Savremena tehnologija promijenila je život u mnogim aspektima – od načina informisanja do obrazovanja. Komunikacija je ubrzana, ponekad se korisniku čini da ima cijeli svijet na dlanu jer je moguće pratiti događaje 24 sata dnevno, tempo života je sve brži…
Piše: Alem Herak
Društvene mreže su mnogima bile spas tokom cijele pandemije. One pružaju mogućnost da se povežemo s drugima u virtuelnom prostoru, informacije, ali i mogućnost da se odmorimo od svakodnevnih dešavanja. Za vrijeme pandemije najviše maha je uzela društvena mreža TikTok. Ova platforma je imala zabavni karakter, sadržaj se vremenom mijenjao, a ona još pravi svoj put. Komunikolog Vildana Mehmedović smatra da se trajanje sadržaja na ovim platformama smanjuje, što utiče na koncentraciju.
„Fokus i koncentracija su sve važniji, ali isto tako ih je sve teže postići. Nažalost, koncentracija i fokus su na dosta nižoj razini nego ranije upravo zato što publika sve češće pribjegava načinu komunikacije i dobijanju informacija putem društvenih mreža kao što je TikTok. Naime, upravo je ta društvena mreža najbolji pokazatelj toga. Ako pitate mlađu ili stariju publiku zašto često posjećuju ovu mrežu, reći će vam zbog brzine dobijanja informacija i zabave.“
Negativni učinci društvenih mreža na mentalno zdravlje svakako su prisutni. Korištenje u većoj mjeri stvara veću vjerovatnoću za iskušenjem tih učinaka. Jedna od negativnih komponenata društvenih mreža jeste zloupotreba sadržaja koje korisnik objavi. Često fotografije i objavljeni statusi, koji na prvi pogled djeluju bezazleno, postanu sredstvo za šikaniranje. Psihologinja Nermina Vehabović Rudež kaže da je nasilje imanentno čovjeku, a društvene mreže su postale lakmus-papir ljudske prirode.
„Mi ne ulazimo u domove i ne vidimo emocionalno nasilje ljudi, a ovako imamo transparentno prikazivanje emocionalnog nasilja, govora mržnje, vrijeđanje i sve ostalo što je odlika ljudskog roda. Sve to ljudi imaju u sebi, samo su moralne norme, vrijednosti i zakoni čuvari da to ne izlazi napolje. Odgoj, rad na sebi, traume koje ljudi imaju, kao i psihološke i psihičke smetnje su zapravo objašnjenje za nasilje koje se na društvenim mrežama dešava.“
Najčešće žrtve cyberbullyinga su djeca i tinejdžeri. Djeca imaju pristup društvenim mrežama često bez roditeljskog nadzora, zato nije rijedak slučaj da djeca vrše nasilje nad svojim vršnjacima. Nasilje se ogleda u zastrašivanju, prijetnjama ili uvredama. Nasilničko ponašanje kod djece moglo bi biti rezultat procesa društvenog učenja, odnosno oponašanja drugih. Ljudi koji su skloni vršenju nasilja možda su normalizovali da je nasilničko ponašanje korisno u rješavanju potencijalnih sukoba, ističe naša sagovornica Vehabović Rudež.
„Treba učiti djecu kako drugačije komunicirati čak i kada ti se neko ne dopada, kada se jako razlikuju, govoriti o međuljudskim odnosima, prihvatati druge i drugačije. To je rad od rođenja djeteta, kroz odgoj, školu, kroz socijalizaciju. Moramo razbijati te predrasude gdje je žrtva krivac za nasilje. Niko nema pravo da nekog kritikuje, vrijeđa ili omalovažava. To nikome nije ugodno. Ne treba izbjegavati ljude da bismo izbjegli nasilje. Moramo naučiti kako komunicirati, kako sebe štititi. To je priča o psihološkim i fizičkim granicama koje ljudi imaju. Mladi trebaju da znaju da se mogu štititi i šta će ih zateći na društvenim mrežama. Stalni je priliv djece koja su žrtve vršnjačkog nasilja, kao i nasilja na društvenim mrežama, pa i nekih ljudi koji u procesu rastave braka uzimaju društvene mreže da se ‘obračunaju’ s onim ko je pokrenuo razvod, gdje mu nešto nije bilo ugodno, pa onda nastoji izložiti kritici, poruci, da više ljudi vidi šta je ta druga osoba njemu nanijela.“
Čak i na onim društvenim platformama gdje bi fokus trebao biti na zabavi, kao što je TikTok, često dominira nasilje, šovinizam, ksenofobija i drugi oblici ispoljavanja mržnje. Cyberbullying nastavlja rasti kao moderan problem koji pogađa sve uzraste i nijedan prostor na internetu nije potpuno siguran. Mnogi ljudi imaju pozitivna iskustva na TikToku i koriste platformu da bi se izrazili, pričali o društvenim problemima, dali neke savjete i slično. Međutim, videozapisi na TikToku su često puni uvredljivih i neprijateljskih komentara. Na meti cyberbullyinga našla se i tiktokerka Tea Muharemović koja je prije dvije godine počela objavljivati sadržaj na toj društvenoj mreži. Cilj joj je bio da se na njenom TikTok profilu osobe mogu zabaviti i saznati nešto interesantno. Na tu platformu došla je s najboljom namjerom, međutim, nije dugo čekala na prve negativne komentare.
„Negativni komentari nisu me pogađali dovoljno da razmišljam čitav dan o njima, ali u tom trenutku kada ih dobijem nerviraju me i želim da se svađam s tom osobom, želim da joj se javim, da mi pričamo, da se pravdam i da objašnjavam zašto je nešto ovako, zašto sam to rekla, ali kasnije sam postala apsolutno imuna na to jer sam shvatila da su to anonimusi s interneta kojima je jedna minuta bila postaviti taj komentar i oni su onda zaboravili na mene i ja sam njima kao osoba nebitna. Oni su samo htjeli da kažu svoje i njima je nebitno šta ću ja reći, njima je nebitan moj odgovor i nebitno im je kako se ja osjećam povodom toga. Zaista sam se krenula izolovati što se toga tiče. Često sam znala obrisati komentar i blokirati osobu.“
Korisnici društvenih mreža svakodnevno se susreću sa cyberbullyingom. Neki su na to imuni, dok na neke ostavlja određene posljedice. One mogu biti anksioznost, strah, depresija, nisko samopoštovanje i mnoge druge. Nasilje na internetu se može dogoditi bilo kada.
„Definitivno najgore komentare dobijem kada god pričam o pravima bilo koje manjine ili o pravima žena, zlostavljanju žena na Balkanu i šire. Većinski muškarci, ali i žene mi se javljaju, vrijeđaju me i pozivaju me da se ubijem jer oni smatraju da ja pretjerujem i da moje mišljenje ne vrijedi ništa i da ja treba da šutim, ali ja nikad ne dopustim da postignu to što žele“, ističe Tea Muharemović.
Ljudi imaju potrebu da komentarišu sadržaj na internetu, ali često ne razmišljaju o posljedicama koje komentari mogu izazvati. Komentari se mogu prijaviti, ali virtuelni prostor kod nas još uvijek nije pravno uređen, tako da osobe koje pišu uvredljive komentare ili prijete ne snose veće posljedice.
