Društvo u kojem živimo nas je naučilo da su „muško“ i „žensko“ odrednice naših identiteta. Ako se rodimo s muškim ili ženskim spolom, od nas se očekuje i rodna, društveno pripisana odredba koja čini da se ponašamo kao muškarci ili žene. Kada upoznamo nekoga ko se ne drži strogih definicija, ko misli i osjeća drugačije nego mi, zbog stereotipa u kojima smo odrasli, takve osobe na prvi pogled osuđujemo, ismijavamo i ponižavamo. Odrasli smo s mišljenjem da se spol i rod trebaju podudarati, da su muškarci snažni, a da su žene onaj po svemu „nježniji spol“. No, ima li u toj priči nešto više od onoga što vidimo na površini?
Joined18/04/2018
Articles15
U našem timu imamo nekolicinu hejtera (koje ćete upoznati u narednom periodu), a među njima je i naša Renata Glavinka koja mrzi biografije i opise pa je odlučila da se prezentira putem pjesme (što je nama naravno super gotivna stvar):
Ko si ti?
Ko god želiš biti.
Ko sam ja?
Maslačak na stijeni što se rasipa i ponovo rađa
Iz smrvljenog kamena i zvjezdanog praha
Iz inata
Bez kajanja i bez ostatka
Kako, pitaš?
Udahni dugu, nasmij se oblacima
Sve što radiš, radi s ljubavlju i iz ljubavi
Stvori svoju svrhu, ne traži
Stvori razlog za sreću, sama ti neće doći
Muziku slušaj zatvorenih očiju, ili pogleda uprta u nebo
što se spaja sa betonom, sa vodom, sa tlom
Ljude gledaj srcem, ali pusti razum da ga prati
Kada se povrijediš
Poliži rane, pospi ih solju, nastavi dalje
Oprosti
Voli, voli, zauvijek voli
Iz inata
Bez kajanja i bez ostatka.
Šta je prvo što učinite prilikom buđenja? Nekima je to popiti čašu vode, nekima umivanje, nekima pogled kroz prozor, a nekima pogled u ekran smartphonea. Koju naslovnicu prvu pregledate? Iako se često spominje sintagma „bijeg u društvene mreže“ ipak, još češće, nismo svjesni da možda i mi sami pribjegavamo bježanju. Od koga bježimo, zašto, kuda? Bile to svakodnevne sitnice, više ili manje ozbiljne situacije činjenica je da nam je vrijeme ograničeno i da njime moramo pametno raspolagati. Od nekadašnjeg bijega u virtualni svijet, možda smo došli u period kada nam je važnije pobjeći nazad u stvarnost.
Memovi kao rastući fenomeni kraja 20. i početka 21. stoljeća su označili postepenu promjenu načina na koji se šalimo i razumijevamo humor. Memovanje je postalo način izražavanja pojedinaca s čijim porukama su se poistovjećivale mase. Danas se u kontekstu mema govori o spektru manje ili više dobrih šala, društveno-političkih poruka i evolucije (ili degradacije) općeg smisla za humor.
No More Content













