Zlatan Hajlovac – Kontra bosanskohercegovački je hip-hop muzičar iz Sarajeva. Član je Dlanbeatza i FM JAM kolektiva, a dosad je izdao nekoliko nezavisnih izdanja u vidu albuma i mixtapeova. Zlatanov je album „Igra riječi“ iz 2014. godine proglašen najboljim bh. albumom godine, i to s pravom. Oštrina, tehnika, delivery i lirika jesu ono što je postalo obilježje Kontrinog stila. Sve je to on prenio u saradnju s Frenkijem i Indigom koja je rezultirala sa tri albuma i nizom bangera poput „Đe će ko“ i „Tupakamaru“, koji su postali prepoznatljivi daleko van granice naše male BiH. Prije nešto više od godinu dana, Zlatan je predstavio svoj (tek) drugi solo album „Nikad zauvijek isti“.
Ono što je Zlatana izdvojilo od ostalih izvođača jesu njegovi stavovi, rad i pristupačnost koju pruža kada su različite saradnje i aktivnosti u pitanju. Iako je publici poznat po svojim prepoznatljivim stihovima, Zlatan nije samo reper. Kontra je diplomirao pravo u Sarajevu, a potom i magistrirao demokratiju i ljudska prava na međunarodnom ERMA programu. To mu je otvorilo put i k aktivističkom i akademskom angažmanu u kojem je Zlatan na malo drugačiji način secirao probleme bh. društva – od EU integracija, kulture, zaostavština rata i ratnih zločina i slično.
E, sada, većinu stvari iznad ste vi vjerovatno već znali. A, ako niste, trebalo bi da znate. Jer, nema BiH previše ljudi kao što je naš sagovornik, pa da tek tako zanemarimo njihov doprinos. Zato vam i donosimo razgovor sa Zlatanom – malo drugačiji, malo interesantniji, malo cjelovitiji.
Vidiš da smiješ
Soba koje te motiviše i ohrabruje da istražuješ sebe i svijet u kojem živiš.
Predstavljamo vam magistricu nutricionizma Tajnu Klisuru i njenu "Nutritajnu"!
Općenito, položaj mladih u Bosni i Hercegovini je težak, nezadovoljavajući, a ako uzmemo u obzir da su Romi u bosanskohercegovačkom društvu po stepenu marginalizacije i siromaštva na prvom mjestu, onda je gotovo nemoguće odrediti njihov položaj. Potrebno je usmjeriti posebnu pažnju k poboljšanju položaja mladih Roma i cijele romske zajednice. Ukoliko želimo neke promjene u društvu, država i zajednica trebaju da sarađuju s nama, da obilaze naša naselja i da čuju naš glas.
Željela sam u svom domu dizajnirati komade namještaja koji će biti multifunkcionalni i koristiti i meni i mojim kućnim ljubimcima, macama Blue i Freyi. Shvatila sam da je to i odlična biznis ideja jer se dopalo mojim kolegama, prijateljima, a na kraju i brojnim kupcima koji su se odlučili kupiti proizvode „Šapa LAB“ brenda.
Veliki broj studenata odlučuje da iskoristi svoj talenat i pokrene neku vrstu biznisa tokom svoga školovanja. To im omogućava veće prihode koji su zaista potrebni skoro svakom studentu, a usto grade svoju samostalnost.
„Na raspustu između kraja srednje škole i početka fakulteta, odlučila sam da odem na obuku kako bih naučila raditi nokte, ali isključivo mami i sebi, kako bismo uštedjele novac koji dajemo svaki mjesec na geliranje i nadogradnju. Završila sam obuku i počela raditi nokte nama i ponekoj prijateljici. Nisam imala ni stranicu na Instagramu, pa čak ni sto za rad noktiju“, počinje svoju priču Mia Kamarić. Međutim, kako kaže, kroz dva-tri mjeseca se pročulo da radi, pa su tako krenuli i upiti od „maminih prijateljica, kolegica s posla, komšinica i slično“. „Shvatila sam da mogu krenuti s radom, pa sam nakon toga otvorila svoju stranicu i napravila reklamu, kupila sto i uredila prostor za rad. Već skoro godinu dana uspješno se bavim ovim poslom i jako dobro zarađujem, ali zaista ulažem i mnogo truda, rada i materijala u sve“, ponosno priča Mia. Mijin mali biznis tokom studiranja samo je jedan u nizu. Suočavamo se s niskim standardom života u Bosni i Hercegovini, malim minimalnim platama i velikim potrošačkim korpama, pa su mladi ljudi pronašli svoje načine zarade i doprinosa.
Predstavljamo vam Merima Serdarevića, novu "Zlatnu Kariku": Najviše me potakla i motivisala želja za upoznavanjem i spoznavanjem naše domovine Bosne i Hercegovine. Želio sam upoznati ljude, predjele i sve što krasi našu domovinu kako bih imao bolju spoznaju o tome šta to mi sve imamo u našoj državi, ali i srušiti barijere, u svakom smislu te riječi.
Ženski hokejaški klub „Lavice“ osnovan je 2016. godine i trenutno smo jedini ženski hokejaški klub u Bosni i Hercegovini, i ujedno okosnica ženske hokejaške reprezentacije Bosne i Hercegovine. U našem klubu igraju djevojčice, djevojke i žene svih uzrasta i različitih zanimanja, čime činimo jednu raznoliku ekipu. Djevojčice mlađih uzrasta igraju hokej u mješovitim ekipama s dječacima, a s napunjenih 15 godina se pridružuju Lavicama. S obzirom na to da činimo reprezentaciju Bosne i Hercegovine, jako smo ponosne na činjenicu da će u martu ove godine ženska hokejaška reprezentacija po prvi put u historiji nastupiti na Svjetskom prvenstvu koje će se održati u Beogradu, a boje naše zastave će braniti dvadesetak djevojaka i žena.
O načinu samog izbora knjige za određeni mjesec dogovaraju se međusobnim glasanjem. Aleksandra smatra da treba afirmisati još studenata da im se priključe jer njihov projekat ima višestruke koristi. Postoje brojna istraživanja koja pokazuju da čitanje knjiga ima mnogo benefita kao što su: bolje zaključivanje, ljepše izražavanje, oslobađanje od stresa itd. Ono što je posebno važno jeste da kroz razgovor s drugim članovima možemo sebe osloboditi treme i straha od javnog nastupa. „Voljela bih da i nakon završenog fakulteta posjećujem 'Razgovorušu', ali ne znam na koju će me stranu vjetar odnijeti. Svakako ću čitati knjige i ako ne budem mogla prisustvovati ovim okupljanjima“, ističe za magazin „Karike.ba“ Aleksandra Đukić.
Predajem flautu i klavir u muzičkoj školi „Mali Mozart“ i flautu na online svjetskoj platformi za učenje sviranja muzičkih instrumenata PlayWithAPro.com. Također, sviram honorarno u Sarajevskoj filharmoniji. Magistrirala flautu, diplomirala muzičku teoriju i pedagogiju na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, trenutno sam na master studiju na Odsjeku za muzičku teoriju i pedagogiju. Također, dobitnica sam dvije zlatne značke Univerziteta u Sarajevu i priznanja za najboljeg studenta dvije godine zaredom na Muzičkoj akademiji u Sarajevu.
Aktivizam mladih u lokalnim zajednicama, ali i generalno, nije prepoznata stvar. Mladi su sve više zaokupljeni društvenim mrežama a sve manje vremena posvećuju radu koji će doprinijeti ličnom razvoju, ali i zajednici u kojoj žive. Volontiranje se smatra „gubljenjem vremena“, a rijetki su oni koji, uprkos svim preprekama na koje nailaze, ipak odluče da se bave omladinskim radom. Mladi u Kalesiji se razlikuju po ovom pitanju. Aktivizam u ovoj općini jako je zastupljen a mladi aktivno rade na ostvarivanju svojih ciljeva, ali i doprinosu zajednici.
„Svaka sličnost sa stvarnim likovima ili događajima je potpuno slučajna“, kratak je opis likova prvog bh. animiranog serijala za odrasle „Bruca, Braca, Bruda, Brada“ (BBBB) iza kojeg stoji popularna ekipa „Helem nejse“.
Bruca, Braca, Bruda i Brada junaci su serijala smještenog u sarajevsko naselje Švrakino Selo s kojima se publika najprije upoznala kroz radiodramu emitiranu tokom radijske emisije grupe „Helem nejse“, a koja je kasnije prerasla u podcast, također prvi na ovim prostorima.
Četiri gotovo potpuno različita karaktera na izrazito humorističan i dinamičan način progovaraju o gorućim društveno-političkim temama regije, u serijalu koji se žanrovski smješta u „pop-horor“.
Brutalno iskreni, jedinstveni, ne moraju se ni truditi karikirati naše društvo koje ne posustaje da im bude nepresušni izvor inspiracije za do sada najzahtjevniji projekat ove vrijedne ekipe.
Nakon uspješne prve sezone serijala, ekipa „Helem nejse“ nedavno je najavila izlazak nove epizode i početak druge sezone serijala, stoga smo tim povodom za „Karike“ razgovarali s njima i otkrili šta možemo očekivati u narednom periodu.
Višesatno čekanje u dugim redovima kako bismo prikupili lične dokumente moglo bi uskoro postati prošlost, i to zahvaljujući mladom Tuzlaku Enveru Gluhiću. Naime, ovaj student Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, koji se u slobodno vrijeme bavi programiranjem, kreirao je aplikaciju E-dokumenti, koja bi mogla doprinijeti digitalizaciji dokumenata građana u Bosni i Hercegovini.






















