Helem Nejse, samo reci šta te fura, Rap, radio, brend ili visoka kultura

„Mladi ljudi moraju naučiti da više vole sebe i da pomažu jedni druge. A pare će doć’, vjerujte meni. Mladi također moraju naučiti da stvari ne padaju s neba, nego sa šestog sprata. Često smo svjedoci situacija u kojima ljudi koji žive u urbanim dijelovima, istresaju mrve kroz prozor ne obazirući se da li će neko ograjisati. Mladi moraju da budu dijelom civilizacijskih tokova. Život u gradu je mnogo zajebana stvar.“

Pretpostavljam da su mnogi od vas čuli za Helem Nejse radio show emisiju i za neizostavni dvojac Čika Gagaru i Stihomira Klepića. Kroz emisiju ovi momci na sebi svojstven način daju poseban osvrt na neposredne događaje iz okruženja, te kroz satiru ismijavaju društvenu stvarnost/zbilju u kojoj živimo. Ova radijska emisija se emituje od 2014. svake nedjelje u terminu od 22:00 do 23:45 na Otvorenoj mreži.

Voditelj: Čika Gagara. Izvjestitelj: Stihomir Klepić. Urednik: Urednik. Historija narodnjaka: Vrač Momo s Al’Pašinog polja. Historija predapokaliptičnog turbo folka: Merhaba Duško. PR služba: Šatroslav Pi Ar – obično kažu za sebe. 

Svi oni su se svojski potrudili da odgovore na nezgodna pitanja još nezgodnije novinarke Omladinskog magazina KAR!KE, stoga ne budite ludi da ne pročitate ovaj intervju do kraja.

Helem Nejse, kako je nastala radijska emisija i zašto ste odabrali baš taj naziv?

Nastanku Helem Nejse radio emisije prethodile su godine slične interne zajebancije, kojom smo prali jedni druge i naše uže okruženje. To je dovelo do jednog ukupnog zasićenja, te smo iz terapeutskih razloga odlučili da zaurlamo kroz medijski prozor, konkretno, na radiju Otvorena mreža. Tako samo poštedili sebe svojih fora i obogatili druge njima.  Odluka o nazivu emisije donijeta je nakon višesedmičnih konsultacija. Moglo bi se reći da je „Helem Nejse“ pobijedio onoliko drugih naziva u izboru, koliko jedan spermij nadmaši svojih konkurenata da uspješno oplodi jajnu ćeliju. Vjerovatno je glavni razlog za izbor ovog naziva bio u njegovom turskojezičnom porijeklu, kako bismo pratili demografske trendove u Sarajevu.

Odakle crpite inspiraciju za emisije, te koliko vam vremena treba da napravite koncept i sadržaj?

Inspiraciju crpimo iz novčanika svojih roditelja, a pošto se o emisiji misli i na emisiji radi 24/7, naša zajebancija nije baš jeftina. Koncept i sadržaj smišljamo na putu od kuće do granapa gdje svakodnevno kupujemo namirnice i kućne potrepštine, tako da nam ne treba puno vremena. Očito je da se ne bavimo kvantnom fizikom i orijentalnom filologijom, niti se bilo koja od navedenih nauka ne vezuje za naš autorski prosede. Samo antropologija, kad ti brat kaže.

Budući da egzistirate od 2014. godine, šta se u međuvremenu promijenilo?  Mislim na saradnje – Edo Maajka, Ajfer Sanjo, Billy Andol, predstava „Helem Nejse“, medijska eksponiranost …

U međuvremenu se promijenio način odijevanja i odnos prema porodici u dalekoj dijaspori. Svi navedeni projekti su finansirani od strane tetaka, jetrvi i zaova iz Gelzenkirhena. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni našeg Adžuku. Sa druge strane, očekivanja od Helem Nejsa su porasla do te mjere da neki naši članovi nisu podnijeli pritisak i trenutno se nalaze na liječenju od nervnog sloma. Nužna posljedica prinudnog sužavanja ekipe bilo je njeno proširenje sa novim saradnicima. Tako da Helem Nejse postaje jedan pokret koji okuplja ljude različitih interesovanja i vrhunske stručnjake iz različitih disciplina. Helem nejse je cašpija, sveopšta.

Za kratko vrijeme uspjeli ste napraviti brend od radijske emisije. Šta mislite da je razlog vašeg uspjeha?

Svaki od uvaženih članova Helem Nejsa proveo je 10 000 sati vježbajući ono u čemu je postao najbolji. Nemojmo se zavaravati da tu postoji neka vrsta uspjeha, jer po najnovijim podacima iz Federalnog Zavoda za statistiku, prosječnom helemnejsovcu je potrebno oko 838 000 sati vježbe da bi se mogao nazvati stručnim za bilo šta. To što je Helem Nejse postao brend je činjenica koja ide gore navedenom u prilog. Naime, naš je cilj bio da napravimo bend, a ne brend. Stvari se jednostavno nisu razvile u smjeru koji smo zamislili.

Kako ste došli na ideju da napravite predstavu „Helem nejse“ i šta je suština zapravo?

Zahvaljujući dobroti našeg mentora Almira Čehajića Batka, krenuli smo put mora i Makarske, ali nismo došli tamo, nego na ideju da napravimo predstavu. Na kraju, ni u tome nismo uspjeli. Primijetit ćete da se gledaoci poslije pravih predstava često znaju požaliti da nešto ili sve nisu skontali. Što se potpuno razlikuje od našeg teatarskog šoua uživo u kojem se nema šta skontati. To idealno odgovara našoj publici koja je oduševljena, ali ne našom zaslugom, nego uslijed njihovih niskih standarda. Za kraj, poveli bismo se mišlju jednog od prvaka glumišta ovog grada. Alternativnim, a naročito amaterskim i diletantskim, skupinama nipošto, ni po kakvu cijenu, nimalo, nijednom, se ne bi smjelo dopustiti da uopšte uđu u teatar.

Jeste li zadovoljni odzivom publike u Kamernom teatru i reakcijama?

Kao ljubitelji kulture i umjetnosti, naročito teatarske, potpuno smo razočarani sveopštim oduševljenjem koje je raja pokazala za naš šou. Očekivali smo barem od ljudi iz struke neku javnu reakciju, ne bi li barem intelektualna klasa stala u kraj ovoj pošasti, ali ništa. Ovim putem pozivamo sve da dođu i uvjere se u ovo što govorimo, te da konačno dobijemo neki adekvatan response.

Da li u Bosni i Hercegovini generalno ima pravog humora?

Možda 4 humora, maksimalno.

Mislite li da u Bosni i Hercegovini ima perspektive za mlade ljude?

Mladi ljudi moraju naučiti da više vole sebe i da pomažu jedni druge. A pare će doć’, vjerujte meni. Mladi također moraju naučiti da stvari ne padaju s neba, nego sa šestog sprata. Često smo svjedoci situacija u kojima ljudi koji žive u urbanim dijelovima, istresaju mrve kroz prozor ne obazirući se da li će neko ograjisati. Mladi moraju da budu dijelom civilizacijskih tokova. Život u gradu je mnogo zajebana stvar.

Ako želite čuti više o tome kako sebi otvoriti perspektivu, poslušajte naš radijski šou i sljedeću nedjelju u 22:00 na 106.2. i putem streama na udrimuski.ba.

Za kraj željela bih najaviti premijeru video spota „Vodič kroz Sarajevo“ koja će biti upriličena na rođendan Sarajeva, 6. aprila. Spot je rađen u hyperlapse tehnici, te kao takav je prvi video spot ovog tipa u regionu.  Sačinjen je od fotografija i čini idealan promo materijal za sve one koji bi željeli posjetiti Sarajevo.

Ovaj sarajevski dvojac će uskoro objaviti album „Go u Gostima“ koji će izaći 20. aprila 2017., a nakon toga se očekuju još dva videospota sa nadolazećeg albuma. Jedan će izaći u aprilu, a drugi u maju. Što se tiče albuma, biće dostupan na svim popularnim muzičkim servisima.

Ako još uvijek niste isplanirali gdje otići za rođendan Sarajeva, tačnije 6.aprila, svakako posjetite Kamerni teatar, te pogledajte predstavu „Sarajevski dani terorizma“, grupe Helem Nejse.

Helem Nejse, samo reci šta te fura, Rap, radio, brend ili visoka kultura

 


 

merima.zavitan

merima.zavitan

Novinarka, magistrica međunarodnih odnosa i diplomatije. Odnedavno i vlogerica. Stranački neaktivna, glasna, volim ispravljati krive Drine, te jako osjetljiva na nepravdu. Socijalno društvena, volim kišu samo kada sam u kući. Sunce i pjesma me pokreće.

Ostavite komentar