KVIZ 3 – Provjeri koliko si medijski pismen/a

KVIZ 3 – Koliko si medijski pismen/a?

Riješi kviz na temu medijske pismenosti! Nakon što odgovoriš na sva pitanja, provjeri koliko si imao/la točnih odgovora.

Ugodna zabava!

Hvala što si riješio/la kviz!

ODGOVORI:

b, 2. a, 3. c, 4. c, 5. b, 6. c, 7. b, 8. b, 9. c, 10. a, 11. b, 12. c, 13. a, 14. c.

  1. Sloboda govora i izražavanja od ključnog su značaja za slobodan rad medija. No, sloboda podrazumijeva i odgovornost za sopstvene postupke, a to važi i za medije.Zbog toga se mediji – barem oni kojima je stalo do profesionalnog ugleda – u svom radu vode određenim smjernicama čiji je cilj da osiguraju tačno, precizno i relevantno izvještavanje i informisanje o temama od javnog značaja, a koje neće proizvoditi štetne posljedice za društvo i pojedince/ke.
  2. Slobodni mediji, koji informisanju pristupaju posvećeno, odgovorno i profesionalno, neophodni su za izgradnju i funkcionisanje slobodnog i pravednog društva. Nije svejedno da li se informišete iz takvog izvora, ili na portalu koji je izmislio informaciju da bi utjecao na vaše mišljenje, usmjerio vaš glas na izborima, prodao vam neki proizvod – ili naprosto da bi zaradio novac na vašem kliku. Obavezno mora postojati registrovana domena bez sakrivanja identiteta vlasnika.
  3. Impressum mora biti objavljen na vidnom mjestu i sadržavati: naziv medija, naziv i sjedište izdavača, imena urednika/ca medija, imena urednika/ca pojedinačnih izdanja ili rubrika, imena osoba koje čine redakciju, kontakt podatke (e-mail, telefon, adresa).
  4. Penalizacija je pojava nadziranja, gušenja i ograničavanja nečijih medijskih prava. Prilagođava se aktuelnim politikama nadzora.
  5. Cenzura se u medijima danas najčešće praktikuje u obliku auto-cenzure: odbijanjem medija da se bave određenim temama ili ličnostima. U slučaju autocenzure nije potreban izvanjski, državni cenzor, nego mediji sami obavljaju tu „funkciju“, obično iz straha od posljedica.
  6. U bh. novinarstvu nisu rijetke prakse selektivnog tematskog fokusa i jednostranih izvora koji stvaraju jednu sliku svijeta. Selektivno izvještavanje razlikuje se od lažnih informacija po tome što ne podrazumijeva iznošenje netačnih ili lažnih podataka. Ipak, prema objašnjenju koje daju Romy Jaster i David Lanius (2018), kontinuirano izlaganje selektivnom izvještavanju može voditi do uopćeno lažne predodžbe o svijetu zato što dolazi iz jednog jednostranog izvora i ne pruža širu sliku.
  7. Problematični sadržaji mogu biti također ekstremistički ili radikalni sadržaji, koje definiramo kao sadržaje koji odražavaju religijski i nacionalistički ekstremizam, kroz „crno-bijelo viđenje svijeta, uz nedostatak sposobnosti da se razumiju drugačija stanovišta, i uz želju da se nametnu, često silom, kroz zastrašivanje i pritiske vlastita gledišta“. U ekstremističke pokrete ubrajamo različite nacističke, rasističke pokrete, grupe koje vjeruju u nadmoć vlastite etničke grupe, ISIL i druge slične organizacije. Pod radikalizacijom podrazumijevamo put prihvatanja i identificiranja s radikalnim i ekstremističkim idejama.
  8. Medijski izvještaj koji nastoji da skrene pažnju javnosti s nekog drugog sadržaja ili činjenice koji su u tom trenutku u fokusu javnosti, naziva se „spin“. Ova vrsta manipulacije se uvijek javlja kao reakcija na neki drugi izvještaj ili događaj, s ciljem da poništi ili umanjinegativne efekte koje taj izvještaj ili događaj ima, ili bi mogao imati, za javne aktere/ke, uglavnom one iz svijeta politike. Spinznači „zaokret“ ili „okretanje“, a u političkom i medijskom kontekstu izraz se koristi da označi „okretanje priče“. Spin se po pravilu javlja kao rezultat uređivačke politike medija koji ga proizvodi, kada na nju utječu određeni ideološki, politički ili vlasnički interesi. Ova vrsta manipulacije se rijetko može povezati s motivom profita u smislu povećavanja posjete ili količine čitalaca.
  9. Botovi su pojedinci i pojedinke posvećeni i/ili plaćeni za promoviranje određene političke ili ideološke pozicije i stranke, oni mogu pridonijeti zaoštravanju javnog diskursa i radikalizaciji mladih.
  10. Lažni mediji su „pirati“ na medijskom tržištu, koji koriste anonimnost da bi izbjegli bilo kakvu odgovornost za ono što objavljuju. Na taj način, osobe koje proizvode sadržaj nalik informativnom imaju svu slobodu da javnosti plasiraju poruke koje žele, bez ikakvih posljedica. Nepoznati izdavači, urednici, ili autori, „zaštićeni“ su od zakona kojima se zabranjuje diskriminacija i govor mržnje, kleveta, ili kršenje autorskih prava. Isto tako ih „zaobilaze“ i pravila samoregulacije, čije se poštovanje očekuje od legitimnih medija. Ukratko, lažni mediji uživaju slobodu govora koja je garantovana legitimnim medijima, ali ne preuzimaju nijednu od odgovornosti koja s njom ide.
  11. Prema statistikama, YouTube je platforma koja zauzima posebno mjesto u distribuciji problematičnih sadržaja. Proizvodnji i distribuciji radikalnih i ekstremističkih sadržaja doprinosi i uvezivanje i međusobna gostovanja kreatora problematičnihsadržaja, kao i zahtjevi korisnika za radikalnijim sadržajima. Radikalni sadržaji također još uvijek donose profit i njihovim proizvođačima i samom YouTubeu. Na društvenim mrežama, kroz algoritme kojima se korisnicima preporučuju slični sadržaji, potvrđuju se prethodna vjerovanja i predrasude i eventualno podstiče daljnja radikalizacija.
  12. Najčešće se mediji angažuju kroz reaktivnu moderaciju, tj. u slučaju kada korisnici prijavljuju neprimjerene komentare. Pojedini mediji potpuno onemogućavaju komentare (poput Dnevnog avaza), ili je komentiranje onemogućeno samo u pojedinim člancima (poput Klix.ba). Neki mediji nastoje kroz definisanje uslova korištenja, kroz registrovanje korisnika i onemogućavanje korištenja konkretnih agresivnih i uvredljivih riječi ograničiti problematične elemente u komentarima.
  13. Kodeks o borbi protiv ilegalnog govora mržnje (Code of Conduct on Countering Illegal Hate Speech Online) je razvila Evropska komisija u saradnji s kompanijama Facebook, Microsoft, Twitter i YouTube. Kodeks o dezinformacijama (Code of Practice on Disinformation) su potpisali samo Google, Facebook i Twitter.
  14. I na globalnom nivou i u regiji jugoistočne Evrope, pokušaji regrutacije u ekstremističke grupe i mobilizacije na nasilje kroz onlineplatforme su uslijed povećanog nadzora potisnuti u tzv. darknet, sadržaj koji je nedostupan i istražnim organima i znanstvenim istraživačima i samom Google pretraživaču.

Najčitaniji tekstovi

Budi sebi prioritet
Kako zaraditi na internetu?
Nove nade banjalučke rep scene
Kako do studentskog posla u Sarajevu?
Igra transformacije: Pravnica, vodena vila ili grčka boginja?
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Reci psihologu Karika šta te muči
GDJE OTIĆI: Planinarski domovi nadomak Sarajeva
Život freelancera u BiH: Moguće je zaraditi i preko tri hiljade KM mjesečno
More Stories
Umjetnost bez nosa