Ljepota, kompleksi, Instagram

Kompleksi se javljaju između stvarne slike našeg tijela i idealizovane slike kako bi naše tijelo trebalo da izgleda. Trebalo? Zar postoji način na koji nečije tijelo treba da izgleda? Sudeći prema Instagramu i onome što nam serviraju utjecajne ličnosti, mediji, beauty magazini, postoji samo jedan ideal ženskog i muškog tijela. Kako se kao mlada osoba pozicionirati u odnosu na ideale ljepote promovirane na društvenim mrežama?

Šta je ideal ljepote prema današnjim medijima?

Žensko je visoko, dugih nogu, uskog struka, grudi ni premalih, ni prevelikih, s izraženim kukovima i zadnjicom, punijim usnama, s dugom kosom, savršenim tenom i kožom bez ikakvih nedostataka. Muško obavezno ima bradu s izraženom oštrom vilicom, tamniji ten, definisana ramena, six pack, te muževne ruke i noge. Takvi ideali ljepote nam se nameću još od malih nogu kroz npr. lutke kojima se igramo. A koja djevojka ne bi željela biti Barbie i imati svog Kena? Samo postoji jedan mali problem. Kada bi Barbie bila čovjek, morala bi hodati četveronoške zbog svojih malih stopala, imala bi mjesta za samo pola jetre, ne bi mogla držati glavu uspravno zbog premršavog vrata ni dizati većinu predmeta zbog premalih šaka. Također, ne bi mogla da se porodi i nedostajalo bi joj jedno rebro.

Instagram kao savršena podloga za izgradnju kompleksa

Instagram je vjerovatno glavna društvena mreža koja često uz promociju „savršenih“ života promovira i nerealne standarde ljepote ljudskog tijela. To naročito kod mladih dovodi do stvaranja konstantnog uspoređivanja s drugima i negativne samopercepcije, što na kraju rezultira kompleksima i manjkom samopouzdanja. Istraživanja ukazuju na to da pretjerano korištenje društvenih mreža može dovesti do pojavljivanja osjećaja usamljenosti, nezadovoljstva životom i samim sobom, a naposljetku čak i do pojave depresije i drugih problema s mentalnim zdravljem. Okruženi savršenim fotografijama savršenih tijela, perfektnim linijama lica, izvrsnom šminkom, postajemo opsjednuti našim izgledom, tražimo sebi mane, a kada ih pronađemo, postanemo opsesivni njima pokušavajući da ih ispravimo ili barem sakrijemo.

Jeste li znali?

  1. Djevojčica rođena nakon 1960. vidi na dan više slika nedostižno lijepih žena u seksualnim pozama, nego što je njezina majka vidjela tijekom cijeloga puberteta. (Wolf, 1991.)

  2. Medijski tjelesni ideal genetski je nedostižan za 95 posto žena. (Kilbourne, 1999.)

  3. 95 % žena prati ideale ljepote na televiziji, a pritom 92 % žena osjeća određeni stupanj pritiska i želi se približiti tome idealu. (Murray i suradnici, 1996.)

  4. Anoreksija se nalazi na trećem mjestu svih kroničnih bolesti među adolescenticama te uzrokuje više smrti od bilo kojeg psihičkog poremećaja. (Tankard Reist, 2007.)

No, kada govorimo o posljedicama koje ovakvi nerealni standardi ljepote imaju na žene i djevojčice, ne trebamo zaboraviti ni drugu stranu. Muškarcima se također nameću standardi ljepote koje je teško zadovoljiti, što izaziva negativne osjećaje i nezadovoljstvo vlastitim tijelom. Dječaci odrastaju s uvjerenjem da je mišićavo tijelo jedina i glavna odlika pravog muškarca. U želji da postignu takvo tijelo, i dječaci i djevojčice nerijetko završavaju u vrtlogu poremećaja u prehrani, korištenja steroida ili pretjeranog forsiranja tjelovježbe u teretani, što može da bude jako velik problem, naročito kada se radi o dječacima i djevojčicama koji su i dalje u pubertetu i razvijaju se.

Influenseri i slika savršenog života

Miloš Ivanović, na Instagramu i YouTubeu poznatiji kao Losmipanda, kaže kako je prvenstveno pogrešno što se danas svako s velikim brojem pratitelja naziva influenserom, jer svi oni ne promoviraju dobre, moralne i etične vrijednosti, kako bi to trebalo da bude.

„Smatram da mnogi influenseri nisu krivi za nesigurnost mladih i komplekse, ali svakako da doprinose tome prilikom serviranja ‘savršenih života’ i nekih pogrešnih principa. Mladi trebaju društvene mreže koristiti eventualno kao izvor za inspiraciju, ali također moraju dosta čitati, obrazovati se i raditi na self-buildingu. Na taj način neće dozvoliti da lažan svet, odnosno Instagram, utječe na njih i na to kako se oni osećaju, a naročito neće meriti svoj život na osnovu nečijeg života preko Instagrama jer je 90 % toga samo laž.“

Mali trikovi velikih stručnjaka

Treba uzeti u obzir da ljudsko tijelo bez mana ne postoji. Činjenica je da se iza velikog broja fotografija influensera i drugih poznatih ličnosti krije profesionalni photoshop, zato što i oni sami teže da postignu taj nerealni standard ljepote koji ljudi žele da gledaju na Instagramu, jer niko ne želi da prati poznate koji odgovaraju nekim normalnim standardima prema kojima živi većina ljudi i koji možemo da gledamo oko nas. Vjerujte mi, iza slika „I wake up like this“ se krije tona šminke i Lightroom, a njihova „perfektna“ koža također ponekad ima bubuljice, mitesere i urasle dlačice.

Malo celulita i strija nikome nije strano, a nisu ni sva tijela zategnuta kao na Instagramu. Osim kvalitetnog photoshopa, tu su naravno i plastične operacije koje danas uzimaju sve više maha. Oni manje spretni sa photoshopom i manjkom novca za plastične operacije, koriste različite „optičke iluzije“ koje postižu poziranjem na Instagramu. Pa je na taj način danas vrlo lako i makar iluzivno postići duže noge, uži struk i sl. Tako da, i ako se potrudite da izgledate kao npr. Kyle Jenner, moram vas razočarati, to nikada nećete uspjeti iz jednog jednostavnog razloga – ni ona u realnosti ne izgleda onako kako izgleda na Instagramu.

Utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje

Psiholog Ognjen Pjano tvrdi kako društvene mreže nisu nužno samo porok, zlo i nešto što kvari ljude, ali da svakako nametanjem nekih trendova i promoviranjem nerealnih standarda mogu da loše utječu na mlade. „Prvenstveno mislim na određene standarde ljepote, bezgraničnog užitka i hedonizma, uvijek prisutne sređenosti i luksuza. Sve ovo utječe najviše na mlade, vulnerabilne osobe, prvenstveno u pubertetu, kojima se nameće kako bi trebalo da izgledaju, ponašaju se, kako da budu privlačni i poželjni drugima. Dakle, nameće se stav da je potreban beskrajan užitak, komfort i luksuz, jer bez tih odrednica život je faktički bezvrijedan i nezanimljiv. Kada nismo u koraku s takvim trendom, javlja se nezadovoljstvo, anksioznost, narušava se slika o sebi, svojoj vrijednosti i svom tijelu.“ Ognjen također kaže kako smatra da je bitno naglasiti da je život po principu apsolutnog zadovoljstva, užitka i bez frustracija nemoguć.

„Život neminovno sa sobom nosi i gubitke, i krize, i izazove i frustracije, a prema čemu bismo trebali da njegujemo i razvijamo kritičku misao, promišljanje, iznalaženje rješenja za probleme, te emocionalnu pismenost.“

Ognjen Pjano, privatna arhiva.

#SebiSamNajbitnija

Erna Saljević aka Divaisback, poznata influenserka iz Sarajeva, kaže kako influenseri danas bez dvojbe mnogo utječu na mlade putem društvenih mreža i da je najveće pitanje koje se tu postavlja to koliko su svi, ili barem većina, svjesni odgovornosti javno izgovorene riječi. Također kaže kako ne negira činjenicu i da društvene mreže donose dosta pozitivnih stvari, ali da je do nas kakav sadržaj biramo da gledamo. Drugi ljudi čine pojedince poznatim pružajući im svoju pažnju, te je zbog toga važno razlučiti pogrešno od ispravnog i biti svjestan kome i čemu poklanjamo pažnju i vrijeme, a to isto važi i za offline svijet.

Na pitanje kako influenseri mogu pozitivno utjecati na mlade putem društvenih mreža, Erna odgovara: „Lično, uvijek prije postavljanja sadržaja pomislim na malu Ernu koja nije imala toliko samopouzdanja i iskustva kao ova danas, i razmislim da li bi je to što je puštam u online nebo ohrabrilo na pozitivne promjene koje će joj doprinijeti, poboljšati njenu svakodnevicu, oraspoložiti je itd. Kroz malu Ernu posmatram sve druge, i gledam da etički postupam i da sebi nametnem odgovornost za sve što činim.“

 

Prihvatanje, svjesnost i zdravlje

Erna Saljević svojim online djelovanjem nastoji da pozitivno utječe na mlade i da kod njih razvija osjećaj samoprihvatanja i važnosti svjesnosti o zdravlju. Neki od Erninih najvećih projekata su i kampanje #SebiSamNajbitnija i #ŽenaJeŽeniDrug, koje je pokrenula s brendom Alma Ras, a koje su naišle na mnogo pozitivnih komentara. „#SebiSamNajbitnija je kampanja koja je sav fokus usmjerila na prihvatanje sebe u najvišem mogućem postotku, jer vjerujem da ćemo do kraja života učiti da se prihvatamo, bez ikakvih potreba za „dodvoravanjem“ društvu i normama.

Uz kampanju #ŽenaJeŽeniDrug uspjela sam da malo prodrmam svijest koja je kod mnogih od nas zaspala, a to je da prvenstveno u ženskom svijetu jedna drugu podržavamo, ne osuđujemo odmah na prvu i puno bolje slušamo. Također, čitava kolekcija je nosila i najviši humani smisao, a to je da ušivnom etiketom na kojoj piše upravo taj # kao i vrpca za svijest o pogubnim posljedicama raka dojke, podsjećamo djevojke i žene da su sebi najbitnije u smislu zdravlja, te je tako vrpca tu u svrhu podsjećanja na redovni samopregled dojki, kako bi se jačala prevencija raka dojke, ali i generalno taj stav da je zdravlje najbitnije, a onda recimo moda koja nas toliko zaokuplja u slobodno vrijeme.“

Meni je ovo dovoljno

Jako je teško pronaći sebe u današnjem svijetu i prigrliti sve svoje nesavršenosti jer svakodnevno preko društvenih mreža dobijamo poruke da smo samo lijepi i zgodni vrijedni nečije pažnje i ljubavi. To je potpuno pogrešna poruka i ne moraš uopšte da učestvuješ u tom procesu mučenja i samozlostavljanja. Na kraju svako od nas želi da zagrli stvarnu osobu na kraju dana, a ne savršenu sliku s Instagrama.

Prema riječima naše sagovornice Erne Saljević, „prvi korak ka prihvatanju sebe je da izgovorimo: ‘Meni je ovo dovoljno’, a to je momenat istine da ne živimo za druge, već za sebe.

Drugi je korak da priznamo sebi koliko nas posjeduju online mediji i potreba da drugima pokažemo gdje smo, šta smo, koliko imamo i sl., te da shvatimo da mi trebamo kontrolirati tehnologiju kojom smo okruženi tako da ona ide nama u korist, a ne mi njoj.“

Najčitaniji tekstovi

Jednog sunčanog dana u aprilu jedan čiko je ostavio mladu djevojku u bolu
Elma Omersoftić, psihoterapeutkinja: Kada igramo igre, izbjegavamo stvarnu intimnost i bliskost s drugim ljudima
Poziv novinarima/kama, medijskim aktivistima/cama, studentima/cama – Sa politikom na TI!
Provjeri svoje znanje – Kviz o odnosu politike i ljudskih prava
Poziv foto-novinarima/kama i freelancerima – Novo lice lokalne politike!
Borba s koronavirusom: Kako izgleda rad u COVID ambulanti?
Dr. Nina Krajnik, lakanovska psihoanalitičarka: Nesvjesno – najvažnija knjiga koju možete pročitati
Kako izgleda „nevidljiva ruka“?
Kako do studentskog posla u Sarajevu?
Call centri: ZA ili PROTIV?
More Stories
Vraćanje prirodi – korak nazad ili naprijed?