Piše: Mirza Durek
Kada se govori o budućnosti jednog grada, često se ističe da su mladi njegov najvažniji resurs. Međutim, pravo pitanje nije koliko se često ta rečenica ponavlja, već koliko se ona zaista vidi u konkretnim odlukama koje donose lokalne vlasti. Upravo zbog toga analiza 16. i 17. sjednice Gradskog vijeća Mostara pruža zanimljiv uvid u to koliko su potrebe mladih zastupljene među gradskim prioritetima.
Najvažnija tema 16. sjednice bilo je usvajanje Budžeta Grada Mostara za 2026. godinu. Budžet je mnogo više od običnog finansijskog dokumenta – on pokazuje šta jedna zajednica smatra važnim i gdje planira ulagati javni novac. Iako se tokom rasprave govorlo o brojnim infrastrukturnim, komunalnim i administrativnim pitanjima, teme koje se direktno odnose na mlade nisu bile u prvom planu.
Jedna od rijetkih tačaka koja se neposredno ticala mladih odnosila se na stambeno zbrinjavanje. Vijećnik Slavko Zovko predložio je amandman kojim bi Grad Mostar subvencionisao kupovinu prve nekretnine za mlade osobe. Takve mjere već postoje u pojedinim gradovima i općinama u Bosni i Hercegovini i regiji, a često se smatraju jednim od načina da se mladim ljudima olakša ostanak u svojoj sredini. Iako prijedlog nije dobio potrebnu podršku, sama činjenica da je ova tema otvorena ukazuje na postojanje problema koji pogađa veliki broj mladih.
Pitanje stanovanja danas je jedan od najvećih izazova za mlade generacije. Visoke cijene nekretnina, rast troškova života i ograničene mogućnosti kreditiranja često odgađaju osamostaljenje mladih ljudi i formiranje porodica. Zbog toga bi upravo ovakve mjere mogle imati značajan utjecaj na kvalitet života i demografsku sliku grada.
Tokom sjednice raspravljalo se i o prijedlozima vezanim za podršku obrazovnim ustanovama i projektima od značaja za učenike i studente. Dio prijedloga nije prihvaćen uz obrazloženje da spada u nadležnost viših nivoa vlasti. Iako je takav stav formalno ispravan, ostaje utisak da postoji prostor za više lokalnih inicijativa koje bi mladima pružile dodatnu podršku, bez obzira na nadležnosti drugih institucija.
Kada je riječ o obrazovanju, doneseno je nekoliko odluka koje se odnose na osnovne škole, vrtiće i muzičku školu. Iako se uglavnom radilo o tehničkim i statutarnim pitanjima, njihovo redovno prisustvo na dnevnom redu pokazuje da obrazovni sistem ipak zauzima određeno mjesto među prioritetima gradske administracije.
Značajan dio budžetske rasprave odnosio se i na sport. Prihvaćen je amandman vezan za Plivački klub Velež, a planirana su i sredstva za organizaciju tradicionalnih Red Bull skokova sa Starog mosta. Sport je važan segment života mladih jer doprinosi zdravlju, razvijanju discipline, timskog duha i pozitivnih društvenih vrijednosti. Iako ovakva ulaganja ne predstavljaju direktne omladinske politike, ona stvaraju bolje uslove za razvoj sportskih aktivnosti i talenata.
Pored sporta, pažnju je privukla i tema javnog prevoza. Predstavljen je plan razvoja gradskog preduzeća Mo Bus vrijedan više miliona KM, koji uključuje modernizaciju voznog parka i unapređenje usluga. Za učenike, studente i mlade zaposlene osobe kvalitetan javni prevoz nije samo pitanje komfora, nego i pristupa obrazovanju, poslu i drugim sadržajima koji čine svakodnevni život.
Ipak, kada se posmatra cjelokupna budžetska rasprava, primjetno je da među prioritetima nisu posebno istaknuti programi zapošljavanja mladih, poduzetničke inicijative, fondovi za omladinske projekte ili sistemske mjere za zadržavanje mladih u gradu. Upravo su to pitanja koja mladi često navode kao svoje najveće izazove.
Dodatni uvid pruža dnevni red 17. sjednice Gradskog vijeća Mostara. Iako detalji svih rasprava nisu bili dostupni, sam sadržaj dnevnog reda pokazuje nešto veće prisustvo tema koje se mogu povezati s mladima. Posebno se izdvajaju izvještaji kulturnih ustanova poput Centra za kulturu Mostar, Muzičkog centra Pavarotti, Narodne biblioteke Mostar, Narodnog pozorišta Mostar i Simfonijskog orkestra Mostar.
Kulturne institucije imaju važnu ulogu u životu mladih jer pružaju prostor za kreativno izražavanje, obrazovanje i društveni angažman. Njihov rad često ne dobija dovoljno pažnje u javnosti, ali predstavlja važan dio društvene infrastrukture svakog grada. Činjenica da se njihov rad razmatra na sjednicama Gradskog vijeća pokazuje da lokalne vlasti ipak prate njihov razvoj i finansiranje.
Posebnu pažnju zaslužuju i izvještaji socijalnih ustanova. Centar za socijalni rad Grada Mostara, Dječiji dom Mostar i Centar za odgoj, obrazovanje i podršku „Los Rosales“ svakodnevno rade s djecom i mladima koji pripadaju osjetljivim društvenim grupama. Za mnoge od njih ove institucije predstavljaju ključni oslonac i često jedini oblik institucionalne podrške.
Jedna od najkonkretnijih odluka koja se odnosi na mlade bila je osiguranje prevoza učenika osnovnih škola na području Mostara. Dostupan i organizovan prevoz važan je preduslov jednakog pristupa obrazovanju, posebno za djecu koja žive dalje od školskih ustanova. Slično tome, finansiranje jednodnevnih izleta za predškolski i osnovnoškolski uzrast doprinosi obrazovanju, socijalizaciji i sticanju novih iskustava.
Na dnevnom redu našli su se i izvještaji zdravstvenih ustanova, uključujući Dom zdravlja Mostar i Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar. Iako se ove teme ne odnose isključivo na mlade, njihov značaj za ovu populaciju je izuzetno velik. Prevencija ovisnosti, promocija zdravih životnih navika i dostupnost zdravstvenih usluga predstavljaju temelje zdravog razvoja svake generacije.
Razmatran je i izvještaj o radu Sportskog saveza Grada Mostara. Sport ostaje jedna od oblasti u kojoj mladi imaju relativno vidljivu podršku kroz rad klubova, saveza i različitih manifestacija. Međutim, stvarni efekti ovih ulaganja zavise od njihove dugoročnosti i dostupnosti sportskih sadržaja svim mladim ljudima, bez obzira na njihove finansijske mogućnosti.
Kada se obje sjednice posmatraju zajedno, može se zaključiti da mladi nisu zanemareni. Brojne odluke indirektno utiču na njihov svakodnevni život kroz obrazovanje, sport, kulturu, socijalnu zaštitu i javni prevoz. Međutim, istovremeno je vidljiv nedostatak sveobuhvatne strategije koja bi mlade prepoznala kao posebnu ciljnu grupu sa jasno definisanim potrebama i konkretnim mjerama podrške.
Najveći izazovi s kojima se mladi danas suočavaju odnose se na zapošljavanje, stambeno osamostaljenje, profesionalni razvoj i kvalitet života. Upravo su to pitanja koja nisu bila među dominantnim temama ni na 16. ni na 17. sjednici Gradskog vijeća Mostara. Zbog toga se može zaključiti da lokalna vlast trenutno ulaže u oblasti koje posredno koriste mladima, ali još uvijek nije razvila dovoljno snažne i sistemske politike koje bi ih stavile u samo središte razvoja grada.
Budžet kao ogledalo prioriteta
Dodatni uvid u položaj mladih u Mostaru pruža Budžet Grada Mostara za 2026. godinu, koji iznosi 162,8 miliona KM. Budžet je često najbolji pokazatelj stvarnih prioriteta jedne lokalne zajednice jer pokazuje gdje se novac zaista ulaže. Kada je riječ o mladima, određena izdvajanja postoje, ali se postavlja pitanje koliko su ona dovoljna u odnosu na potrebe ove populacije.
Među stavkama koje su direktno usmjerene prema mladima izdvajaju se sredstva za produženi boravak djece u osnovnim školama u iznosu od 200.000 KM, podrška radu Učeničkog parlamenta Mostar sa 20.000 KM te isto toliko za Vijeće mladih Grada Mostara. Budžetom je predviđeno i 10.000 KM za prevoz učenika, dok je za dodatne angažmane Doma zdravlja namijenjene adolescentima planirano 5.000 KM. Iako ovi iznosi pokazuju da Grad prepoznaje određene potrebe mladih, oni predstavljaju tek mali dio ukupnog budžeta.
Podrška mladima nije vidljiva samo kroz direktne programe. Određena sredstva izdvojena su za oblasti koje značajno utiču na kvalitet njihovog života, poput obrazovanja, kulture i sporta. Tako su planirana sredstva za Fakultet humanističkih nauka, organizaciju kulturnih manifestacija poput Mostarskog ljeta, kao i za projekte očuvanja kulturne baštine. U budžetu se nalazi i podrška Sportsko-rekreativnom centru „Oštra“ u Hodbini, što pokazuje da su sport i rekreacija također prepoznati kao važan segment društvenog života.
Značajan dio ulaganja odnosi se na infrastrukturu koja će dugoročno koristiti i mladima. Za nadogradnju Osnovne škole „Cim“ planirano je više od 150.000 KM, dok je za sanaciju Ekonomske škole predviđeno 300.000 KM. U sportsku dvoranu u Gubavici ulaže se gotovo 150.000 KM, a za izgradnju parka i igrališta u naselju Luka planirano je više od 327.000 KM. Dodatnih 180.000 KM predviđeno je za uređenje parka u Dubrovačkoj ulici. Iako ova sredstva nisu formalno označena kao ulaganja u mlade, jasno je da upravo mladi spadaju među njihove najčešće korisnike.
Budžet također predviđa velika ulaganja u komunalnu i javnu infrastrukturu. Tako je za Dom zdravlja Stari Grad planirano 500.000 KM, za cestu Petra Krešimira IV 400.000 KM, dok je za projekat vodovoda Kosor predviđeno 200.000 KM. Ovakvi projekti doprinose kvalitetnijim uslovima života za sve građane, pa samim tim i za mlade koji odrastaju, školuju se i planiraju svoju budućnost u Mostaru.
Ipak, kada se sagleda cjelokupna struktura budžeta, može se primijetiti da su izdvajanja koja su direktno usmjerena prema mladima relativno skromna u odnosu na ukupna raspoloživa sredstva. Većina budžeta usmjerena je na infrastrukturu, komunalne projekte i redovno funkcionisanje gradske administracije, dok se pitanja mladih uglavnom pojavljuju kroz pojedinačne programe i projekte.
Zbog toga se može zaključiti da mladi jesu prisutni među prioritetima Grada Mostara, ali ne u mjeri koja bi ih svrstala među najvažnije budžetske kategorije. Postoje pozitivni primjeri podrške kroz obrazovanje, sport, kulturu i rad omladinskih organizacija, ali i značajan prostor za dodatna ulaganja. Veća izdvajanja za stipendije, zapošljavanje mladih, stambenu politiku i razvoj omladinskih inicijativa bila bi jasan pokazatelj da se na mlade ne gleda samo kao na budućnost grada, već i kao na njegov važan dio sadašnjosti.
Ovaj članak je izrađen u sklopu projekta “Ispod stola” koji realizuje Omladinska novinska asocijacija u Bosni i Hercegovini, uz podršku Evropske unije kroz program “Platforma odgovorno.st” koji u BiH implementiraju Transparency International u BiH, Balkanska istraživačka mreža u BiH (BIRN BiH) i Udruženje građana i građanki Zašto ne. Sadržaj je isključiva odgovornost autora/ice i izdavača, te izneseni stavovi u ovom članku/infografici nisu i ne mogu biti smatrani stavovima Europske unije i partnerskih organizacija.
