Piše: Meldin Kešetović
Srebrenik se često predstavlja kao grad sa značajnim turističkim potencijalom. Srednjovjekovna tvrđava, prirodne ljepote Majevice, kulturno-historijski objekti i tradicija zanatstva izdvajaju ga kao jednu od perspektivnijih destinacija na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Međutim, uprkos tim prednostima, postavlja se ključno pitanje: zašto taj potencijal još uvijek nije sistemski iskorišten?
Potencijal postoji – ali šta nedostaje?
Stari grad Srebrenik, jedan od najočuvanijih srednjovjekovnih fortifikacijskih objekata u Bosni i Hercegovini, datira iz 14. stoljeća i prvi put se spominje 1333. godine u povelji bana Stjepana II Kotromanića. Njegov historijski značaj i atraktivna lokacija čine ga centralnim resursom turističkog razvoja. Ipak, uprkos tome, razvoj prateće infrastrukture i dalje zaostaje.
Gradonačelnik Srebrenika, Adnan Bjelić, ističe da ključni problem leži u nedostatku dodatnih sadržaja:
„Potrebni su dodatni sadržaji – ugostiteljski objekti, etno-sela i izletišta – kako bismo privukli turiste i ponudili im cjelovito iskustvo.“
Ova izjava, međutim, otvara dodatno pitanje: zašto ti sadržaji još uvijek nisu razvijeni u mjeri u kojoj se godinama najavljuju?
Budžet i ulaganja: koliko se zaista izdvaja?
Prema javno dostupnim budžetskim dokumentima Grada Srebrenika za 2025. godinu, za razvoj turizma izdvojeno je približno 24.000 KM, što čini relativno mali dio ukupnog budžeta. Dodatno, nije jasno u kojoj mjeri su ta sredstva usmjerena na konkretne projekte poput obnove tvrđave, razvoja turističke infrastrukture ili promocije destinacije.
Također, u budžetu se mogu pronaći stavke koje se odnose na kulturu i sport, ali njihova direktna povezanost s razvojem turizma često nije jasno definisana. Nedostatak detaljnih izvještaja o realizaciji projekata dodatno otežava procjenu stvarnog efekta ulaganja. Ovo otvara važno istraživačko pitanje: koliko su ulaganja u turizam strateški planirana, a koliko se svode na sporadične projekte bez dugoročnog efekta?
Kantonalni i širi kontekst
Na kantonalnom nivou, Turistička zajednica Tuzlanskog kantona provodi određene promotivne aktivnosti i razvija turističke rute, ali Srebrenik rijetko zauzima centralno mjesto u tim inicijativama. Iako postoje pokušaji promocije prirodnih resursa Majevice i kulturno-historijskog naslijeđa, izostaje jasna integracija Srebrenika u šire turističke strategije kantona, što dodatno ograničava njegovu vidljivost na turističkoj mapi.
Srebrenik raspolaže bogatom kulturnom i religijskom baštinom: džamija u Ćojluku iz osmanskog perioda, pravoslavna crkva u Jasenici iz 19. stoljeća te tradicionalni objekti poput Suljagića kuće u Špionici.
Međutim, iako ovi lokaliteti imaju značajan turistički potencijal, njihova integracija u jedinstvenu turističku ponudu još uvijek nije u potpunosti ostvarena. Također, nijedan od ovih lokaliteta trenutno nema status međunarodno zaštićene baštine (npr. UNESCO lista), što dodatno utiče na njihovu vidljivost i mogućnost privlačenja većeg broja turista. Stručnjaci ističu da bez jasne strategije upravljanja kulturnom baštinom ovakvi resursi ostaju nedovoljno iskorišteni.
Glas građana: turizam bez lokalne zajednice?
Razvoj turizma ne zavisi samo od infrastrukture i institucija, već i od aktivnog učešća lokalnog stanovništva.
„Imamo šta pokazati, ali nema dovoljno sadržaja da ljudi ostanu duže od jednog dana“, kaže jedan od stanovnika Srebrenika (28), ističući problem kratkog zadržavanja turista.
Gradonačelnik Bjelić priznaje da je uključenost građana u procese planiranja i dalje ograničena:
„Potrebno je povećati učešće zajednice kako bi se kreirali kvalitetniji planovi.“
To ukazuje na još jedan izazov: da li se turističke strategije donose bez stvarnog učešća građana koji bi trebali biti njihovi ključni nosioci?
Infrastruktura i povezanost
Srebrenik ima određene prednosti, poput blizine Međunarodnog aerodroma Tuzla i regionalnih centara poput Tuzle i Brčkog. Ipak, infrastrukturni izazovi ostaju značajni.
Posebno se ističe pitanje saobraćajne povezanosti, uključujući planirane projekte poput autoceste Tuzla–Brčko, za koje lokalne vlasti upozoravaju da bi mogli dodatno marginalizirati Srebrenik ako ne bude adekvatno povezan na glavne saobraćajne pravce.
Zaključno: potencijal ili propuštena prilika?
Srebrenik nesumnjivo posjeduje sve ključne elemente za razvoj uspješne turističke destinacije – bogato historijsko naslijeđe, prirodne resurse i povoljan geografski položaj. Međutim, analiza pokazuje da ključni izazovi ostaju: nedovoljno razvijena infrastruktura, ograničena transparentnost ulaganja, slaba uključenost građana i nedostatak efikasne dugoročne strategije.
U konačnici, ostaje otvoreno pitanje: da li će turizam u Srebreniku postati stvarni pokretač lokalnog razvoja ili će, uprkos potencijalu, ostati još jedna neiskorištena prilika?
Izvori:
https://www.srebrenik.ba/wp-content/uploads/2025/05/Nacrt-Odluke-o-Budzetu-Grada-Srebrenik-za-2025.godinu.pdf
https://www.srebrenik.ba/wp-content/uploads/2025/12/Nacrt-budzeta-Grada-Srebrenik-za-2026-godinu.pdf
Ovaj članak je izrađen u sklopu projekta “Akademija omladinskog novinarstva” koji finansira Evropska unija kroz projekat “SEECheck network Fighting disinformation and misinformation through a network of fact-checkers” , a koji u Bosni i Hercegovini implementira Udruženje građana i građanki Zašto ne. Sadržaj je isključiva odgovornost autora i izdavača, te izneseni stavovi u ovom članku nisu i ne mogu biti smatrani stavovima Udruženja građana i građanki Zašto ne i Europske unije.
