Sjećam se kako sam se k'o mali s tatom često vozio na relaciji Sarajevo – Trnovo. Uvijek sam s pažnjom posmatrao kanjon, ali i klisuru rijeke Željeznice. Sav taj krajolik sam aktivno, dječački upijao sa zadnjeg sjedišta očevog automobila. Negdje na pola puta, Željeznica je prestajala biti rijeka i postajala je nešto poput malog duguljastog jezera. Bilo mi je to baš čudno, pa sam pitao tatu o čemu se radi. On mi je objasnio da je to zbog brane koja se tu nalazi i da je tu u blizini nekad davno izgrađena mala hidroelektrana.
Vidiš da smiješ
Soba koje te motiviše i ohrabruje da istražuješ sebe i svijet u kojem živiš.
Nastojim da promijenim izgled centra grada Goražda stvaranjem prepoznatljivog i reprezentativnog objekta koji ima i veliki turistički potencijal. Most ispod mosta predstavlja objekat koji je nastao 1994. godine u opkoljenom Goraždu i predstavlja simbol želje i volje svih građana/ki ratnog Goražda koji su u vihoru rata odlučili da ovdje, na obalama Drine, život ne smije stati. Obale rijeke Drine povezane su pravljenjem mosta ispod mosta kako bi se građani/ke Goražda zaštitili/e od svih opasnosti koje su tada vrebale i tako su napravili/e jedno arhitektonsko čudo. Danas most ispod mosta izgleda jako loše. Ono što svojom inicijativom planiram je da most ispod mosta bude renoviran, uređen, kako bi bio siguran za sve posjetioce i posjetiteljke. Plan je da na tom mostu napravimo galeriju na otvorenom, koja će da prikaže kontinuitet borbe građana/ki Goražda za život od 1992. do 1995. Još jedna moja zamisao je da most ispod mosta bude osvijetljen na način kako su građani/ke u ratu proizvodili/e električnu energiju. To su mini hidrocentrale, jedine hidrocentrale koje treba da budu na našim rijekama, one koje su pravljene tokom rata, koje ne uništavaju rijeke, već samo koriste njihov potencijal. Tako je čitav proces na kraju samoodrživ i jedino treba volja da se ovom proizvodu ljudske borbe za život s poštovanjem pristupa i očuva.
Mene su učili da je ekonomija ispred svega, a politika iznad svega. Ovdje još uvijek nisam osjetio da postoji politička strategija razvoja ovog prostora, od strane nas kao Grada, Kantona, i vještačkih opština. Moja politika je da se Grad Goražde treba otvoriti prema svim opštinama iz Republike Srpske, ostvarivanju zajedničkih projekata i ciljeva. Želim da otvorim vrata i pružim ruku svima za saradnju. Blizu nam je i Srbija i Crna Gora, tako da planiram posjetu i Priboju i Pljevljima. U budućnosti želim omogućiti razvoj kulture i sporta što je više moguće, da razvijamo hotelijerstvo i ugostiteljstvo koje skoro i nemamo.
Moja ideja kreće od primarnih stvari – prirode i okoline. Izvora života. Zato sam je i nazvala „TrashChallenge“. Istovremeno, kako sam i navela, želim ljude da motivišem da mijenjaju sebe te iz tog razloga „challenge“, izazov da djeluju. Iz prirode kreće sve, vazduh, voda, sve ono što treba za život. Čista voda – život. Čist vazduh – život. Očisti oko sebe, podigni svoju svijest, zaustavi zagađenje.
Izrastao sam iz foruma mladih. Sam, bez ikakvih leđa, kroz lični rad. Uvijek imam ideja i inicijativa. Svaka inicijativa i ideja, sada mi dodatno pomaže da razlučim u kojem pravcu je neophodno raditi da sistem ne bude nepravedan. Kada hoćeš da funkcioniše, upiri, budi na usluzi i doprinosi drugima. Politika je alat za opće dobro i upravljanje dobrim. Ona je i reprezent zajednice i način djelovanja društva, a do nas je kako hoćemo da se prikazujemo i kakav napredak želimo da ostvarimo.
Ahmed Kosovac je odrastao vjerujući u pravedno društvo temeljeno na radu. Nakon završetka osnovne škole u Velešićima, upisuje Gimnaziju “Obala” gdje otkriva svoju ljubav ka jezicima. Nakon završenog jezičkog smjera u gimnaziji, počinje studirati na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta političkih nauka UNSA. Tu završava dodiplomski studij, a potom upisuje magistarski na istom odsjeku koji trenutno privodi kraju. Radeći od punoljetstva, postaje svjestan značaja integracije obrazovnog sistema s tržištem rada. Nakon obuke i studentske prakse na regionalnom news TV kanalu, Ahmed se kroz neformalnu edukaciju usavršava i počinje raditi poslove digitalnog marketinga za brendove i organizacije. Na izborima 2020. godine izabran je u Općinsko vijeće Novo Sarajevo.
Današnji dan, 25. 05., je u periodu Jugoslavije itekako bio značajan zbog proslave Dana mladosti. Danas smo oživjeli značaj ovog datuma jer imamo priliku da vam predstavimo prva autorska djela Vanje Šunjić, članice Upravnog odbora naše Omladinske novinske asocijacije u BiH i Armana Fatića, nekadašnjeg člana redakcije našeg Omladinskog magazina „Karike“.
Početkom 2020. godine sam osnovala pedagoško-edukativnu platformu „Asr_edu“ koja je namijenjena djeci, roditeljima i svima onima koji gaje svoja interesovanja u ovim domenama. Platforma nudi usluge savjetodavnog rada s roditeljima i članovima obitelji, individualni pristup djeci, rješavanje trenutnih problemskih situacija u školi, neformalnom obrazovanju i obitelji, poboljšavanje motivacije i organizovanje učenja i kvalitetnog načina provođenja slobodnog vremena. S obzirom na interesovanje i pitanja koja često dobijem, svoj rad često prezentujem i kroz pisanje članaka o zanimljivim temama koje su prije svega prožete teorijskom osnovom.
Radi se o pokretanju prvog centra za genetičko savjetovanje u Bosni i Hercegovini, koji će pored standardnog genetičkog savjetovanja omogućiti panele različitih genetičkih testiranja. Ponosna sam jer sam oko sebe okupila veliki broj izvanrednih stručnjaka, ljekara, koji su prepoznali važnost Genetike, te shodno tome postali dio tima. Genetika je tu da omogući svakom pojedincu da putem savjetovališta i personalizovanih analiza upozna svoje tijelo, svoju genetsku osnovu, kako bi mogao lakše da utiče na kvalitet života, kondiciju i zdravlje.
„Najteži dio volonterskog angažmana u pandemiji je nemogućnost da uopće vidite svog pacijenta, što radi osoblje COVID ambulante, s kojima ste stalno u kontaktu. Nažalost, to iziskuje mnogo nalaza i mnogo papirologije, a sve dosta brže ide kada imate jednog budnog i entuzijastičnog studenta pored sebe“, naglašava Nejira Imamović.
Omladinska novinska asocijacija u BiH poziva foto-novinare/ke, freelancere/ice i medijske aktiviste/kinje da kreiraju foto-priče koje za cilj imaju predstaviti mladima u BiH inicijative i ideje aktuelnih mladih gradskih/općinskih/opštinskih vijećnika i vijećnica. Krajnji cilj je pokazati da postoje osviješteni mladi političari/ke koji djeluju u svojim zajednicama proaktivno i predstaviti ih kao primjere dobre prakse drugim mladim glasačima/icama iz cijele BiH.
Zapravo sam se sa svojim društvom često šalila na račun javnih toaleta. Uvijek smo komentarisali kako niko od nas ne sjeda na toalet dasku i kako je uvijek prekrivamo toaletnim papirom (ako toaletnog papira uopšte ima). Postoje svakako jednokratni podmetači, ali, naravno, ni njih uglavnom ne možete pronaći u javnim toaletima jer se brzo potroše. Studirajući na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, poznavala sam neke hemikalije koje bi mogle da se iskoriste, a da nisu štetne za čovjeka. Odlučila sam da više o tome istražim na internetu i nakon nekog vremena kreirala sam ideju koja je djelovala vrlo jednostavno i funkcionalno.






















