Intervju – Valentina Josipović, Srednja medicinska škola Tuzla
Razgovarala: Ajdin Džanić, koordinator Lokalnog tima Velika Kladuša
Šesnaestogodišnja Valentina Josipović iz Srebrenika, učenica drugog razreda Srednje medicinske škole u Tuzli, podijelila je svoje iskustvo s praktičnom nastavom. Govorila je o prednostima i izazovima s kojima se ona i njeni drugari suočavaju te ponudila konkretne prijedloge za poboljšanje.

Praktična nastava – dobro zamišljena, ali ne uvijek efikasna
Valentina i njeni drugari praktičnu nastavu pohađaju jednom sedmično u okviru predmeta zdravstvena njega.
“Za nas u drugom razredu to je sasvim dovoljno – pod uslovom da je sve dobro organizovano,” kaže Valentina. Ipak, dodaje da otkazivanja i skraćeni časovi remete kontinuitet učenja. “Kao da teorija nije već dovoljno apstraktna – onda ti još i praksu skrate! To nije baš idealno.”
Učenje iz udžbenika trebalo bi biti osnov za praktičnu primjenu, ali Valentina primjećuje da su mnogi materijali zastarjeli i ne odražavaju savremene medicinske standarde.
“Ponekad imam osjećaj da čitam priče iz prošlog vijeka,” priznaje, naglašavajući da se profesori trude prenijeti aktuelno znanje, ali da to nije lako kada literatura ne prati savremene trendove u medicini.
Opremljenost kabineta za praktičnu nastavu predstavlja dodatni izazov.
“Lutke za vježbanje su ponekad kao iz horor filma – pokidane i neupotrebljive,” kroz smijeh priča Valentina, ali dodaje da problem nije nimalo zabavan i apeluje da bi ministarstva trebala više ulagati u obrazovanje. “Dešava se da sami kupujemo materijale kako bismo mogli raditi. To nije baš kako sam zamišljala medicinsku školu.”
Uloga profesora u praktičnoj nastavi
Kada govori o profesorima, Valentina naglašava da su oni ključni faktor u kvalitetu nastave.
“Neki od njih su pravi profesionalci – angažovani, strpljivi i posvećeni. Ali, iskreno, ima i onih koji forsiraju teoriju,” kaže. Srećom, njena trenutna profesorica spada u grupu onih koji se trude da nastavu učine zanimljivom i korisnom.
Da li nas praksa dovoljno priprema za budući rad?
“Teorija zna djelovati kao naučna fantastika, ali kada to vidiš i primijeniš, sve postane logičnije,” kaže, ali dodaje da često imaju osjećaj da ih uče samo da prepoznaju problem, a ne i da ga rješavaju.
Kako poboljšati praktičnu nastavu?
“Više materijala, bolja oprema i modernizovana literatura – to bi bio pun pogodak,” smatra, naglašavajući da bi fokus trebao biti na praktičnom radu. “Teorija je osnov, ali praksa je život. Mi treba da budemo spremni za stvarne situacije, a ne da se oslanjamo samo na ono što smo pročitali u knjigama.”
Valentina vjeruje da bi se uz bolju organizaciju, moderniju opremu i udžbenike “u trendu” moglo postići mnogo više.
“Kada bismo riješili ove probleme, sigurna sam da bi naši učenici izlazili spremniji i sigurniji u svoje znanje,” zaključuje, izražavajući nadu da će se u budućnosti uložiti više napora u poboljšanje kvaliteta praktične nastave.
Ovaj članak su kreirali i uredili srednjoškolci/ke ispred Asocijacije srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Omladinskom novinskom asocijacijom u Bosni i Hercegovini. Projekat „Mi želimo dobru praksu, a vi?“ implementira Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini uz podršku Instituta za razvoj mladih KULT.