalup?