Zlatna Karika Saldina Nurak: Programiranje nije struka za slabiće

  1. Ime i prezime?

Zovem se Saldina Nurak.

Saldina Nurak, privatni arhiv
  1. Gdje živiš?

Ja sam veliki ljubitelj putovanja. Moje zanimanje daje dosta slobode i fleksibilnosti i pruža mi mogućnost da radim na bilo kojem mjestu gdje imam laptop i pristup internetu. Iz tog razloga dosta vremena provodim putujući i ne volim dugo vremena biti na jednom mjestu, ali grad kojem se uvijek vraćam i gdje se nalaze sve moje stvari je Mostar.

  1. Zanimanje?

Moje glavno zanimanje je dugo vremena bio software development. Završila sam Fakultet za software engineering i nakon toga radila kao programer više od pet godina, ali smatram da je edukacija moj životni poziv. Isto tako mislim da osoba može imati više zanimanja tokom svog života ili više zanimanja istovremeno. Ljudi su u prošlosti provodili većinu svog života radeći samo jedan posao za istu firmu. Nove generacije imaju puno više mogućnosti i slobodu da biraju i mijenjaju poslove, pa tako i ja radim ono što mi je u datom trenutku najzanimljivije, a to je uglavnom u oblastima software developmenta, preduzetništva, edukacije i društvenih mreža. Isto tako, nikad ne prestajem da budem učenik i da nadograđujem i svoje znanje. Volim da učim i veliki sam zaljubljenik tehnologije i entuzijast po pitanju svih budućih otkrića koje će nam donijeti u oblasti medicine, umjetne inteligencije, ekonomije i nekih industrija.

  1. Koliko godina imaš?

Imam 27 godina.

  1. Kako provodiš svoje slobodno vrijeme?

Volim da treniram i vodim poprilično aktivan život. Jako mi je bitno da imam zdravo tijelo na koje ću se moći osloniti i kada budem dosta starija. Isto tako, volim da odvojim dovoljno vremena za odmor, masaže i spavanje. Postoji bezbroj anegdota u kojima sam ja prekinula druženje s prijateljima ili poslovni sastanak zato što moram da spavam. Na početku to ljudima bude čudno i pitaju je l’ se šalim, ali se brzo naviknu i kasnije bude smiješno, pa to čak više ni ne zovemo „spavanje“ nego „Saldina ide da razmišlja“. I onda me često zezaju da odem „razmišljati“ kad imamo neki zahtjevan i izazovan problem, jer se ja svaki put probudim raspoložena i s bar dvije dobre ideje i unapređenja. Također, svaki dan nađem dva-tri sata vremena za čitanje. Smatram da nema puno razlike između ljudi koji ne čitaju jer ne žele i onih koji to ne rade jer ni ne znaju čitati. Pored toga, kuhanje mi je velika strast, a obično to kombiniram s nekom dobrom audioknjigom ili podcastom. Ljudi često misle da zdrava hrana ne može biti i ukusna, što ne može biti dalje od istine. Ako mi ikada dosadi posao kojim se bavim, vjerovatno ću otvoriti restoran u kojem će se praviti najzdravija i najukusnija hrana koju možete zamisliti.

  1. Šta te je potaklo da pokreneš „CodeBeauty“?

Ljubav prema podučavanju. Nakon što sam osam godina provela isključivo proširujući svoje znanje, smatrala sam da je sebično da sve to zadržim samo za sebe. Korona mi je dala dovoljno slobodnog vremena da radim na svojoj ideji i voila – trenutni rezultat je zajednica s preko 200 hiljada pretplatnika na društvenim mrežama. Također, cilj je bio pokazati da jedna mlada osoba iz naše države može napraviti uspješnu priču na globalnom nivou, a „CodeBeauty“ zajednica to i jeste – preko 200 hiljada ljudi iz čitavog svijeta koji imaju isti cilj i viziju i svakoga dana rade na ostvarenju iste.

  1. Možeš li nam ukratko predstaviti „CodeBeauty“ i šta ima za cilj?

Kao što znamo, kompjuteri su ušli u svaku sferu našeg života. Eventualno će svi ljudi morati naučiti da ih koriste i komuniciraju s njima ili će ostati iza vremena u kojem žive. Programiranje je način na koji mi komuniciramo s računarima i dajemo im naredbe. Cilj „CodeBeauty“ kanala je prenošenje znanja iz programiranja na moderan i zabavan način. Cilj je izgraditi buduće inženjere i programere koji će nas voditi na putu napretka u medicini, industriji, nauci, umjetnoj inteligenciji, biznisu, sportu, autoindustriji i svim drugim oblastima. Školski sistem je loš i vrijeme je da se mijenja, a društvene mreže su odličan medij za prenošenje znanja i učenje novih vještina, i smatram da će online edukacija ubrzo zamijeniti dosadašnji, tradicionalni i zastarjeli model obrazovanja. Zašto biste slušali predavanje kod nekog profesora kojem se ni ne bude na tom predavanju, koji čita pdf materijale tokom čitavog sata i samo čeka kad će se isti završiti, ako možete u udobnosti svoje kuće da pratite predavanja najvećih svjetskih stručnjaka iz neke oblasti i da naučite nešto potpuno besplatno ili za male pare.

  1. Kako izgleda sam proces programiranja i koliko je to zahtjevan proces?

Na početku je izuzetno zahtjevno i potrebno je duže vremena raditi i učiti prije nego vidite ozbiljnije rezultate i počnete zarađivati veći novac. Za nekoga ko se nikada nije bavio programiranjem, morat će da savlada novi način razmišljanja, inženjerski pristup rješavanju problema i detaljno analiziranje istih. Nakon par godina postane kao i bilo koji drugi posao koji možete rutinski raditi, kao kad pričate strani jezik ili svirate neki instrument. Nakon toga je vama ostavljena mogućnost da ostanete na mjestu na kojem jeste, radite skoro rutinski posao i zarađujete poprilično dobro u poređenju sa svim ostalim zanimanjima, ili da nastavite učiti, pomjerati svoju zonu komfora i napredovati, kako biste jednog dana napravili nešto po čemu će vas ljudi prepoznavati i pamtiti.

 

  1. Kako komentiraš IT sektor u Bosni i Hercegovini i ima li prostora za napredak?

Što se tiče znanja, u Bosni i Hercegovini i na Balkanu imamo softver inženjera koji mogu parirati najboljim svjetskim programerima. Svi imamo pristup internetu i istim resursima za učenje, zato i nije čudno da imamo isti nivo znanja. Što se tiče IT kompanija, situacija je malo drugačija. Smatram da većina naših firmi još uvijek kaska nekoliko godina iza naprednih svjetskih firmi – i po pitanju uslova rada, a pogotovo što se tiče zarade. O tome govori činjenica da se većina iskusnih programera nakon nekoliko godina rada u domaćim firmama odluči posvetiti freelancingu, radu za neke strane firme ili otvaranju vlastite firme ili obrta. Tako možete zaraditi i po nekoliko desetina hiljada mjesečno za skoro isti posao koji u našim firmama radite za par hiljada maraka.

  1. Ima li naše društvo predrasuda prema ženama u svijetu programiranja?

Ima dok ne postignete neke rezultate. Programiranje nije struka za slabiće. Treba uložiti dosta truda i vremena da zaista postanete dobri u programiranju, a nakon što toliko vremena uložite u svoje obrazovanje i rad na sebi, ne spuštate se na nivo zlonamjernih i primitivnih komentara. Takve predrasude ćete rijetko čuti od ljudi koji također rade na sebi i trude se da budu bolji, oni će cijeniti i vaš rad i trud.

  1. Šta bi savjetovala onima koji se žele baviti programiranjem?

Nedavno sam o ovome pisala na svom Instagram profilu. Posao programera je izuzetno zanimljiv, kreativan i isplativ, ali nije za svakoga. Svjedoci smo toga da mladi ljudi danas često priželjkuju što brže načine da zarade novac, bez ikakvog predznanja i iskustva. Smatram da kada postoji mogućnost da se novac zaradi jednostavno i brzo, jako su male šanse da ćete taj novac zaraditi baš vi. Sama činjenica da je nešto toliko jednostavno da ga može uraditi bilo ko znači da ćete se suočiti s jako puno konkurencije, a na kraju će opet uspjeti oni koji se budu najviše trudili. S druge strane, ako je nešto teško za uraditi ili zahtjevno za naučiti, to je barijera koja će u samom startu eliminisati dosta ljudi. Po mom mišljenju je ovo pozitivna stvar za sve one koji žele da naprave uspjeh u nekoj oblasti. Fokusirajte se na stvari koje su teške i uložite vremena da ih dobro savladate i naučite. Kada zaista postanete iskusni i vješti u nečemu, bit će vam lako da to znanje pretvorite u novac, vlastiti biznis ili posao iz snova.

  1. Na šta si najviše ponosna u dosadašnjem radu?

Ponosna sam na to što radim ono što volim, te na znanje i poruku koju prenosim. Život je previše kratak da biste svaki dan osam sati provodili u grču, radeći posao koji ne volite ili u iščekivanju vikenda u kojem dobijete tek nešto malo slobode. Ponosna sam na „CodeBeauty“ zajednicu i na rezultate svih ljudi koji me prate. Pored znanja iz programiranja, ljudima prenosim i ideju da posao ne mora biti nešto što se radi na silu, bez uživanja, a kroz moje društvene mreže ljudi sve više uviđaju da im posao može biti i veliki izvor sreće u životu. Ponosna sam i na rezultate postignute za manje od tri godine. Čast mi je da danas surađujem s najvećim svjetskim kompanijama iz IT sektora, no također je velika odgovornost raditi s firmama koje imaju multibilionske budžete i rade na realizaciji ideja koje će mijenjati našu budućnost.

  1. Gdje na internetu drugi mladi mogu da prate „CodeBeauty“?

Trenutno je glavna platforma YouTube kanal s 200 hiljada pretplatnika. Osim toga, tu su i Instagram, LinkedIn, Twitter i Facebook.  

  1. Da li pratiš naš magazin i kako ti se sviđa?

Rijetko čitam domaće portale i vijesti, zato što su prepuni tekstova koji nemaju nikakvu stvarnu vrijednost, već im je cilj da ukradu vrijeme i pažnju čitalaca i prodaju ih oglašivačima. Mislim da ako je neka vijest zaista dovoljno važna, svakako će doći do vas i bez da je tražite u moru potpuno bezvrijednih i lažnih „vijesti“. Smatram da se „Karike“ razlikuju od većine jer se bave izuzetno važnim temama i meni su neki od vaših tekstova bili izuzetno inspirativni i puni korisnih informacija. Samo tako nastavite.

  1. Poruka mladima za kraj…

Nikad nemojte biti prosječni, jer u današnjem svijetu nema mjesta za prosječne. Budite svoji i autentični, ali uvijek se trudite da budete najbolja verzija sebe. Mislim da je to tajna sretnog i uspješnog života.

Saldina Nurak, privatni arhiv

Najčitaniji tekstovi

Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Zlatna Karika Sara Vojičić: Heavy metal je oduvijek bio vrsta bunta protiv sistema
Mostovi društva
Kataloška prodaja kao prilika za zaradu i radno iskustvo
Imran Maglajlić, novi urednik Karika: Nećemo biti prostor kontaminiran dnevnopolitičkim splačinama
Premotaj: Žene u BiH - od Kraljevine Bosne do danas
Virtualni svijet i online upoznavanje: prednosti i mane
Kako je propao rok, kako smo zavoljeli turbo-folk (II): Ne može nam niko ništa
Kad muž udari, žena ćuti – brak kao institucija trpljenja i traume
Zašto mi biro ne da da zarađujem više od 208 KM mjesečno?
More Stories
Grad grijeha – Tange i kocka u Las Vegasu