Amina Žigić donosi više informacija o tome kako je nastao internet, kako se vremenom mijenjao, šta su danas najveći izazovi u ovoj oblasti te kako na siguran način isti i koristiti.
Sir Timothy Berners-Lee izumitelj je World Wide Weba. Godine 1980. je napisao program Enquire kako bi na jednom mjestu omogućio što više dokumenata i projekata te se rodila ideja Weba. Prvu uspješnu komunikaciju računala preko interneta obavio je 25. decembra 1990. godine, a već je 1991. javnosti putem interneta prikazao prvu web stranicu. Naime, Lee je osmislio Web za korisne svrhe, ali se on danas u velikoj mjeri koristi za druge stvari. Njegova ideja bila je povezivanje naučnika širom svijeta i omogućavanje dijeljenja njihovih dokumenata tj. istraživanja, kako bi napredovali u svom poslu. I danas on služi za istraživanja i nauku, ali društvene mreže preovladavaju. Podaci s analitičkog sajta App Annie pokazuju da mobilne aplikacije koristimo u deset od jedanaest minuta koje provodimo uz mobilne uređaje; pregledavanje interneta pritom troši samo devet posto našeg mobilnog vremena. Aplikacije upotrebljavamo u gotovo svim aspektima svog života.
Joined04/03/2022
Articles3
„Ako pođemo od definicija, za 'lažne vijesti' općenito znamo reći da su to namjerno stvoreni medijski sadržaji koji nemaju uporište u istini, nastali su kako bi se ostvarila politička ili materijalna korist, lakše se i brže šire od samih (pravih) vijesti i donose štetu svima, a pogotovo građanima koji imaju pravo na istinitu, preciznu, pouzdanu, vjerodostojnu informaciju. Objašnjavajući fenomen 'lažnih vijesti', a kako bi izbjegli termin 'fake news' (koji se koristi i da se na ružan način opiše mišljenje druge strane, uglavnom neistomišljenika, ili za prozivanje medija), pojedini teoretičari ukazuju kako je bolje koristiti izraz 'informacijski poremećaj'.“
Veliki broj studenata odlučuje da iskoristi svoj talenat i pokrene neku vrstu biznisa tokom svoga školovanja. To im omogućava veće prihode koji su zaista potrebni skoro svakom studentu, a usto grade svoju samostalnost.
„Na raspustu između kraja srednje škole i početka fakulteta, odlučila sam da odem na obuku kako bih naučila raditi nokte, ali isključivo mami i sebi, kako bismo uštedjele novac koji dajemo svaki mjesec na geliranje i nadogradnju. Završila sam obuku i počela raditi nokte nama i ponekoj prijateljici. Nisam imala ni stranicu na Instagramu, pa čak ni sto za rad noktiju“, počinje svoju priču Mia Kamarić. Međutim, kako kaže, kroz dva-tri mjeseca se pročulo da radi, pa su tako krenuli i upiti od „maminih prijateljica, kolegica s posla, komšinica i slično“. „Shvatila sam da mogu krenuti s radom, pa sam nakon toga otvorila svoju stranicu i napravila reklamu, kupila sto i uredila prostor za rad. Već skoro godinu dana uspješno se bavim ovim poslom i jako dobro zarađujem, ali zaista ulažem i mnogo truda, rada i materijala u sve“, ponosno priča Mia. Mijin mali biznis tokom studiranja samo je jedan u nizu. Suočavamo se s niskim standardom života u Bosni i Hercegovini, malim minimalnim platama i velikim potrošačkim korpama, pa su mladi ljudi pronašli svoje načine zarade i doprinosa.