Mladi u BiH su suočeni s problemima nedostatka određenih praksi i nezaposlenosti. Odgovornost pada na institucije koje nemaju dovoljno razvijene omladinske politike i adekvatan programski i strateški pristup podrške poboljšanju položaja ove grupe. Većina mladih je nezadovoljna činjenicom da često ne rade nikakve poslove ili poslove za koje uopšte nisu školovani, te često pribjegavaju međunarodnim programima razmjene studenata odnosno ERASMUS+ (European Union Student Exchange Program) u nadi da će im se otvoriti nove mogućnosti.
Benefiti volonterskog angažmana
Volontiranje značajno može uticati na razvoj nečije ličnosti i karijere jer ta iskustva kod velikog broja mladih predstavljaju bitan faktor prilikom donošenja odluke o budućem školovanju, a mnogi pronađu i konkretan angažman ili zaposlenje u struci. Takođe, volonteri se uče toleranciji prema drugim etničkim grupama, narodima i marginalizovanim grupama. Udruženje Mladih volontera iz Visokog i Društvo Šmocl iz Slovenije članovi su evropskog volonterskog servisa (EVS) i nude različite aktivnosti osobama starosne dobi izmedu 18-30 godina, uz uslov da su državljani BiH i da imaju validan pasoš.
Velika pažnja se posvećuje osposobljavanju mladih volontera s audio i video tehnologijama, uređivanju video materijala i dokumentarnih filmova za TV Laško, produkciji, grafici, web dizajnu, objavljivanju vlastitih članaka u štampanim i elektronskim medijima pod nadzorom iskusnih novinara. Takođe, usavršavaju se i vještine za rad s mladima kroz organizaciju interaktivnih igara i vođenje kreativnih radionica za djecu uzrasta osnovne i srednje škole.
Osim toga, izuzetno je značajno učešće volontera u organizaciji kulturnih i umjetničkih događanja (koncerti, izložbe, radionice), kao i umrežavanje s osobljem iz drugih institucija. Volonterima se nudi mogućnost konstantnog samorazvoja kroz razne treninge, izlete i komunikaciju. Oni uče osnove novog jezika (slovenski) i razvijaju znanje drugih stranih jezika (engleski, njemački i slično).
Oaza mira u pokrajini Štajerskoj
Iako je mnogima grad Laško na prvu asocijaciju poznat po proizvodnji piva, postoji niz zanimljivosti u vezi s ovim mjestom, a mogućnosti koji se nude znatno doprinose afirmaciji slovenske kulture. Ušuškan u zelenilo prirodnog ambijenta, gradić predstavlja pravu oazu mira za pridošlice.
Termalni centri u Laškom su pravi raj za ljubitelje sauna. Lokalne namirnice, povrće, riba i meso spojeni su u neobičnim i kreativnim kombinacijama, a za sladokusce tu su uvijek popularne krofne i krempite. Kroz Laško protiče rijeka Savinja, a grad pripada pokrajini Štajerskoj. Čuven je tradicionalni festival Pivo i cvijeće koji okuplja najbolje pop i rok bendove iz Slovenije i regiona, a često se održavaju i tradicionalni karnevali pa su ulice prepune različitih maski.
Slavica Karamanović, sadašnja volonterka u Laškom
Volonterska avantura za mladu pjesnikinju i blogericu Slavicu Karamanović počela je sasvim slučajno. Od ranog djetinjstva privlačila ju je književnost. Osvajala je različite pjesničke nagrade, a pokrenula je i blog pod svojim imenom. Završila je Saobraćajni fakultet u Doboju. Trenutno je volonterka popularnog programa i iza sebe ima nekoliko mjeseci angažmana koji joj je donio benefite na mnogim poljima.
,,Poslije završenog fakuteta 2013. godine uslijedio je period stagniranja i nikakvih promjena u mom životu te sam krajem 2015. godine, obećala sebi da ću u sljedećoj uraditi nešto, da će sljedeća biti posebna i drugačija od svih ostalih godina mog života. Početkom 2016. negdje u ovom periodu otišla sam u svom rodnom gradu na promociju Erasmus+ i EVS-a, o kome sam znala jako malo, tako reći ništa i tu zvjerski zagrizla ideju da idem u neku zemlju volontirati. Igrom slučaja ili sudbine (ukoliko neko vjeruje da ista postoji), ispostavilo se da ću provesti godinu dana u Sloveniji“, ispričala je Slavica za omladinski magazin Karike.
Njena prva posjeta Laškom se desila nekoliko mjeseci prije nego što će početi projekat. Čekao ju je razgovor s rukovodiocima organizacije Šmocl i sjeća se tog trenutka kad se na prvu povezala s mjestom. Kroz ovo iskustvo upoznala je još volontera iz skoro cijele Evrope, što cijeloj situaciji daje još jednu posebnost.
,,To je bio onaj dobar osjećaj koji vas prati kad se upustite u nešto što zaista želite i nisam pogriješila“, tvrdi sagovornica.
Volonterske aktivnosti
Slobodno vrijeme provodi i učeći jezik koji joj za sad kako Slovenci kažu dobro gre – dobro ide. Za slovenački je karakteristično da ima dosta riječi koje se isto pišu kao i na srpskom jeziku, samo se drugačije izgovaraju. Još jedna zanimljivost u slovenačkom jeziku je ta da pored jednine i množine, imaju i dvojinu. Kaže da joj nije bilo teško uklopiti se s ljudima koji žive u Laškom.
,,Kroz projekat imala sam priliku da se bavim nekim stvarima kojima prije nisam, a to su snimanje profi kamerama i montaža što vas na neki načina napravi takvima da više ni jedan film, ni jedan spot, ništa što je snimljeno i montirano ne posmatrate na isti način. Prvi mjesec boravka provela sam ‘igrajući’ se u programima i shvatajući šta sve mogu uraditi. Zatim je uslijedila ideja od strane kolega da iskoristim poeziju koju pišem i uklopim je u video koji budem sama osmislila. Tako je i bilo. Osim toga, nekoliko dana u sedmici provodim sa djecom u dječjem centru Kino u kojem ćemo u narednom periodu organizovati lutkarske predstave, društvene igre i slično“, govori Slavica.
Pored radionica i aktivnosti koje ima u svojoj organizaciji, učestovala je i na jednoj zanimljivoj radionici iz druge organizacije, a to je bio tečaj pravljenja krofni koji joj je bio izuzetno zanimljiv jer kako i sama ističe uživa u pripremi svakojake hrane. Takođe, prisustvovala je jednom od najznačajnijih slovenskih kulturnih festivala – Pustu, koji je sav u duhu maskarada i krofni. Obilježava se u februaru ili početkom marta, spada u jedne od paganskih običaja slovenskih naroda. Jedna od stvari koja joj se posebno dopala jeste ta da je u Sloveniji veoma razvijena ekološka svijest i da veliku pažnju posvećuju zaštiti životne sredine.
Gradeći sebe gradite cijelo društvo
Preporuka sadašnje volonterke svim budućim volonterima jeste da ne oklijevaju i da se upuste u avanturu koju nudi volontiranje u Sloveniji. Najveća nagrada koju budući volonteri mogu dobiti jeste prije svega lična afirmacija kroz upoznavanje različitih kultura, zadovoljenje ljudske potrebe za pomaganjem, za osjećajem korisnosti i ostvarivanje novih poslovnih kontakata. Ukoliko vas zanimaju javni pozivi za volontiranje u Sloveniji, posjetite sajt Udruženja mladih volontera.
