LAT - ЋИР

Blog

Ne karikiramo

„Dunav“ Klaudija Magrisa kao putovanje kroz prostor i vrijeme

No, šta god bilo, kad podvučemo crtu na kraju dana, činjenica je da ova knjiga zaista donosi jedan drugačiji pogled na dunavsku kulturu i istoriju, kao i jedan univerzum referenci koje će nam pomoći pri boljem otkrivanju novih svjetova. Ovu knjigu, dakle, treba shvatiti prije svega kao jednu konceptualno zaokruženu kolekciju eseja o kulturi, a ne kao putopis. Kad je tako posmatramo onda nećemo imati očekivanja koja naslov „Dunav“ može da izazove. To što se sporo valja kao voda o kojoj govori i nije tolika mana ako bolje podesimo naša očekivanja pa ne očekujemo od nje da bude ono što nije.

Ima veze...

Invaliditet je barijera koju ruši snaga volje i upornost

„Nakon studija zbog kojeg sam se vratila u Veliku Kladušu otvorila sam svoj salon za masažu 2019. godine. Nažalost, zbog pandemije koronavirusa 2022. godine sam bila primorana zatvoriti biznis. Malo mi otežava to što se po gradu ne mogu kretati sama bez pratnje, pa za svakodnevne stvari kao što su otići u prodavnicu, izvaditi neki dokument i nešto takvo moram da idem s ocem. Ali, bez obzira, nađem način da obavim šta trebam. Nazovem taksi, odveze me na određenu adresu i ja završim šta je potrebno. Olakšava mi situaciju to što su moja porodica i moja najbolja prijateljica meni najveća podrška. Bez njih bi mi bilo puno teže ići kroz život“, iskrena je Delila koja zrači pozitivnom energijom.

Vidiš da smiješ

Zlatna Karika Amra Selimović: Želim koristiti blockchain tehnologiju kako bih unaprijedila život građana BiH

Blockchain tehnologija je jedna od tehnologija digitalne transformacije koja je našoj zemlji neophodna. Na blockchain nam je najjednostavnije da gledamo kao na bazu podataka, gdje podaci umjesto da budu pohranjeni na centralnom serveru kojem pristupaju svi korisnici, blockchain zapisi se pohranjuju na računarima korisnika širom svijeta. To čini blockchain distribuiranom bazom podataka s peer-to-peer arhitekturom. „Distribuirano“ znači da su podaci pohranjeni na više lokacija, a peer-to-peer znači da ne postoji centralno tijelo koje drži glavnu kopiju podataka već svaki računar koji se nalazi na mreži djeluje u isto vrijeme i kao server i kao korisnik.

Mikrofon srednjoškolaca/ki

Intervju – Ema Šabanović, Mješovita srednja škola „Amir Žilić“

Emine riječi jasno ističu važnost praktične nastave u srednjoškolskom obrazovanju, dok istovremeno otkrivaju izazove s kojima se suočavaju učenici/ce. Njena želja za dodatnim časovima i bolje opremljenim prostorijama oslikava potrebu za poboljšanjem praktičnog učenja. Profesorski angažman i trud pružaju nadu u kvalitetno obrazovanje, ali postavlja se pitanje – kako osigurati da praksa ostane ključna za pripremu srednjoškolaca/ki za budućnost?

Vidiš da smiješ

Kako do boljeg sutra? Saznajmo uz PROI!

Misija Udruženja PROI je smanjenje siromaštva i povećanje kvalitete života kroz sveobuhvatni i progresivni razvoj organizacija i individua. Zagovaranje je fokusirano na unapređenje javnozdravstvenih politika, jačanje nacionalne otpornosti i ubrzanje procesa integracije u EU. Uključujemo Zagovarački odbor mladih u sve zagovaračke aktivnosti kako bismo potaknuli razvoj i poboljšanje njihovih zagovaračkih vještina. PROI zauzima ključnu ulogu u poboljšanju kvaliteta života građana Bosne i Hercegovine kroz ciljane kampanje javnog zagovaranja, promovisanje dobrog upravljanja, najboljih praksi i zaštite individualnih i kolektivnih prava. Svojim kontinuiranim naporima PROI pruža neophodnu platformu za promicanje socijalne pravde, jednakosti i ljudskih prava u širem društvenom kontekstu. Kroz brojne kampanje organizacija ulaže napore u zaštitu ljudskih prava i sloboda, uključujući pravo na zaštitu od ugrožavanja zdravlja. Time se osigurava temeljna zaštita građana, pružajući im sredstva i resurse potrebne za očuvanje njihovog zdravlja i dobrobiti. PROI poziva javne i političke aktere na odgovornost, ističući važnost borbe protiv ličnih interesa koji ugrožavaju dobrobit zajednice. Organizacija podstiče transparentnost, odgovornost i participaciju u političkim i društvenim procesima kako bi se osiguralo da svi građani imaju pravo na pravično i nepristrasno zastupanje. Kroz lokalne i regionalne koalicije uspostavlja savez s organizacijama koje dijele slične ciljeve i vrijednosti. Ujedinjeni u svojim naporima, ovi savezi omogućavaju PROI-u da ostvari veći utjecaj na društvene promjene, osiguravajući zajednički front protiv nepravde i nejednakosti.

Ima veze...

Odbrana oklevetane ljubavi

I s ovim nedostatkom, Sezona berbe se može smatrati dobrim romanom koji prati dvije ljubavne priče, jednu tragično vezanu za rat i smrt i drugu čija budućnost ostaje neizvjesna. Ako možda nije postigla isti literarni uspjeh koji je dostigla sa zbirkom Svetkovina i romanom U kasno ljeto, Magdalena Blažević je dokazala da ljubavni roman nije stereotipna trećerazredna melodrama. Osim autorkinog neprevaziđenog stila,  mora se reći da je jedna od njegovih velikih prednosti što će mnoge čitaoce uputiti na Nevidljive gradove Itala Kalvina, knjigu koja je autorki služila kao inspiracija i koju zajedno sa Sezonom berbe preporučujemo.

  • Avatar photo fedor-m
  • 13.05.2024
  • 0 Comments
  • 7 Views
Ne karikiramo

Od Tjuringa do generativne AI: Veštačka inteligencija – apokalipsa ili revolucija?

Još od pedesetih godina prošlog veka, kada je matematičar Alan Tjuring postavio eksperiment i pitanje „Da li mašine mogu da misle?“, veštačka inteligencija (VI) je u određenim vremenskim intervalima bila u usponu, retko u padu, ali je u nekim godinama i stagnirala. Danas uglavnom govorimo o tri tipa VI: slaboj, jakoj i super inteligenciji. Slaba VI podrazumeva mašine koje mogu da daju odgovor u određenim situacijama, ali ne mogu da misle same za sebe. Jaka VI uključuje mašine koje mogu da razmišljaju i ponašaju se kao čovek, i ovakva VI još uvek nije razvijena. Super VI će prikazati inteligenciju koja prevazilazi ljudske mogućnosti.

Vidiš da smiješ

Perpetuum mobile

Sonja je za „Karike“ podijelila neke od najznačajnijih organizacijskih uspjeha: „Jedan od organizacijskih ciljeva na koje smo najviše ponosni jeste okupljanje tima posvećenih profesionalaca koji su uspjeli da kreiraju prepoznatljive programe usklađene sa stvarnim potrebama i očekivanjima ciljnih grupa i zajednice uopšte. Naša organizacija je postigla značajan uspjeh u stvaranju inovativnih i relevantnih programa koji direktno odgovaraju na potrebe mladih i zajednica u kojima djelujemo. Ponosni smo na to što smo uspjeli prilagoditi naše aktivnosti kako bismo najefikasnije podržali i osnažili mlade ljude, što su priznale i prepoznale i sve nadležne institucije. Takođe, posebno smo ponosni na to što je Perpetuum mobile postao resursni centar za sve organizacije koje žele proaktivno doprinijeti boljitku svojih zajednica i društva uopšte. Kroz naše programe, inicijative i resurse, podržavamo i osnažujemo druge organizacije da razvijaju i implementiraju programe koji će odgovoriti na potrebe njihovih ciljnih grupa i zajednice. Smatramo da je ovo jedinstveni aspekt našeg rada koji nas čini ne samo organizacijom koja pruža usluge, već i partnerom u stvaranju pozitivnih promjena u društvu.“

Ima veze...

Imran Maglajlić: Krugovi Winstona S.

Jedan zaboravljeni čovjek je rekao da mediji trebaju da informišu, edukuju i zabave. Winston S. je te noći procijenio da je informacija koju je dobio jako bitna, a da bi što brže stigla do građanina potrebno je dodati jednu sitnicu, krupnim slovima. Šokantno! Otvorio je program za pisanje, ali nije mogao dodirnuti tipke, prsti su mu se grčili, dok su se na ekranu laptopa, kao u Kjubrikovom Shiningu, nizale jedne te iste riječi „Freedom soon will come, Freedom soon will come, Freedom soon will come…“.

Vidiš da smiješ

Zlatna Karika Marija Novaković: Teatar je magija, a sve je neizvjesno kada si slobodnjak

Moja prva profesionalna uloga van akademije je bila u filmu „Nisam je stigao voljeti“ Ane Fernandez de Paco. Tada sam tek završila drugu godinu akademije i proces je bio drugačiji od svega što sam do tada radila. Film je, na kraju, imao premijeru na Kanskom festivalu. Prvu pozorišnu profesionalnu ulogu sam dobila u Narodnom pozorištu Tuzla kada sam bila završna godina, igrala sam Đurđiju u predstavi „Mirišu li jorgovani u New Yorku“ reditelja Alena Šimića. Takođe lud i nesvakidašnji proces. Oba puta sam bila uplašena, zbunjena i nesnađena do kraja, ali i hrabra da se izborim s tim. Zapravo, sad kad vratim film, nikad nisam bila toliko uplašena kao u ta dva procesa. Ali oba su imala veliki uticaj na moj rad i pristup radu kasnije.