Mali biznisi studentica – način dodatne zarade i usavršavanja vještina

Veliki broj studenata odlučuje da iskoristi svoj talenat i pokrene neku vrstu biznisa tokom svoga školovanja. To im omogućava veće prihode koji su zaista potrebni skoro svakom studentu, a usto grade svoju samostalnost.

„Na raspustu između kraja srednje škole i početka fakulteta, odlučila sam da odem na obuku kako bih naučila raditi nokte, ali isključivo mami i sebi, kako bismo uštedjele novac koji dajemo svaki mjesec na geliranje i nadogradnju. Završila sam obuku i počela raditi nokte nama i ponekoj prijateljici. Nisam imala ni stranicu na Instagramu, pa čak ni sto za rad noktiju“, počinje svoju priču Mia Kamarić. Međutim, kako kaže, kroz dva-tri mjeseca se pročulo da radi, pa su tako krenuli i upiti od „maminih prijateljica, kolegica s posla, komšinica i slično“. „Shvatila sam da mogu krenuti s radom, pa sam nakon toga otvorila svoju stranicu i napravila reklamu, kupila sto i uredila prostor za rad. Već skoro godinu dana uspješno se bavim ovim poslom i jako dobro zarađujem, ali zaista ulažem i mnogo truda, rada i materijala u sve“, ponosno priča Mia. Mijin mali biznis tokom studiranja samo je jedan u nizu. Suočavamo se s niskim standardom života u Bosni i Hercegovini, malim minimalnim platama i velikim potrošačkim korpama, pa su mladi ljudi pronašli svoje načine zarade i doprinosa.

Organizacija vremena ključna za ovakvu vrstu posla

Mia objašnjava šta joj je predstavljalo problem na samom početku te kako se kasnije snašla u svemu. „Veliki problem na samom početku predstavlja organizacija vremena, koja meni nije išla baš najbolje. Dešavalo bi mi se da zakažem djevojci termin u periodu kada imam predavanje na fakultetu. To mi se dogodilo nekoliko puta i onda sam shvatila da moram odrediti dane kada ću raditi, a kada ne. Napravila sam sama svoje smjene i samo u tom periodu sada zakazujem termine. Organizacija je ključna u svakom poslu.

Naravno, ostavila sam vremena i za sebe i svoje izlaske s prijateljima i porodicom, jer nije u redu da to zapostavim. Što se tiče novca, onoliko koliko radiš toliko možeš i da zaradiš. Kada mi treba više novca, onda radim malo više, a kada mi ne treba, onda dam sebi oduška“, objašnjava Mia.

Unovčiti talenat

Tanja i Ivana Pavić su sestre koje su odlučile pretvoriti svoju ljubav prema pravljenju slastica u svoj mali biznis, a Tanja objašnjava kako je sve počelo:

„Ideja da započnemo naš mali biznis došla je iznenada iz ljubavi prema pravljenju torti i kolača. Sestra i ja smo se još od malih nogu zanimale za kuhanje i poprilično smo rano krenule i same u te vode pravljenja poslastica. Naš posao zaista nije bio planiran, meni je jednostavno sinula ideja da bismo mogle okušati sreću i probati unovčiti naš talenat. Mama je podržala moju odluku, kao i sestra. Na početku, sestra je bila zadužena za Instagram stranicu i našu promociju, a ja za pravljenje slastica. Sve se jako brzo razvijalo i narudžbe su pristizale. Naravno, nije bilo lako kao što ni jedan početak nije; nismo bile svjesne do kojih razmjera će posao ići.“

Uskladiti posao i školovanje

I Tanja i njena sestra su studentice – jedna na trećoj, a druga na četvrtoj godini, pa im, kako kaže, nije bilo lako uskladiti posao i školovanje. „Nekako smo s vremenom našle taj zajednički ritam da ništa ne bi ispaštalo. Naš mali biznis još uvijek nije na nivou na kojem bih željela da bude, ali kao dodatni izvor prihoda je jako zadovoljavajući. Otkako smo krenule s radom, postale smo na jedan način finansijski nezavisne, što mnogo olakšava i samo studiranje“, kaže Tanja koja se sa svojom sestrom već skoro dvije godine bavi pravljenjem kolača i torti.

Instagram i Facebook radionice

Iz ekonomskog ugla, ekspanziju malih biznisa objašnjava diplomirana ekonomistica Amela Osmić. Ona smatra da digitalno okruženje pogoduje razvoju malih biznisa.

„Smatram da društvene mreže imaju veliku ulogu u ekspanziji malih biznisa kod studenata. Prije ste za svoj biznis morali da platite nekome da bi vas reklamirao, a to nije uopšte jeftino. Danas su mladi u mogućnosti da sami kreiraju profile svojih biznisa, prave web stranice i reklame, a za to ne odvajaju novac. Mnoštvo alata je dostupno besplatno. Također, ljudi sve više prisežu tome da budu ‘sam svoj gazda’ nego da iznad sebe imaju mnoštvo menadžera i šefova. Ipak, ovo je jedna pozitivna ekspanzija jer je za omladinu jako bitno da se osamostale i steknu radne navike“, kaže Amela.

Pretvaranje hobija i talenta u nešto više

Studentica Majda Ćosić je u zimskom periodu odlučila svoj hobi i talenat pretvoriti u nešto više, a u tome ju je najviše potaklo staro sjećanje iz djetinjstva.

„Ne sjećam se perioda odrastanja u kojem nisam imala hobi. U posljednje vrijeme sam počela da pletem, a ideju da započnem mali biznis s tim potaklo je sjećanje da sam kao mala željela da budem modna dizajnerica. Pričala sam o tome kako će moje kreacije stajati u izlogu butika i mnogo ljudi će ih kupovati. Također, potaknula me i misao da sve što ispletem bit će unikatno i da ne postoji identična kopija mog rada koji je rađen s ljubavlju.“

Pandemija korona virusa za ovu je djevojku imala i pozitivnih efekata. Mnogo je vremena provodila u kući, pa je odlučila da vrijeme iskoristi baveći se svojim hobijem. „Krenula sam plesti svoj prvi džemper i on je bio završen nakon dvije sedmice. Nakon toga isplela sam dva para čarapa, jedan od obične vune, a jedan od ‘puffy’ vune. Čarape od puffy vune se ne viđaju često, pa sam odlučila da probam svoj talenat pretvoriti u kapital. Otvorila sam Instagram profil, objavila svoje radove i cijene, a čarapice su postale prava atrakcija. Pletenje je ono što volim i nije mi nikakav problem uskladiti svoj hobi s ostalim obavezama“, objašnjava Majda Ćosić.

Razvijanje kreativnosti uz pristojnu zaradu

Profesor Muharem Adilović iz socijalnog ugla komentarisao je ovaj fenomen. On navodi da je ovo fenomen koji se može posmatrati iz više socijalnih disciplina te da je ovo pozitivan trend koji treba podržati i afirmirati kod studenata. Kaže da pokretanje malih biznisa pojačava kreativnost kod studenata te ih ohrabruje da na polju tržišne ekonomije stiču određena iskustva i vještine.

Također, ukoliko se nametnete kao stručnjaci u poslu u kojem radite, možete jako fino da zaradite. Sve ovo možemo uokviriti u nešto što se naziva socijalno poduzetništvo, a to je jedan novi oblik poduzetništva koji ima za cilj da određene grupe materijalno situira bez naglašenog faktora kapitala. Lišeno „kapitalističkih bolesti“, s ciljem da se pomogne onim osobama ili kategorijama društva koje su materijalno nesituirane, a među takvima su i studenti.

Svaki početak je težak, ali se isplati

Mia navodi da je nakon početka posla dobila mnogo samopouzdanja i vjere u sebe te da „tek tada shvatiš koliko toga zapravo možeš uraditi u životu“. Ono što smatra najboljim dijelom je nezavisnost i to što svoj novac može da živi onako kako ona želi te da raspoređuje taj novac na svoj način. Njena poruka za mlade ljude koji se možda dvoume oko pokretanja malog biznisa je ta da je „svaki početak jako težak, ali na kraju se isplati“.

Najčitaniji tekstovi

Život gej osobe u vehabijskoj porodici i zašto biti vidljiv
Poziv video umjetnicima/ama – takmičenje za najbolji kvir video rad
Kako do studentskog posla u Sarajevu?
KVIZ – Provjeri svoje znanje o pravima žena
GDJE OTIĆI: Planinarski domovi nadomak Sarajeva
Međunarodni dan studenata uz razgovor s Farukom Devićem, predsjednikom SPUS-a
Call centri: ZA ili PROTIV?
Škola, depresija i ima li lijeka?
Kako da napravite uspješan freelance profil i počnete zarađivati online?
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
More Stories
Obrazovanje u Bosni i Hercegovini vodi jedino do Njemačke