Bojan Jokanović je karikaturista, ilustrator i muzičar iz Doboja. Pored teologije i crtanja, posvetio se učenju sviranja raznih instrumenata. No, ono po čemu je poznat široj javnosti su, svakako, karikature i ilustracije, odnosno pravopisna pravila, primeri iz bontona, zanimljivi događaji, ali i kritičke karikature iz svakodnevnog života. Kako kaže, crta otkad zna za olovku i papir, a dar za likovno stvaralaštvo nasledio je od oca, koji se bavi projektovanjem, crtanjem i duborezom.
Vidiš da smiješ
Soba koje te motiviše i ohrabruje da istražuješ sebe i svijet u kojem živiš.
Kao dopisnica i honorarac, bez redakcijskih jutarnjih sastanaka, naša sagovornica Nataša Tadić je svoj novinarski opus poduprijela još jednom u nizu nagrada – Specijalnom plaketom „Srđan Aleksić“ zbog izvještavanja o inkluziji i integraciji osoba s invaliditetom u društvo. U njenim pričama ogleda se sva njena snaga jer ih, kako kaže, sama pronalazi i prodaje.
Kako se aktuelna vlast u BiH odnosila prema građanima/mladima tokom pandemije COVID-19? Šta Ti je tu najviše zasmetalo, šta Te povrijedilo ili razočaralo? Šta možemo kao mladi da uradimo? Možemo li ljutnju i bijes usmjeriti i na šta iole konstruktivno? Pošalji nam svoj blog koji će biti odgovor na ova pitanja i osvoji vrijednu novčanu nagradu.
Dejan Lutkić rođen je 1974. u Vrbasu, a odrastao u Nadalju i Kuli. Diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Upisao je glumu u klasi profesora Milenka Maričića, kroz glumu spoznao sebe i oslobodio se svih stega. Ređale su se uloge u pozorištu, serijama, filmovima, a njegove uloge su upečatljive, snažne, neobične i smerne
Aleksandar Danilović rođen je 1993. godine u Valjevu u Srbiji. Trenutno je na postdiplomskim studijama teologije na Univerzitetu Rupreht-Karl u Hajdelbergu u Nemačkoj. Frontmen je benda Mr. Rabbit, koji je osnovan 2013. u Valjevu. Okupljanje benda je već dugo vremena u planu, ali je, nažalost, zbog zatvorenih graničnih prelaza trenutno onemogućeno. Kako se oseća po pitanju toga i kakva je situacija u Nemačkoj za vreme korona virusa, Aleksandar nam otkriva u razgovoru za Karike.
Nevena istražuje Ženski princip kroz neminovne cikluse i mesečastu prirodu žene: otkrivanje, radoznalost, rast, visok let, (samo)spaljena krila, intuiciju, potragu za duševnim krznom, ostanke, odlaske, povratke, izdizanje iz pepela, oplakivanje, nežnost i divljinu, prepoznavanje, borbu sa senkom, pronalazak i gubljenje sebe, malih i velikih ljubavi, konektovanje, razasuta osećanja, grljenje sebe, vidanje ožiljaka, nesigurne plesne korake i ples na šipci, zavijanje na mesečini, te negovanje neraskidivih veza s inicijalnom sržnom divljom ženom u sebi.
Uistinu je najvažnije da se zabavite i da uživate u tom procesu, koji zapravo nikad neće biti u potpunosti završen, jer kada učite strani jezik, učite ga čitav život. Moglo bi se reći da upravo u tome i jeste sva čar.
Naš sagovornik Tahir Žustra, najmlađi dobitnik novinarske nagrade „Srđan Aleksić“, u samo 24 godine života utjelovio je bogato iskustvo i profesionalizam kroz uspješne medijske pohode koji, kako kaže, „ne pripadaju nikome, osim publici“.
Ivana Džamić (@dziv_), rođena 1992. godine u Kraljevu, je diplomirani psiholog sa završenim master studijama iz oblasti poslovne ekonomije. Poznata je po tome što oduševljava mlade ljude portretima koje fotografiše, i koji odišu neodoljivim retro vajbom. Uspela je da spoji ono što je čini srećnom s onim što je inspiriše i dopunjuje kao osobu. Uklopila se između dve inspirativne karijere kao što su psihologija i fotografija. Ivana smatra da smo svi mnogo više od onoga što odlučimo da pokažemo ljudima oko nas.
Mladi volonteri u Rudom odlučili su uz saradnju s Crvenim krstom da pomognu starijoj, ugroženoj populaciji za vreme korona virusa. Na koji način to rade i šta ih je podstaklo na ovaj korak, otkrićemo vam kroz razgovor s dve mlade volonterke koje žive u Rudom.
Književnik Nemanja Dragaš (1992) jedan je od najnagrađivanijih mladih pesnika Srbije. U razgovorau za Karike možete doznati lično i nezvanično više o njegovim razlozima bavljenja umetnošću, razvojnom putu, ulozi i odgovornosti umetnika danas, položaju mladih umetnika, inspiraciji, terapeutskom učinku pisanja, poeziji…
Možemo li amnestirane od svake odgovornosti ukoliko smo joj geografski udaljeni? Možemo li uopšte biti dovoljno udaljeni od zla da nas ne dotiče? Usmjeravaju li nas tuđi i kamo usmjeravamo svoje poglede?! Sve su to opća pitanja svakodnevne etike svjedoka, čiju funkciju obnašaju obje strane – i novinari i recipijenti. U čast odgovornim pogledima na čovječanstvo i glas obespravljenih, Karike vam donose razgovore sa dobitnicima počasne nagrade „Srđan Aleksić“ za odgovorno i kontinuirano profesionalno novinarsko izvještavanje. Prvi sagovornik je naš cijenjeni, Amir Purić.






















