„Nakon studija zbog kojeg sam se vratila u Veliku Kladušu otvorila sam svoj salon za masažu 2019. godine. Nažalost, zbog pandemije koronavirusa 2022. godine sam bila primorana zatvoriti biznis. Malo mi otežava to što se po gradu ne mogu kretati sama bez pratnje, pa za svakodnevne stvari kao što su otići u prodavnicu, izvaditi neki dokument i nešto takvo moram da idem s ocem. Ali, bez obzira, nađem način da obavim šta trebam. Nazovem taksi, odveze me na određenu adresu i ja završim šta je potrebno. Olakšava mi situaciju to što su moja porodica i moja najbolja prijateljica meni najveća podrška. Bez njih bi mi bilo puno teže ići kroz život“, iskrena je Delila koja zrači pozitivnom energijom.
Joined05/10/2021
Articles29
Umjesto da slijedi multikulturalni model o slobodi religija i uvjerenja, BiH uprkos 20-godišnjem postojanju Zakona još uvijek nije odredila svoj put. Da li zaista imamo intersekcijsku diskriminaciju, gdje su, prema riječima aktivistkinja, jedina pogođena grupa muslimanke?
„Mislim da Strategija ide u dobrom pravcu i da je samo jedan korak u procesu rješavanja problema tržišta rada. Ako želimo stvarne promjene u skorije vrijeme, onda trebamo razmišljati 'izvan kutije'. Konkretno, možemo omogućiti da svi u FBiH imaju osnovno zdravstveno osiguranje i na taj način smanjimo fiktivnu nezaposlenost. Također, donošenjem Zakona o studentskom radu, omogućili bismo studentskoj populaciji da privređuje i dobiva potrebno iskustvo već tokom studija. Na taj način se djelimično rješava pitanje nedostatka radne snage u nekim industrijama. Također, uvođenje kategorije 'samozaposlenika' u Zakon o radu, kao i podrška digitalnim nomadima, predstavlja mjeru za integraciju freelancera u formalno tržište rada. Tu je i pitanje formalizacije dolaska strane radne snage“, odgovorio je Čavalić, dodajući kako postoji dosta rješenja ovog tipa te da je pitanje da li zaista želimo promjene.
Od svih poroka koje mlad čovjek može imati, kockanje je najpodcjenjenije. Naizgled nevidljiva pošast. Isprva djeluje uzbuđujuće, pa iz zabave lahko prerasta u strast u kojoj se gubi kontrola i racio.
U balkanskim zemljama mladi s ovim porokom počnu veoma rano. Da li što su im kladionice lahko dostupne, praktično pored škola, ili što im nedostaje sadržaja pa dosadu liječe uz automate, sportsko klađenje, lutriju ili kartaške igre. Godine 2021. vršeno je međunarodno istraživanje na studentima između Australije, Kanade, Izraela i Hrvatske, koje je pokazalo kako hrvatski studenti najviše kockaju, na dnevnoj ili sedmičnoj bazi.
U BiH situacija nije drugačija. Samo u protekloj godini građani su uplatama kladioničarima ostavili skoro dvije milijarde KM, prema podacima Porezne uprave FBiH. U tom udjelu novca, dobar je dio đačkog džeparca ili studentske stipendije.
Lektira se najčešće izučava na časovima bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i književnosti, a nerijetko i na drugim jezičkim predmetima poput engleskog ili njemačkog. Wikipedijsko pojašnjenje je da lektira služi da se djeca priviknu i nauče čitati, da proširuje znanje, pomaže pri razmišljanju, zaključivanju i potiče kognitivni razvoj djeteta.
„Činjenica je da bi ljudi više imali motiva da ostanu ovdje ili se vratili ako bi mogli dobiti posao. To bi sigurno promijenilo i koncept Srebrenice. Mnogi kažu da je i banja Guber karika koja bi promijenila život u Srebrenici“, kaže Kojić navodeći kako osim Kuće dobrih tonova u gradu ima još dosta sportskih klubova, te dva kulturno-umjetnička društva. No, s obzirom na to da su podijeljena, tu vidi negativnu stranu.
U svom radu na portalu „eSrebrenica.ba“ i drugim medijima, Mladen je otkrivao potencijal svoga grada. Prisjeća se da je ovdje nekada bio jedan od prvih umjetničkih festivala. On se danas više ne održava, ali ni festivali uopće.
Kojić kao krivce vidi politiku i lokalnu vlast za koju smatra da treba prepustiti Srebrenicu Srebreničanima, jer na izborima i u vlasti odlučuju ljudi koji ne žive u tom gradu, te smatra da se treba više uraditi za lokalno stanovništvo s fokusom na ljude, a ne glasače.
Kako kaže, grad ima uslove i kapacitete za pristojan život, ali mu se to onemogućava.
„Savjetujem da se početnici priključe nekom proaktivnom planinarskom društvu, jer se na jednoj ili dvije ture može naučiti mnogo toga od iskusnijih kolega. Najveći strah svih početnika je da će biti sami u nepoznatom društvu u planini, pa će im dan biti u ustručavanju. Uvijek ima neko koga znate, barem je to slučaj kod nas u 'Azimuth 135'. Pratite stranice lokalnih društava na društvenim mrežama i odaberite turu koja je lahka ili otežana, za početak. Imajte obzira da se ture izvode u planinskim područjima i nemojte očekivati da ćete šetati u planini kao po gradskom šetalištu“, preporučuje Abazović.
Kapitalizam funkcionira tako da ako opada potražnja i kupovina proizvoda čiji se sastav klijentima ne sviđa, proizvođači onda mijenjaju sastav i plasiraju proizvode sa sastavom kojeg kupci traže. Mnoge velike kompanije počele su nuditi prirodne proizvode s njegujućim sastojcima, što potvrđuje da ih do sada nisu koristili.
Godinama unazad kozmetičke i higijenske proizvode birali smo po imenu brenda, eventualno po cijeni, što nam je garantiralo da je ono što nanosimo na svoju kožu kvalitetno i hranjivo. O sastavu nismo razmišljali smatrajući da to nije naš posao, nego tamo nekih farmaceuta koji smiksaju i kreiraju te proizvode koji su nam prijeko potrebni. Davali smo im svoje povjerenje, pa smo u vrijeme kada je sve počelo dospijevati na internet shvatili da su se oni time kockali zarad svog vlastitog profita.
Romkinje su diskriminirane višestruko – zato što su žene, što pripadaju romskoj populaciji, a još i više ako žive s invaliditetom ili u ruralnim područjima. Diskriminacija je često očita, otvorena, rijetko kad prikrivena, bilo da dolazi od neromske populacije – u institucijama, školi, bilo da je među svojima. Čak i Romkinje liderice u svojim zajednicama bivaju diskriminirane od svojih kolega Roma.
U mjesecu u kojem se obilježava Međunarodni dan žena, Ženska romska mreža „Uspjeh“ započela je kampanju „Nulta tolerancija“ želeći poslati jasnu poruku da nasilje, maloljetnički brakovi i rasna diskriminacija nisu romska tradicija, i kao takvi ne smiju biti tolerirani u društvu!
Za magazin „Karike“ smo tim povodom razgovarali s Indirom Bajramović, romskom aktivistkinjom i ekonomistkinjom, koja više od 20 godina radi na poboljšanju položaja Romkinja u Bosni i Hercegovini.
O bosanskohercegovačkom turizmu nikada se nije više pričalo kao krajem 2022. godine, kada je popularni putopisac i travel blogger Robert Dacešin u Španiji osvojio nagradu za najbolji turistički video na svijetu „Zašto Bosna i Hercegovina može biti broj 1 turistička destinacija na svijetu?“.
Iako se sa svakim novim tragičnim slučajem upozorava na poraznu statistiku nasilja nad ženama, isto tako sa svakim novim društvo u BiH iznova pogriješi – najčešće u klasificiranju djela koje se dogodilo. Ukoliko je muškarac ubio ženu, bez obzira da li je ili nije presudio sebi kasnije, što je sve češći slučaj, mediji u BiH to nazivaju tragedijom – a ne femicidom. Ukoliko je žena žrtva nasilja pretučena, nasilnika pravdamo njegovom „ljubomorom“.
Dok se čeka na izmjene Krivičnog zakona koji će početi nazivati stvari pravim imenom i natjerati institucije da počnu raditi svoj posao, zahvaljujući aktivizmu žena širom države, čini se da jedinu pomoć i utočište ženama koje su preživjele nasilje pružaju sigurne kuće.
Povodom Međunarodnog dana nasilja nad ženama kontaktirali smo Sigurnu kuću u Sarajevu s ciljem da otkrijemo da li su i mlade djevojke, a ne samo odrasle žene, njihove korisnice i zbog čega.
Svake godine sve je manje upisanih studenata na fakultete u našoj zemlji. U posljednjih pet godina smanjen je za 20 posto, što je otprilike oko 20 hiljada studenata manje. Uprkos manjem broju zainteresiranih za studije unazad nekoliko godina, u Bosni i Hercegovini djeluje 47 visokoškolskih ustanova, što dovodi u pitanje njihovu svrshishodnost i daljnji opstanak.