U 21. vijeku kladionice postaju sve popularnije i nalaze se na skoro svakom ćošku. Njihov broj je proporcionalno isti kao i broj kafića, s tim da mladi mnogo veći novac ostavljaju u kladionici, ako ne računamo pozamašne račune na kraju bančenja u kafani.
Kada pogledamo firme koje su najviše zaradile u 2017. godini, na četvrtom mjestu vidimo Premier kladionicu. Dolazimo do zaključka da su kladionice itekako dobar biznis, ali za one preko pulta i one koje primaju novac od ljudi koji su ionako siromašni.
Veliki broj mladih provodi slobodno vrijeme kladeći se, igrajući aparate, Bingo, Rulet.
Zanimalo nas je šta mladu osobu navede da svoje slobodno vrijeme troši u kladionici?
Asja Babanović, mlada djevojka iz Travnika koja ne igra kladionice, kaže da je izuzetno štetno nalaziti se veliku količinu vremena u jednoj toksičnoj sredini poput kladionice, pogotovo kada je riječ o omladini koja posmatra i tako poprima tuđe ponašanje.
“Bingo kao igra ne stvara ovisnost, ovisnost stvara adrenalin i činjenica da za male pare mogu dobiti mnogo veću količinu novca, što je nerealistično. Objekti u kojima se prakticiraju te stvari mi se ne dopadaju, jer se inače desi da se od jednog poroka kreće sa svim ostalim. To najčešće dovodi do većeg problema, a bingo, tombole, kladionice mogu ne samo jednu osobu dovesti u problem, dubiozu i dugove već i porodicu i prijatelje te osobe”, smatra Asja Babanović.
Kockanje kao način života
Koliko je kockanje zastupljeno, govori nam sve veći broj novih kladionica, koje su apsolutno anonimne, novog naziva, ali one se i dalje ne zatvaraju i ne propadaju jer imaju ogroman profit.
Profesorica na Filozofskom fakultetu Pale na Katedri za sociologiju i predavačica na predmetu „Socijalna patologija“, Biljana Milošević-Šošo kaže da je kockanje rasprostranjeno u svim društvenim sredinama, a jedina razlika koja se javi je u načinu kockanja, sistemima organizovanja igara i vrsti uloga.
“To nužno izvodi i tipologiju kockara na profesionalne, poluprofesionalne i amaterske kockare. Uzroci kockanja se mogu svrstati u četiri tipa: ekonomski, socijalni, psihološki i kulturološki. Posebno je važno naglasiti fenomen kockarske strasti, kao obilježje kockanja, koja je izraženija kod neprofesionalnih igrača, koji su zapravo njene žrtve. Kockanje kao društvena devijacija može biti povezana sa nizom drugih inkriminisanih oblika djelovanja, a sve u svrhu iznalaženja sredstava za ulog ili otplatu dugova. Poseban vid organozovanog kriminaliteta su kockarski sindikati, čiji je cilj sticanje visokog profita od različitih vidova kockanja i kockarskih igara kao sredstava“, rekla je Milošević-Šošo.
Posebno plaši činjenica da će kladionice uvijek imati klijente. Iz godine u godinu, profit raste.
Faris Begović iz Mostara, koji se takođe ne kladi, kaže da su kladionice protraćene pare i protraćeno vrijeme.
“Bingo stvara veliku zavisnost, pogotovo u slučaju uzastopnih dobitaka. Svaka vrsta kladionice i kocke postaje zabava i razonoda, čak i u slučaju gubitka. Mislim da su kladionice i Bingo najodvratnije i najlošije stvari koje su mogle nastati u našem društvu. To su segmenti naših života koji zaglupljuju, gutaju naše vrijeme i naš novac, te ugrožavamo svoju vlastitu egzistenciju.
Bosanskohercegovačko društvo se vratilo u rimsko doba, kada je vrijedila stara poslovica: ‘Hljeba i igara’, što i vidimo: javne kuhinje su sve punije, a kladionice sve posjećenije”, rekao je Begović.
Kladionice rastu, profit se diže, a mladima ostaje samo da ili bojkotuju kladionice ili igraju.
“Jednostavno mi je jako zanimljivo i uzbudjivo pratiti brojeve, karte, utakmice i znati da me na kraju tog čekanja i praćenja može čekati nagrada. Mada mi nije do nje pretjerano stalo. Jedna sam od osoba koja više voli put nego cilj. Volim da sjedim okružena ljudima koji čine stereotip određenih ljudi u našoj zajednici, jer kad sam tužna, njihovo dobacivanje i svađanje sa aparatima je pravo smiješno. Takođe, koliko god loše zvučalo, shvatim i da ima gorih situacija od onih gdje sam ja. No, kao i cigarete i alkohol i svi ostali poroci, koliko god uživala u nečemu, uvijek se mora naći granica. I to se trudim i da uradim”, rekla je Katarina za Karike.
U redu je igrati i kladiti se i imati granicu u svemu tome. Svako pretjerivanje dovodi do lošega. Mladi trebaju biti svjesni da ako krenu igrati – svjesno ulaze u porok, kasnije u zavisnost i gubitak svega onoga bitnog.
Kladionicama nije cilj da vi zaradite, cilj im je profit i samo profit.
*Naslovna fotografija preuzeta sa bh-index.com