Život freelancera u BiH: Moguće je zaraditi i preko tri hiljade KM mjesečno

E.N. je prije dva mjeseca napustio za bh. standarde dobro plaćen posao i odlučio da se bavi freelancingom, odnosno radom na daljinu. Prije nego što je ustaljeni osmosatni radni dan u uredu zamijenio fleksibilnim radnim vremenom iz udobnosti vlastitog dnevnog boravka, godinu dana je freelanceao “sa strane” i uvidio da se od te rabote može živjeti. Sada za strane klijente razvija digitalne medije i društvene mreže, te radeći taj posao uspijeva zaraditi i preko tri hiljade maraka mjesečno.

“Moj cilj je ako do oktobra dođem na četiri hiljade mjesečno da nastavim raditi kao freelancer dok mi ne dosadi. Plan jeste pokušati raditi kao freelancer jer sam se zasitio i bh. društva i bilo koje radne organizacije gdje bih samo čekao četiri sata da završi radno vrijeme”, kaže on u razgovoru za KAR!KE.

Freelancing nije nikakva novost u Bosni i Hercegovini. Još prije tri godine čuveni magazin Forbes objavio je kako je BiH jedna od zemalja sa najbrže rastućim brojem freelancera ili “slobodnih strijelaca”. To su ljudi koji obavljaju posao na daljinu najčešće za klijente iz inostranstva, a novac za svoj rad dobijaju direktno na svoje bankovne ili paypal račune.

Prednosti i nedostaci

No, daleko od toga da je “pos’o dobar, a para laka”. Za ozbiljniju zaradu je potrebna ne samo stručnost  iz oblasti kojom se bavite, nego i provesti više od 50 ili 60 sati sedmično radeći za kompjuterom. Olakšavajuća okolnost je što sami birate period dana kada ćete raditi, što možete uzeti duže pauze kad hoćete i što možete da radite i u ležećem položaju ako vam to odgovara.

Kao najveću prednost “rada na daljinu” naš sagovornik ističe upravo to što freelancer sam određuje svoje radno vrijeme, odnosno kada će i odakle raditi. “Možeš putovati, možeš raditi odakle hoćeš, nemaš obavezu da si vezan za neko mjesto. Prednost je i što, s obzirom da radim digitalne medije, učim nešto novo. Generalno kroz freelancing radiš s puno ljudi, nisi u stalnoj rutini, uvijek imaš nove izazove i samim tim uvijek nešto novo učiš”, govori E.N.

S druge strane najveći nedostatak ovog posla je nesigurnost koju on sa sobom nosi. Naš sagovornik kaže da je lako dobiti klijenta, a još lakše ga izgubiti. Nedavno mu se desilo da mu otkažu dva posla u jednom danu. “Možeš danas dobiti pet klijenata, sutra izgubiti. Minus je i to što radim samo za strance i što mi je isplata u dolarima koja nije moja domaća valuta, pa se uvijek radi konverzija i uvijek možeš oscilirati. Na primjer, sada pada dolar, što meni ne paše.” To što nema zdravstveno i penziono osiguranje E.N. ne vidi kao veliki nedostatak, pogotovo ne u zemlji kakva je BiH sa lošim zdravsvenim sistemom i niskim penzijama.

Freelance osvaja svijet

Poseban problem u svijetu freelancinga je izrazito oštra konkurencija. Svi freelancaju, ne samo mladi ljudi iz država u razvoju ili zemalja trećeg svijeta, već i oni iz najrazvijenijih društava. I svi su konkurenti jedni drugima. Naš sagovornik tvrdi da je na platformama koje koristi najviše Amerikanaca i Njemaca. “Tamo se sve više ljudi odlučuje da freelanceaju, pogotovo kad dobiju dijete. Obično jedan partner ostaje kod kuće i freelancea kako bi imali normalniji privatni život.” Jako je puno i freelancera iz zemalja u kojima su niži troškovi života, poput naprimjer Indije, te stoga oni prihvataju raditi za mnogo nižu satnicu od Europljana, uključujući tu i Bosance i Hercegovce.

Najtraženiji i najplaćeniji freelance poslovi su oni u IT sektoru, web developeri i programeri zarađuju više od ostalih. U ovisnosti od posla koji znaju raditi, freelanceri biraju platformu na koju će se registrirati. Naš sagovornik ima profile na dvije – Upwork i Freelancer – koje su jedne od najpopularnijih platforma s najvećim brojem freelancera različitih zanimanja. No, grafički dizajneri, naprimjer, više koriste stranice poput 99 designs koje okupljaju freelancere samo ove struke. Postoji čak i platforma za freelancere sa Balkana i Istočne Europe.

“Slobodno streličarenje” ili freelance definitivno preuzima svijet. Istraživanja pokazuju da će do 2020. godine polovina radnog stanovništva u SAD i Velikoj Britaniji raditi kao freelanceri, odnosno biti “samozaposleni”. Forbes je krajem prošle godine objavio da freelanceri čine 34 posto svih američkih radnika, a gotovo 94 posto novih radnih mjesta “otvorenih” u zadnjih desetak godina u Americi čine upravo privremeni i freelance poslovi. Tržište freelancera sve više raste i prisutno je u gotovo svim zemljama svijeta. Magazin Forbes je prije tri godine objavio da ih ima u 180 od 196 svjetskih zemalja, te da su zemlje s najbrže rastućim brojem “slobodnjaka” Crna Gora, Madagaskar, Venecuela, Slovenija, Norveška, Nikaragua, BiH, Čile, Japan i Kostarika.

Prilika za BiH

Nema pouzdanih podataka o broju freelancera u BiH, no potez Poreske uprave Republike Srpske, koja je početkom ovog mjeseca upozorila sva fizička lica koja po bilo kom osnovu ostvare prihod iz inostranstva, uključujući i prihode ostvaren udaljenim radom (freelancer) da su dužna da taj prihod prijave i plate porez na dohodak, pokazuje da je i poslovično neažurna domaća birokratija otkrila da se sve više novca vrti u ovoj vrsti poslova.

Država BiH, i njena oba entiteta koji imaju iste probleme s nezaposlenošću mladih i njihovim iseljavanjem, bi umjesto lova na “slobodnjake” i iznalaženje načina da se oni oporezuju, mogla razmisliti, poput skandinavskih zemalja, o podsticajima za freelancere kako bi na taj način privukla obrazovane mlade ljude koji novac dobijaju iz inostranstva i troše ga u zemlji. Važno je barem razbiti predrasude, a kojih u našem društvu svakako ima, prema freelancingu kao sivoj zoni ekonomije u kojoj čudni i marginalni tipovi zarađuju radeći mutne poslove za strance.

E.N., pak, ima drugačije planove. Ukoliko dostigne zacrtani nivo mjesečnih prihoda, nastojaće da radi svoj posao putujući po svijetu. Kako kaže, troškovi života u BiH su značajno iznad životnog standarda građana, te mu se čini isplativijim živjeti u razvijenim europskim državama, jer mu je posao ionako tamo gdje mu je laptop. A drugdje je čak i internet brži.

Comments are closed here.