Intervju – Halid Duranović, Srednja Strukovna Škola, Jajce
Razgovarala: Ema Dedić, koordinatorica Lokalnog tima Bihać
Halid Duranović, maturant trećeg razreda Srednje strukovne škole u Jajcu, podijelio je svoja iskustva s praktičnom nastavom, kvalitetom obrazovnih materijala i načinima na koje bi se sistem mogao poboljšati.
Praktična nastava čini značajan dio obrazovanja učenika frizerskog smjera, ali Halid ističe da su vremenska i prostorna ograničenja nekada veliki izazov za njega i njegove drugare.
“Knjige koje koristimo su dio starih izdanja iako kao takve nama svakako koriste, međutim mnogo se stvari promijenilo u samoj struci pa je bitno da budemo u toku,” kaže Halid, ukazujući na potrebu modernizacije nastavnih materijala.
Vanškolska praksa zavisi od dostupnih termina u frizerskim salonima, što otežava njeno redovno održavanje. Također, škole nemaju potpunu kontrolu nad kvalitetom prakse, što dodatno utiče na nivo stečenih vještina.
“Trenutni sistem bi trebao omogućiti bolju povezanost s lokalnim frizerima i omogućiti učenicima da im praksa bude i plaćena, čime bi se poboljšala motivacija i stručnost učenika,” predlaže Halid.
Jedan od problema s kojima se učenici suočavaju jeste i korištenje udžbenika koji su stariji. Iako osnovne tehnike ostaju iste, frizerska industrija se brzo razvija, donoseći nove metode i trendove koje učenici često ne mogu pratiti kroz školski program.
Profesori su svjesni ovog problema i trude se da nadoknade manjak informacija dodatnim objašnjenjima, ali Halid ističe: “Naprednije tehnike često moramo učiti samostalno ili kroz kurseve van škole, koji nisu uvijek dostupni ili besplatni.”
Profesori se trude, ali sistem zahtijeva promjene
Ipak, kada je riječ o kvaliteti nastave, Halid izražava zadovoljstvo angažmanom profesora.
“Profesori su stručni i dobro objašnjavaju i teorijski i praktični dio nastave. Ja sam lično zadovoljan znanjem koje mi pružaju,” kaže, naglašavajući da su profesori ključni faktor u kvaliteti obrazovanja uprkos zastarjelim materijalima i izazovima u organizaciji prakse.
Kako unaprijediti frizersko obrazovanje?
Na osnovu Halidovih iskustava, jasno je da postoji potreba za reformom obrazovanja u frizerskoj industriji. Modernizacija udžbenika, bolje organizovana i plaćena praksa, te veća povezanost škole s frizerskim salonima samo su neki od prijedloga koji bi mogli poboljšati kvalitet nastave i osigurati učenicima bolje uslove za rad.
“Dodatni kursevi i bolja saradnja s frizerskim salonima pomogli bi učenicima da steknu vještine potrebne za uspjeh u industriji,” zaključuje Halid, ističući važnost prilagođavanja obrazovnog sistema stvarnim potrebama tržišta rada.
Ovaj članak su kreirali i uredili srednjoškolci/ke ispred Asocijacije srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Omladinskom novinskom asocijacijom u Bosni i Hercegovini. Projekat „Mi želimo dobru praksu, a vi?“ implementira Asocijacija srednjoškolaca u Bosni Hercegovini uz podršku Instituta za razvoj mladih KULT.
