Sve do 1920. godine žene SAD su bile u sjenci dešavanja i nisu imale pravo glasa. U SAD su postojale prve dame (žene udate za predsjednike) i “surogat” prve dame (najčešće kćerke, sestre, nećake ili snahe predsjednika). Godinama su pokazivale i dokazivale da nisu samo “ukras” Bijele kuće i modne ikone. Zastupale su osnovna ljudska prava, borile se protiv diskriminacije, podržavale razne inicijative i ustanove. Mnoge su ostale društveno aktivne i nakon odlaska iz Bijele kuće.
Iako je George Washington bio prvi predsjednik SAD, u vrijeme njegovih predsjedničkih mandata termin “prva dama” nije bio u upotrebi. Bez obzira na ovu činjenicu, Martha Washington se smatra prvom “prvom damom” čiji se lik pojavio i na novčanici dolara. Međutim, nije razjašnjeno pitanje koja je dama nazvana prvom damom u štampi. Po jednima je to Mary Lincoln, a po drugima Harriet Lane koja je obavljala dužnosti “surogat” prve dame kao nećaka tadašnjeg predsjednika SAD.
Za razliku od Marthe Washington koja je bila izuzetno introvertna osoba i spaljivala pisma koja je razmjenjivala sa suprugom, Abigail Adams je aktivno učestvovala u javnom životu i čuvala pisma puna političkih savjeta koje su ona i njen suprug pisali jedno drugome. Abigail Adams je bila supruga predsjednika (John Adams) i majka predsjednika SAD (John Quincy Adams), a decenijama kasnije i Barbara Bush čiji su suprug i sin takođe bili predsjednici SAD.
„Lemonade Lucy“, „Sahara Sarah“ i „Secret President“
Neke od prvih dama uvele su značajne inovacije u funkcionisanju Bijele kuće i time slale drugačiju sliku u svijet. Dolley Madison je bila velika patriotkinja koja je odbijala otići iz Bijele kuće za vrijeme britanske invazije, a zbog elegancije i stila nazivali su je Queen Dolley. Zbog restrikcije alkohola, plesa i kartanja u Bijeloj kući, pojedine prve dame su dobile nadimke kao npr. Lucy Hayes koju su zvali Lemonade Lucy i Sarah Polk poznatija kao Sahara Sarah.
Elizabeth Truman je bila zadužena za pisanje govora, korespondenciju i administrativne poslove. S tim u vezi je bila meta nagađanja zašto je ona dobijala platu za posao koji je radila za svog supruga, te su je Republikanci prozvali Payroll Bess.
Niz kontroverzi postoji u vezi sa periodom mandata za vrijeme Prvog svjetskog rata kada je prva dama Edith Wilson preuzela na sebe sve obaveze dok je njen suprug bio djelimično paralizovan. Nazivali su je “tajnim predsjednikom” (Secret President) jer je svaki postupak pravdala brigom za zdravlje i život supruga.
Tužna je činjenica da neke od prvih dama nisu doživjele da njihov suprug postane predsjednik SAD (npr. Martha Jefferson koja je umrla 18 godina prije nego što je Thomas Jefferson postao predsjednik SAD).
Izbjegavanje javnog života i društvenih obaveza su takođe bili prisutni kod pojedinih prvih dama. Neke su čuvale privatnost, nekima je zdravlje bilo narušeno pa su ih pripadnice bliže rodbine odmjenjivale. Jane Pierce je bila u žalosti zbog tragične smrti maloljetnog sina koji je poginuo tri mjeseca prije nego što je Franklin Pierce postao predsjednik SAD. Anna Harison je samo mjesec dana bila prva dama usljed iznenadne smrti supruga, a Eleanor Roosvelt punih 12 godina i do danas drži rekord.
Zasluge i inicijative prvih dama
Tokom obavljanja svojih dužnosti prve dame, svaka se posvećivala različitim programima i inicijativama. Lucy Hayes je pozivala žene na obrazovanje. Lucretia Garfield se zalagala za ravnopravnost polova kada je otkrila da njena doktorka ima manju platu od svojih muških kolega. Jane Pierce i Louisa Adams su se otvoreno protivile ropstvu. Ida McKinley je podržavala sifražetkinje (pripadnice pokreta za jednako pravo glasa). Frances Cleveland je stipendirala mlade umjetnice i organizovala nedjeljne susrete sa ženama iz radničke klase. Caroline Harrison je podržavala “Daughters of the American Revolution” i na kongresu održala govor koji je prvi snimljeni govor koji je ijedna prva dama držala u javnosti.
Helen Taft se fokusirala na poboljšanje uslova rada i bezbijednosti na radnom mjestu, a bila je dio ženske divizije National Civic Federation. Ellen Wilson je imala umjetnički studio u Bijeloj kući, podržavala umjetnice i književnice. Florence Harding je zaposlila prvu ženu reporterku u Marion Staru. Lou Hoover je pomagala rad Crvenog krsta i oformila odred izviđačica SAD (Girl Scouts), a bila je prva dama koja je vozila auto. Claudia Johnson (Lady Bird) je osmislila program namijenjen neprivilegovanoj djeci predškolskog uzrasta.
Harriet Lane je “surogat” prva dama koja je osnivačica prvog pedijatrijskog medicinskog centra u SAD. Grace Coolidge se fokusirala na poboljšanje uslova osoba sa oštećenim sluhom i dobitnica zlatne medalje Nacional Institute of Social Sciences. Elizabeth Ford je otvoreno govorila o razvodu, abortusu i marginalizovanim grupama.
Eleanor Roosvelt je prva dama koja se priključila sindikatu radnika i radila na iskorjenjivanju diskriminacije prema Afroamerikancima. Nancy Reagan se kampanjom “Just Say No” zalagala za prevenciju bolesti zavisnosti. Rosalynn Carter je bila posvećena programima koji su se odnosili na mentalno zdravlje. Barbara Bush je promovisala značaj pismenosti i čitanja. Hillary Clinton je podizala svijest o zdravstvenoj zaštiti, pravima siročadi, zdravlju djece i žena.
Laura Bush se zalagala da profesori u srednjim školama dobiju veću platu i osnovala Fondaciju za američke biblioteke. Michelle Obama je prva dama Afroamerikanka koja je pomagala zaposlenim majkama da uspostave balans između posla i porodice jer je i sama išla na razgovor za posao s djetetom u naručju. Sadašnja prva dama Melania Trump, koja je porijeklom iz Slovenije, podržava inicijative za žene i djecu u cijelom svijetu i dodjeljuje “International Women of Courage Award”.
Inspiracija novim generacijama djevojčica i djevojaka
Nisu sve dame imale privilegiju da glasaju niti mogućnost da steknu formalno obrazovanje, ali su bile izuzetno pismene i načitane. Sanjale su o zemlji koja će biti sigurna i prosperitetna.
Rođene u vrijeme kada nisu postojale tehnološke olakšice ili lijekovi za određenu bolest, prve dame su imale ozbiljan zadatak i prokrčile put svojim nasljednicama koje su vrijedno nastavljale njihovu misiju. Neke od njih su odrastale u višečlanim porodicama, skromnih primanja i stupale u brak veoma mlade. Od svih prvih dama, Eliza Johnson se udala najmlađa u sedamnaestoj godini.
Emancipacijom žena i njihov položaj se poboljšao. Gradile su karijeru i kasnije stupale u brak. Prve dame koje su se školovale na prestižnim američkim univerzitetima bile su npr. Lou Hoover, Jackie Kennedy, Hillary Clinton, Laura Bush i Michelle Obama. One su imale već izgrađene karijere kao advokatice, novinarke, profesorke. Nancy Reagan je bila glumica, a sadašnja prva dama Melania Trump uspješan fotomodel. Hillary Clinton je bila prva koja je pretendovala da postane predsjednica u istoriji SAD. O Jackie Kennedy je snimljen film “Jackie” koji je premijerno prikazan 2016. godine na Venice Film Festivalu. Nesumnjivo je da su prve dame ostavile trag koji će slijediti mnoge generacije djevojčica i djevojaka. Nije važno da li su porijeklom iz Amerike ili van nje, da li studiraju advokaturu, geologiju, glumu ili se bave modelingom. Važno je da se snovi ostvaruju.