Kad je to fizički izgled postao personality rendgen po povoljnoj cijeni? Šta je lakše operisati – nos ili karakter? Ružna ali dobra u duši, ima li lijeka, pitam?! Ima – pod mač, bato!
Faruk Topuz je mladi aktivista iz Goražda. Strast za kreiranjem promjena i utjecajem na politike u lokalnoj zajednici uspio je povezati sa studijem koji, reklo bi se na prvu, promjenama pristupa obuhvatnije i na višem, globalnom nivou. Faruk je trenutno student međunarodnih odnosa i diplomatije na Univerzitetu u Sarajevu, a imao je priliku studirati i na Internacionalnom Burch univerzitetu. Faruk nam je govorio o vlastitim motivima za studiranje, razlikama između privatnih i javnih univerziteta, i generalno o studiju međunarodnih odnosa.
Nakon što je snimka ubistva Afroamerikanca Džordža Flojda objavljena, a protesti započeti u Americi, svoj glas, kao i u svemu, dao je i Balkan. Na koji način? Pod motom 'podrži globalno, a hejtuj lokalno', ponovo smo svjedočili već viđenom i dobro uvježbanom scenariju zvanom empatija i licemjerje.
Evidentno je da postoji selektivni stranački pristup prema sportu uz favoriziranje pojedinih klubova i sportista s rijetkim izuzecima nagovještaja sistemskog rješavanja problema sporta na državnom nivou. Stoga, možemo zaključiti da sportski tereni ostaju poligon odmjeravanja snaga neodgovorne etničke politike koja generiše sukobe i regrutira publiku kao izborni štit u blokadi strateškog razvoja zdravog sporta u olimpijskom duhu, koji još živi i nosi iskre koje zrače promjene i donose svjetlo nade i snage za bolju budućnost sporta u BiH.
Boris Tankić ima 28 godina, dolazi iz Brčkog i radi kao menadžer. U nastavku pročitajte njegov rad pristigao na naš konkurs upućen mladim blogerima, aktivistima i kritičarima na temu odnosa vlasti prema građanima i mladima u BiH za vrijeme pandemije COVID-19.
Nedžmin Šabić je diplomirani pravnik. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a trenutno je na posljednjem semestru master studija istog fakulteta na Pravno-ekonomskom smjeru. S Nedžminom smo razgovarali o tome kako je to izučavati kompleksni pravni sistem Bosne i Hercegovine, ali i o izazovima s kojima se pravnici mogu susresti nakon završetka studija.
Nuredin Kurtović je rođen 1997. godine u Travniku, gdje trenutno živi i radi kao grafički dizajner. U slobodno vrijeme piše poeziju i svira gitaru. U nastavku pročitajte njegov rad pristigao na naš konkurs upućen mladim blogerima, aktivistima i kritičarima na temu odnosa vlasti prema građanima i mladima u BiH za vrijeme pandemije COVID-19.
Almasa Hodžić studentica je četvrte godine na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku za odbrambene tehnologije. Pored izvrsnih rezultata koje ostvaruje na fakultetu, Almasa je i fudbalska sutkinja. S njom smo, između ostaloga, razgovarali i o odnosu mašinstva i sporta, ali i o stereotipima s kojima se žene u ovim oblastima mogu susresti.
Odabir fakulteta je jedna od važnijih odluka u životu mladih. Nije lako odgovoriti samome sebi šta je to čime želimo da se bavimo i posvetimo dosta svog vremena, energije, truda i rada. Tu je također i uvijek aktuelna dilema: Koji fakultet odabrati – privatni ili državni?
Pandemija koronavirusa uticala je i na obrazovni sistem Bosne i Hercegovine. Na fakultetima Univerziteta u Sarajevu organizovana je online nastava, a nastavno osoblje se u početku moralo prilagođavati na novi režim nastave i bilo je dosta improvizacije. Kako je zaista izgledala online nastava iz perspektive studenata i nastavnika na fakultetu te da li je znanje palo u drugi plan?
Treći mjesec već traje pandemija koronavirusa u našoj zemlji. Sasvim dovoljno vremena da analiziramo odnos vlasti Republike Srpske prema građanima i građankama. Što reče jedan mudar čovjek, kako nas je vlast s početka pozitivno iznenadila brzom i koliko-toliko smislenom reakcijom, tako se s vremenom potrudila da nas mentalno dotuče i logički ponizi.
U dvadeset prvom stoljeću, kada je ljudska vrsta dostigla visok stepen razvoja tehnologije i nauke, javlja se otvoreno pitanje – da li nam je like postao vredniji od života? Iako bi se takvo pitanje moglo smatrati apsurdnim, statistika o broju tjelesnih povreda i smrtnih slučajeva, uzrokovanih s ciljem privlačenja pažnje na internetu, govori suprotno.
