Piše: Mahir Hasanović
Obrazovni sistem predstavlja jedan od ključnih stubova društva. Kvalitet obrazovnog sistema direktno utiče na znanje, vještine, ali i budućnost društva. Obrazovni sistem najčešće gledamo kroz NPP (nastavni plan i program), koji često ima mnoge nedostatke i nepravilnosti.
Nastavni plan i program su temeljni školski dokumenti koji određuju strukturu i sadržaj obrazovanja. Nastavni plan se bavi strukturom, odnosno predmetima, brojem časova, rasporedom predmeta po razredima itd. On se bavi sadržajem obrazovanja, odnosno detaljno razrađuje sadržaj učenja za svaki predmet. Dakle, NPP su osnove obrazovanja, bez kojih obrazovne institucije ne bi mogle raditi.
Ovaj problem je važan iz nekoliko razloga. Nedostaci nastavnog plana i programa direktno utiču na znanje i razvoj učenika, utiču na njihovu budućnost, ali isto tako stvaraju probleme radnicima u obrazovanju. Prosvjetni radnici često nemaju dovoljno vremena prilagoditi NPP i posvetiti se učenicima, što direktno utiče na kvalitet obrazovanja učenika.
„Nastavni plan i program zasniva se na principima savremene nauke i prakse, demokratskog multietničkog društva i iskustvima visoko razvijenih i modernih obrazovnih sistema u svijetu.“
U Brčko distriktu Bosne i Hercegovine nadležna institucija za kreiranje NPP-a jeste Odjeljenje za obrazovanje. Odjeljenje za obrazovanje obavlja stručne, administrativne i ostale dužnosti iz nadležnosti Vlade, između ostalog i donošenje nastavnih planova i programa u skladu sa standardima modernog, demokratskog i multietničkog društva. No, da li je to u praksi tako?
Anketirao sam deset učenika iz tri srednje škole. Od čega osam učenika Gimnazije ,,Vaso Pelagić” Brčko, jednog učenika Tehničke škole Brčko i jednu učenicu Poljoprivredne i medicinske škole Brčko. U istom istraživanju ispitao sam tri profesora Gimnazije ,,Vaso Pelagić” Brčko i nastavnicu Sedme osnovne škole u Gornjem Rahiću. Razgovori sa učenicima i profesorima sugeriraju kako NPP ne prati standarde modernog društva, nego se koristi nekim davno utemeljenim strukturama i sadržajem. Demokratski obrazovni sistem treba da uvažava potrebe učenika i omogućava jednak pristup obrazovanju. Iako obrazovni sistem teži ka demokratskim principima, NPP često nije u dovoljnoj mjeri prilagođen potrebama učenika i profesora, odnosno nije dovoljno fleksibilan.
Na osnovu anketa postavljenih učenicima i profesorima, 10/10 učenika smatra kako je NPP preopterećen velikim brojem gradiva. Također, profesori gimnazije smatraju kako NPP djelimično ili nikako nije prilagođen potrebama učenika. Dakle, anketiranjem učenika i profesora saznajemo kako je NPP prenatrpan, nije prilagođen učenicima, ne prati tehnološki napredak i smatraju ga zastarjelim. Anketiranjem profesora dobio sam sljedeće odgovore:
„Najveći problem u današnjem obrazovnom sistemu je to što je nastava još uvijek u velikoj mjeri zasnovana na memorisanju činjenica, a manje na razumijevanju i primjeni znanja. Učenici često uče veliki broj informacija napamet, ali imaju poteškoće da to znanje koriste u novim situacijama ili da ga povežu sa stvarnim životom. Nastavni planovi su često preopterećeni sadržajem i ne prate dovoljno brzo društvene i tehnološke promjene.“-Prof. Islamske vjeronauke Elma Bećirović.
„Nastavnici imaju slobodu da prilagođavaju, uvode nove tehnike i metode kako bi nastava bila zanimljivija, a sadržaji realizovani. Međutim, stručno usavršavanje nastavnika nije kontinuirano pa se nedostatak ideja za realizaciju sadržaja može smatrati osnovnom kočnicom prilagođavanja.“ -Mr. bosanskog jezika i književnosti Bahrija Kurtalić.
„Kao profesorica imam određenu slobodu u načinu predavanja, ali me često ograničava opsežan program koji treba realizirati.“-Prof. hrvatskog jezika i književnosti Katarina Marošević.
Kroz razgovor sa prosvjetnim radnicima saznao sam kako oni imaju pravo mijenjati NPP. Oni ističu kako to redovito rade, ali sa određenim poteškoćama. Njihove riječi potvrđuje ,,Zakon o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine,, kroz članove: 34 i 35. Neke od stavki glase:
„(Član 35, stav 1)Nastavni plan i program, za sve osnovne i srednje škole, donosi šef Odjeljenja, na prijedlog Pedagoške institucije.
(Član 34, stav 3)Dio nastavnog plana i programa koji se kreira u školama ne sadrži više od 30% sveukupnog nastavnog plana i programa.
(Član 34, stav 5) Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine nadležna je za izradu, implementaciju, praćenje, evaluaciju i poboljšanje zajedničkog jezgra nastavnih planova i programa.“
Nakon ispitivanja profesora ispitao sam i učenike iz tri različite srednje škole. Problemi NPP-a koji oni uviđaju vezani su za već navedene probleme koje su naveli profesori. Razgovor s učenicima pruža priliku čuti ovu priču iz prve ruke, odnosno od osoba na koje se ovaj problem odnosi. Učenici nam mogu ponajbliže približiti i opisati probleme s kojima se susreću. U razgovoru s učenicima saznao sam kako je najveći problem preopterećenost gradiva. Učenici se žale na previše učenja teorije koju, kako kažu, zaborave odmah nakon provjera. Oni predlažu uvođenje modernijih i savremenijih metoda učenja, više prakse i više zabavnih programa koji bi ih podstakli na pamćenje i korištenje naučenog u praksi, a ne samo u teoriji.
Jedna učenica ukazala je i na problem zastarjelosti NPP-a, ali i samog obrazovnog sistema. Ona kaže kako NPP i obrazovni sistem liče na „komunistički“ sistem strahopoštovanja i suhe teorije, umjesto da se baziraju na kritičko razmišljanje, emocije, komunikaciju i praktičnu nastavu. Neki od odgovora učenika koji su ispitani:
„Način predavanja i komunikacije između profesora i učenika, više medijacije i tema iz psihologije, više empatije i razumijevanja među učenicima i školskim osobljem, drugačiji nastavni plan i manje suvoprarnog i obimnog gradiva sa više tema iz svakodnevnog života.“ Marina, učenica četvrtog razreda gimnazije.
„Potrebno je više komunikacije i praktične nastave. Svima bi tako bilo zanimljivije i više znanja bi učenici ponijeli sa sobom.“ -Lamija Aljić, učenica četvrtog razreda gimnazije.
„Ubacila bih neke nove nastavne inovacije da učenicima bude zanimljiviji način rada i izbacila bih neke stvari koje učenicima nisu potrebne.“-Josipa, učenica četvrtog razreda Poljoprivredne i medicinske škole Brčko.
Iako učenici ističu sve navedene nedostatke NPP-a, oni smatraju kako dosadašnje znanje mogu upotrijebiti nakon srednje škole, u daljem obrazovanju, što zapravo jeste cilj njihovog obrazovanja.
„Uviđam korisnu stranu – edukujemo se da bismo nadogradili svoje znanje i osposobili sebe kao individue za različite uslove i situacije, shodno tome, svako može pronaći svoju odgovarajuću sferu.“-Ivana Kalinović, učenica drugog razreda gimnazije.
Ovaj problem nije samo problem nadležnih institucija, nego i problem društva jer se o njemu priča malo ili skoro nikako. Ovi nedostaci se mogu promijeniti, što nam sami zakoni i stavovi govore. Ovo nije nerješiv problem, ali jeste kompleksan. Cijelo istraživanje dokazuju rezultati istraživanja Programme for International Student Assessment (PISA), koje provodi Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD). Ovo istraživanje pokazalo je da veliki broj učenika u Bosni i Hercegovini ima problem s tzv. funkcionalnom pismenošću – odnosno mogu pročitati tekst ili naučiti gradivo, ali imaju poteškoće da razumiju informacije, analiziraju ih i primijene u praksi. Rezultati su pokazali da približno svaki drugi petnaestogodišnjak ne dostiže osnovni nivo funkcionalne pismenosti, što ukazuje na ozbiljne izazove u obrazovnom sistemu. Istraživanje je sprovođeno tokom 2018. godine., a rezultati PISA istraživanja objavljeni su u Sarajevu 3. decembra 2019. godine. Bosna i Hercegovina se našla na 62. mjestu, od 79 zemalja koje su učestvovale.
OECD (The Organisation for Economic Co-operation and Development) sprovela je istraživanje u Bosni i Hercegovini, te su se fokusirali na svaku pojedinačnu regiju u Bosni i Hercegovini. U dijelu o kontekstu i karakteristikama BDC-a spomenuli su ovu činjenicu:
„Brčko Distrikt je nedavno uspostavio svoju prvu strategiju razvoja, koja obuhvata period 2021-27, a koja definira poboljšanje pristupa kvalitetnom obrazovanju i obuci kao jedan od svojih strateških ciljeva. Konkretno, njegovi glavni prioriteti uključuju modernizaciju škola i metoda podučavanja, reformu nastavnog plana i programa, postizanje punog učešća u kvalitetnom predškolskom obrazovanju i poboljšanje sistema cjeloživotnog učenja u Distriktu.“ što potvrđuje kako Brčko distrikt teži ka unapređenju obrazovnog sistema. Dakle, iako je ovo istraživanje objavljeno u 2022. godini, u Brčko distriktu još nije došlo do reformacije koju su trebale biti pokrenute još u 2021. godini. To nam govori kako je problem nastavnog plana i programa rješiv, ali je u zastoju.
REFERENCE:
-Skupština Brčko distrikta Bosne i Hercegovine: https://skupstinabd.ba/3-zakon/ba/Zakon%20o%20obrazovanju%20u%20osnovnim%20i%20srednjim%20s–kolama/10B21-24%20Zakon%20o%20obrazovanju%20u%20osnovnim%20i%20srednjim%20s–kolama%20Brc–ko%20distrikta%20BiH%20-%20prec–is–c-eni%20tekst.pdf
-PISA istraživanje: https://mo.ks.gov.ba/sites/mo.ks.gov.ba/files/2024-06/pisa_-_dokument_0.pdf
-OECD istraživanje: https://www.oecd.org/content/dam/oecd/en/publications/reports/2022/03/oecd-reviews-of-evaluation-and-assessment-in-education-bosnia-and-herzegovina_20acd65c/a669e5f3-en.pdf
-Odjeljenje za obrazovanje: https://ob.bdcentral.net/Content/Read/o-odjeljenju
Ovaj članak je izrađen u sklopu projekta “Akademija omladinskog novinarstva” koji finansira Evropska unija kroz projekat “SEECheck network Fighting disinformation and misinformation through a network of fact-checkers” , a koji u Bosni i Hercegovini implementira Udruženje građana i građanki Zašto ne. Sadržaj je isključiva odgovornost autora i izdavača, te izneseni stavovi u ovom članku nisu i ne mogu biti smatrani stavovima Udruženja građana i građanki Zašto ne i Europske unije.
