Studiranje u doba korone: Je li znanje palo u drugi plan?

Pandemija koronavirusa uticala je i na obrazovni sistem Bosne i Hercegovine. Na fakultetima Univerziteta u Sarajevu organizovana je online nastava, a nastavno osoblje se u početku moralo prilagođavati na novi režim nastave i bilo je dosta improvizacije. Kako je zaista izgledala online nastava iz perspektive studenata i nastavnika na fakultetu te da li je znanje palo u drugi plan?

Online nastava je bila organizirana u različitim formama na predmetima gdje je bilo moguće istu organizovati na taj način. Međutim, kako je prošla prva sedmica virtuelne nastave, uvidjeli smo da se veliki broj studenata žali na kvalitet izvedbe nastavnog procesa, nakon čega smo proveli anketu u koju su studenti trebali unijeti podatke o načinu organizacije online nastave i sugestije za poboljšanje iste“, kaže Hamza Vahid El-Din, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu (SPUS).

Hamza Vahid El-Din. Foto – privatna arhiva

Anketu je ispunilo nešto manje od 10.000 studenata i tada su iz SPUS-a vidjeli da ima velikih problema s kvalitetom nastave.

„Nakon obrade ankete, istu smo dostavili rektoratu i dekanima fakulteta, što je rezultiralo usvajanjem smjernica o načinu održavanja nastave. Smjernicama je precizirano da se nastava izvodi u terminima kada je po rasporedu, da se predavanja drže putem platformi preko kojih je moguće držati video predavanja i smjernice za druge nastavne procese u kojima su studenti nailazili na probleme. Puno toga je moglo i moralo ići puno brže, međutim, kada su u pitanju navedene smjernice, situacija se prilično popravila na većini predmeta, a izolovane slučajeve smo rješavali po prijavama studenata“, naglašava Hamza Vahid El-Din.

Pitanje kvaliteta realiziranog

Dr. sci. Lejla Turčilo, redovna profesorica na Odsjeku za komunikologiju na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, zadovoljna je realizacijom online nastave. Za Karike.ba ističe: „Sve predviđeno syllabusom smo realizirali, i praktičan rad studenata koji su napravili više od 60 tekstova za blog, i teorijsku nastavu koja je održana u virtualnoj učionici uz dostavljanje materijala studentima. Za druge predmete na nivou Fakulteta i Univerziteta nemam podatke da bih na osnovu njih mogla dati svoj sud da li je to bilo uspješno.“

Iz SPUS-a smatraju pak da je pandemija koronavirusa najveći uticaj ostavila na kvalitet nastave.

„Zaista ne možemo reći da su studenti imali zadovoljavajući nivo kvaliteta nastave, naprotiv. Međutim, ima svijetlih slučajeva, gdje nam se studenti javljaju i govore kako se njihovi profesori i asistenti zaista trude da imaju predavanja na visokom nivou. Ono što je najviše ova situacija pokazala jeste da je sve ovisilo o volji nastavnika za improvizacijom, a posebno se kao problem pokazalo nepostojanje jedinstvene online platforme Univerziteta. Smatramo kako Univerzitet u Sarajevu u budućnosti mora razviti vlastitu online platformu za držanje predavanja i organizaciju ispita, što će svakako pružiti nove prilike, ali i pokazat ćemo spremnost za neke eventualne vanredne situacije“, ističe Hamza Vahid El-Din.

S druge strane, profesorica Turčilo ne misli da je u ovoj situaciji znanje palo u drugi plan.

„To što je metod rada promijenjen, ne znači nužno da je i kvalitet manji. U slučaju mojih predmeta ne mislim da smo na tom kvalitetu izgubili“, smatra profesorica Turčilo.

Lejla Turčilo. Foto – media.ba

Riječ studenata

Utiske o online nastavi s nama je podijelila i Hatidža Hadžimejlić, studentica druge godine Odsjeka za pedagogiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

„Definitivno je bolja nastava u učionici, ali ni online nastava nije loša bar u ovim uslovima u kojima jesmo. Budući da sam skoro svaki dan imala online nastavu, prilično sam zadovoljna istim. Svi profesori su imali razumijevanja jer su znali koliko smo imali dodatnih zadataka za uraditi pored onih redovnih. Nastavu su organizirali i prilagođavali onda kada je to nama studentima odgovaralo, i zbog toga sam im jako zahvalna“, govori Hatidža Hadžimejlić.

Svoje mišljenje o online nastavi iznio je i Tarik Hasanagić, student treće godine Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Online nastava je bila u skladu s očekivanjima i bez nekih većih problema. Profesori su poprilično imali razumijevanja i sve su prilagodili datoj situaciji koliko su god mogli“, rekao nam je Tarik Hasanagić.

Prevazilaženje nedostatka

Iz SPUS-a su nadležnima uputili i zahtjeve za usvajanje mjera za prevazilaženje posljedica pandemije.

„Usvojena je većina naših zahtjeva, tu još uvijek ostaje zahtjev koji se tiče još jednog dodatnog ispitnog termina, tražili smo dva, a dobili jedan za sada, te ukidanja uslovnih predmeta za prelazak iz ove u narednu akademsku godinu. Većina zahtjeva je u stvari podnesena zbog loše online nastave na dosta predmeta, stoga su ovo načini za prevazilaženje tih nedostatka. Očekujemo podršku ostatka Senata, Vlade i Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, kada je u pitanju usvajanje mjera za prevazilaženje posljedica stanja nesreće“, kaže Hamza Vahid El-Din te dodaje da će SPUS nastaviti borbu za prava studenata, za uslove života, rad na zakonskim rješenjima za poboljšanje studentskog standarda i tome slično.

Treba naglasiti da su se na samom početku pandemije iz SPUS-a stavili na raspolaganje Kriznom štabu Kantona Sarajevo i Civilnoj zaštiti.

„Raspisali smo javni poziv za studente kako bismo formirali timove, a na konkurs se na naše iznenađenje prijavilo više od dvije stotine volontera. Naš angažman se uglavnom svodio na pomoć starim osobama, čak smo formirali timove naših studenata izvan Sarajeva, u gradovima širom BiH. Također, naši studenti su radili na obradama podataka i bili sve vrijeme na raspolaganju nadležnim institucijama. Ovim putem želimo odati priznanje i našim kolegama koji su se samoorganizovali u skladu sa svojim mogućnostima – tako su neki radili na printanju plastičnih vizira, neki su šili maske…“, zaključio je Hamza Vahid El-Din.

*Naslovna fotografija Unsplash.com

Najčitaniji tekstovi

Uzroci izraelsko-palestinskog sukoba – razvoj događaja od kreiranja Države Izrael do  Jomkipurskog rata 1973. godine
Zaviri „Iza duge“, vidjećeš da smiješ
Ljubav u vrijeme ratnog ludila
Zlatna Karika Lejla Selimović: Hidžama je više relaksirajući tretman
Kataloška prodaja kao prilika za zaradu i radno iskustvo
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Ko će pobijediti čovjeka?
GDJE OTIĆI: Planinarski domovi nadomak Sarajeva
Nindža, zaostala, bezgrešna ili nepropisno pokrivena – lične priče žena s hidžabom u BiH
Call centri: ZA ili PROTIV?
More Stories
I žene su gradile Zenicu