Piše: Sajra Sofić
Imala sam privilegiju prisustvovati trodnevnom treningu „Karike integriteta“, koji je organizovala Omladinska novinska asocijacija u BiH. Ovaj trening mi je pružio priliku da se prvi put detaljnije upoznam s osnovama istraživačkog novinarstva i shvatim kako nastaju ozbiljne i odgovorne istraživačke priče. Kroz praktične primjere i razgovore s predavačima, imala sam priliku vidjeti koje korake novinari poduzimaju kako bi došli do relevantnih informacija i koliko je važno provjeravati svaki podatak prije nego što se on predstavi javnosti.
Posebnu vrijednost treningu dali su gosti predavači, među kojima su bili novinarka Selma Učanbarlić i predstavnik organizacije Transparency International u BiH. Njihova izlaganja su mi približila stvarnost novinarskog posla i pokazala koliko je istraživačko novinarstvo zahtjevno, dugotrajno i odgovorno. Posebno mi je ostalo u sjećanju Selmino izlaganje, u kojem je kroz lična iskustva govorila o izazovima, pritiscima i neizvjesnostima s kojima se susretala tokom rada na istraživačkim pričama. Upravo su mi ti primjeri pomogli da shvatim da istraživačko novinarstvo nije samo pisanje, već proces koji zahtijeva strpljenje, upornost i integritet.
Iako nemam puno iskustva u novinarstvu, osim nekoliko ranije pohađanih radionica, tokom treninga sam se osjećala motivisano i ohrabreno. Atmosfera među učesnicima bila je izuzetno podsticajna, a otvorenost predavača dala mi je osjećaj da i mladi mogu postavljati pitanja, istraživati i biti aktivni u društvu. Upravo sam zbog toga odlučila da ne ostanem samo na teorijskom dijelu, već da pokušam primijeniti barem dio naučenog u praksi.
Jedan od segmenata treninga koji mi je bio posebno zanimljiv odnosio se na pravo na pristup informacijama i korištenje javno dostupnih podataka. Do tada nisam razmišljala o tome da i ja, kao mlada osoba, imam pravo istraživati rad institucija i način na koji se troši javni novac. Ovaj dio edukacije me potaknuo da nakon treninga napravim svoj prvi konkretan istraživački korak.
Kao temu svog malog istraživanja odabrala sam jednu javnu nabavku iz svoje lokalne zajednice – izgradnju ograde duž Školske ulice, čiji je ugovorni organ Općina Travnik. Riječ je o projektu koji je vidljiv svim građanima i koji direktno utiče na uređenje i sigurnost javnog prostora, posebno imajući u vidu da se nalazi u blizini školske saobraćajnice. Upravo zbog toga mi se činilo važnim da pokušam razumjeti kako se ovakvi projekti planiraju i realizuju.
“Video postavljanja sigurnosne ograde uz rijeku Lašvu” / Izvor: Općina Travnik
Istražujući podatke dostupne na portalu javnih nabavki, prvi put sam se susrela s načinom na koji su informacije o javnim projektima predstavljene javnosti. Pregled osnovnih podataka, poput naziva nabavke, ugovornog organa i predmeta radova, pomogao mi je da shvatim kako institucije objavljuju projekte koji se finansiraju javnim sredstvima.
Kako bih dodatno primijenila znanja stečena na treningu, odlučila sam koristiti Zakon o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI) i uputiti zahtjev Općini Travnik, tražeći dokumentaciju vezanu za projekat izgradnje ograde duž Školske ulice. U zahtjevu sam zatražila odluku o pokretanju postupka javne nabavke, tendersku dokumentaciju, odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača, ugovor s izvođačem radova te informacije o ukupnoj vrijednosti projekta i izvoru finansiranja.
Nakon što sam poslala zahtjev za pristup informacijama 5. januara 2026. godine, ubrzo sam dobila odgovor iz Općine Travnik. U rješenju je stajalo da mi se odobrava uvid u sve tražene dokumente – odluku o pokretanju postupka javne nabavke, tendersku dokumentaciju, odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača, ugovor s izvođačem radova i informaciju o ukupnoj vrijednosti projekta i izvoru finansiranja. Međutim, u odgovoru je bilo navedeno da se uvid može izvršiti isključivo lično, u prostorijama Općine Travnik, i to na tačno zakazani datum.
Budući da su mi za tekst bile potrebne samo osnovne informacije, a ne detaljna dokumentacija, uputila sam molbu da mi se podaci dostave elektronskim putem. Ljubazno sam pojasnila da se radi o malom novinarskom istraživanju u edukativne svrhe, bez namjere dubljeg uvida u osjetljive informacije. Na moj dopis mi je odgovorila pomoćnica načelnika, koja je navela da će moj zahtjev proslijediti nadležnim službama, s obzirom na to da ona sama ne posjeduje tražene podatke.
Od tog trenutka, iako je prošlo više od mjesec dana, nisam dobila nikakvu povratnu informaciju. Nisu poslali ni obavijest o obradi zahtjeva, ni pojašnjenje o razlozima kašnjenja. Ovo iskustvo mi je pokazalo koliko ponekad proces traženja javnih informacija može biti spor i neujednačen, čak i kada je riječ o osnovnim i javno dostupnim podacima.
Uprkos tome, smatram da je i ovaj korak bio važan dio mog istraživačkog puta. Kroz njega sam naučila kako u praksi izgleda komunikacija između građana i institucija, ali i koliko je strpljenja potrebno da bi se došlo do odgovora. Ovaj primjer mi je dodatno potvrdio važnost transparentnosti i dostupnosti informacija, jer samo otvoren rad institucija može doprinijeti većem povjerenju građana u njihov rad.
Sam proces slanja zahtjeva za pristup informacijama bio mi je izuzetno važan jer mi je omogućio da u praksi primijenim zakonom zagarantovano pravo na pristup informacijama. Ovaj korak mi je pomogao da bolje razumijem kako građani mogu komunicirati s javnim organima i na koji način mogu tražiti informacije od javnog značaja, kao i koliko je važno postavljati jasna i precizna pitanja.
Ovo iskustvo mi je značajno promijenilo način razmišljanja. Više ne posmatram institucije kao nešto udaljeno i nedodirljivo, već kao sisteme koje građani imaju pravo pratiti, razumjeti i propitivati. Trening „Karike integriteta“ mi je pomogao da shvatim da i mladi mogu imati aktivnu ulogu u društvu i da promjene često počinju upravo malim, konkretnim koracima.
Na kraju, ovo iskustvo mi je pokazalo da istraživačko razmišljanje nije rezervisano isključivo za profesionalne novinare. Edukativni treninzi poput ovoga imaju izuzetno važnu ulogu u osnaživanju mladih, jer ne nude samo teorijsko znanje, već i podsticaj da se to znanje primijeni u praksi. Vjerujem da bi više ovakvih programa moglo motivisati mlade da se aktivnije uključe u pitanja koja se tiču njihove zajednice i shvate da svaka promjena počinje jednim pitanjem.
Ovaj članak je izrađen u sklopu projekta “Karike integriteta u borbi protiv političke korupcije”, koji provodi Omladinska novinska asocijacija u Bosni i Hercegovini, a koji finansira Europska unija kroz regionalnu inicijativu „Integrity Watch na Zapadnom Balkanu i Turskoj“ koji u BiH implementira Transparency International u BiH. Stavovi izneseni u ovom članku nisu i ne mogu biti smatrani stavovima Transparency International-a u BiH i Europske unije.
