Novo lice lokalne politike: Ira Adilagić – jednakost svih građana/ki: prvi inkluzivni park u Sarajevu

Ira Adilagić, općinska vijećnica iz Sarajeva, zalaže se za to da Općina Centar kroz svoj rad i djelovanje jednako brine o svim građanima/kama. Trenutno radi na izgradnji prvog inkluzivnog parka u Sarajevu.

Na 6. redovnoj sjednici (08.06.2021.) podnijela sam inicijativu za izgradnju inkluzivnog dječijeg parka. Inkluzivni dječiji park podrazumijeva, pored standardnih sprava i elemenata, i arhitektonski i senzorički pristupačne elemente kako bi se i djeca sa različitim vrstama invaliditeta mogla jednako igrati i uživati u parku.Na primjer,, uz tipične ljuljačke u parku nalazila bi se i ljuljačka koja je fizički pristupačnija za djecu sa fizičkim invaliditetom. Pored arhitektonske pristupačnosti, postoje i senzorički elementi kako bi se olakšao i osigurao boravak djece sa senzornim oštećenjima (oštećenje vida i sluha).

Ističem da svako dijete ima jednako pravo na razvoj, igru i socijalni život. Suština inkluzivnog parka jeste jedan park za sve. Ne želim da se djeca dijele zbog neke različitosti, već da sva djeca na jednom mjestu dijele zajednički prostor, upoznaju se i uče različitostima, razumijevanju  i da se zajedno  igraju. Oni su naša budućnost i naše naslijeđe, oni su nosioci/teljice promjena i napretka društva na kojem mi odrasli svakodnevnom radimo i djelujemo.

Neke od barijera za potpunu inkluziju su prisutne predrasude i stereotipi koji su najčešće rezultat neinformiranosti, neznanja i slabe vidljivosti. Uključivanjem i prihvatanjem različitosti, koja nas svakako okružuje, postajemo svjesni koje prednosti donosi ujedinjenje u različitostite koji nam se sve alati i mogućnosti nude za društveno efikasno djelovanje. Jedinstvo u različitosti stvara pristupačnu, bogatu, fleksibilnu i zdravu sredinu, bivamo spremniji za nadolazeće izazove koji  čekaju nas kao i svako moderno društvo danas.

Kulturalna različitost je novo normalno i prepoznavanjem vrijednosti različitosti doprinosi se dodatnim vrijednostima društva. U jednoj inkluzivnoj sredini različitost je prihvaćena u svom stvarnom obliku i kao takva se njeguje , poštuje, te uključuje u potpunosti u svaki proces i praksu.

Kada bi svaka lokalna zajednica primijenila inkluzivnu praksu i djelovanje unutar svog okruženja, to bi bio značajan pomak za naše društvo u cijelosti. Svi smo odgovorni za etički napredak našeg društva. Prilike  i izazovi koje pred nas stavlja inkluzivno društvo povezuje pojedince/ke i društvo sapromjenama. Zbog toga je inkluzivan park za mene jedna možda mala, ali izuzetno značajna promjena za našu zajednicu i društvo.

Želim Općinu Centar čije će sve usluge i servisi biti dostupni i pristupačni svim građanima/kama bez obzira na različitosti. Kako bismo postigli značajne i dugoročne promjene i one male i velike – prije svega mora postojati dobar i jasan dijalog, tj. komunikacija između institucija (svih nivoa) vlasti i građana/ki, a samim time  i saradnja postaje efikasnija. Vijećnici/e su predstavnici/e građana/ki, oni su njihov glas u vijeću i jedan od naših zadataka jeste iznositi potrebe lokalnih zajednica. Spletom različitih okolnosti, nakon dužeg vremena, ljudi su izgubili vjeru u sistem i vlast i cilj mi je da na kraju mandata možemo reći da je povjerenje vraćeno i da građani/ke osjećaju da aktivno učestvuju u radu i unaprjeđivanju svoje lokalne zajednice. Jedna od mojih prvih inicijativa je bila omogućivanje tumača/ice znakovnog jezika na prenosu sjednica Općinskog vijeća kao i na press konferenciji. I danas možemo reći da su naše sjednice pristupačne za sve građane/ke. Nadam se da će se druge općine aktivirati i poduzeti potrebne korake da realizuju istu incijativu, jer je to i njihova obaveza. Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva, u našoj zemlji ima oko 70 000 registrovanih osoba oštećenog sluha. Želim Općinu Centar koja kroz svoj rad i djelovanje jednako brine o svim građanima/kama.

Izgradnja inkluzivnog parka predviđena je u parku „Jelena Vitas“, te se realizacija očekuje do kraja tekuće godine.

                                                      Autorica teksta i fotografija: Hana Vranac

Najčitaniji tekstovi

Nail Omerović: Naši mladi su talentovani, samo im je teško doći do izražaja
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Koliko god deci trebalo nekad da je njihov tata supermen, daleko im više treba otac koji je živ čovek
Zlatna Karika Lejla Selimović: Hidžama je više relaksirajući tretman
Da li je Zemlja ravna ploča?
Zlatna Karika Dino Bajrović: Volim svoj posao i uvijek imam tremu
Bruno Jelović: Želja mi je osnovati azil za napuštene životinje
Stavovi i polemisanje na temu #EjAj
Pijaca emocija – Koliko nam vrijedi ljubav danas?
Premotaj: Žene u BiH - od Kraljevine Bosne do danas
More Stories
Kako reklame na internetu znaju šta mi želimo i kako im uskratiti to znanje?