LAT - ЋИР

Blog

Iza duge

Zaviri „Iza duge“, vidjećeš da smiješ

Malo ko od nas u djetinjstvu nije maštao o tome da jednom prekorači tu šarenu liniju i pređe iza duge, sanjajući o ljepoti i neograničenim slobodama koje nas čekaju s druge strane. Odrastanje i elementarno poznavanje fizike su nas obeshrabrili u ovim naumima, no Omladinska novinska asocijacija u Bosni i Hercegovini (ONAuBiH) nas od 2021. godine, kroz projekat „Iza duge“, podsjeća da duga nije samo optička pojava i da bismo svi trebali da zavirimo iza, gdje LGBTIQ+ osobe žive svoje autentične živote, bore se za osnovna ljudska prava, strahuju, vole i slave svoje identitete.

Ima veze...

Ljubav u vrijeme ratnog ludila

Kada govorimo o braku kao zajednici dvoje ljudi s njihovom biološkom ili usvojenom djecom, tada govorimo prvenstveno o ljudima koji stupaju u brak iz ljubavi i potrebe za proširenjem zajednice, a zatim dolaze i ostale finese koje brak donosi. U današnjem vremenu ćemo često primijetiti kako postoje različite vrste zajednica i brakova. Puno je brakova koji su spoj različitih religija, ali prije svega spoj koji je nastao iz ljubavi. Jedan od primjera miješanog braka bi bili Nada i Muris Bešlija, čija je životna i ljubavna priča iznimno zanimljiva.

Ima veze...

Svjetski dan osoba s Down sindromom – neprestana borba za pravo i jednakost

Down sindrom se kod fetusa može dijagnosticirati relativno rano, u prvom trimestru trudnoće. Tradicionalna i, još uvijek, najtačnija metoda je amniocenteza, odnosno analiza plodove vode iz koje se posmatraju hromosomi i uviđaju bilo kakva odstupanja od tipičnog nalaza. Međutim, kako je ova metoda invazivna i za trudnicu i za plod, danas se sve više koriste neinvazivne metode prenatalnog testiranja, koje iz uzorka venske krvi trudnice izoliraju i analiziraju DNK, odnosno hromosome fetusa. Na kraju, umjetna inteligencija (AI) je posljednje obećanje moderne nauke i tehnologije da će u skoroj budućnosti dijagnoza Down sindroma, kao i mnogih drugih bolesti i stanja, biti moguća koristeći mašinsko učenje i snimke ultrazvuka, bez bilo kakve neugodnosti za trudnicu ili fetus, u najranijoj fazi trudnoće. Ova tema je nedavno obrađena i od strane eksperata i istraživača iz Verlab Instituta, koji su objavili uspješan naučni rad, u kojem pokazuju da se kombinacija rezultata testiranja određenih parametara iz seruma trudnice i njenih demografskih podataka i analize rezultata ultrasonografije mogu koristiti kao pouzdana metoda za razvoj ekspertskog sistema na bazi mašinskog učenja, koji bi predviđao vjerovatnoću pet aneuploidija, uključujući Down sindrom, kod fetusa, i to u prvom trimestru trudnoće.

Ne karikiramo

Cvijet za 8. mart, a ništa za ostale dane

Možemo se boriti za ženska prava i jednakost, možemo pružati otpor patrijarhalnim strukturama, a da pri tome ne koristimo termin feminizam. No taj termin bismo trebale koristiti upravo zbog činjenice da je postao toliko nepoželjan, te da, umjesto zalaganja i borbe, asocira na ljute žene koje mrze muškarce i žele nemoguće. Žene danas imaju mnogo više slobode i prava od žena iz 19. vijeka, ali to nije zadnji cilj, niti je poglavlje ženskih prava završeno. Feminizam, omražen zbog onoga što jeste, svakodnevno samopotvrđuje sva svoja načela i dokazuje da nam itekako treba, mnogo više od jednog dana u godini, poklona i slavlja.

Ima veze...

Uzroci izraelsko-palestinskog sukoba – razvoj događaja od kreiranja Države Izrael do  Jomkipurskog rata 1973. godine

Završetak ovog rata otvara put normalizaciji odnosa arapskih zemalja s Izraelom, koje žure da operu ruke od silnog neuspjeha koje su doživjele u toku prethodna tri rata. S druge strane se Palestinci u borbi s Izraelom sve više oslanjaju na sebe i svoje vlastite kapacitete. Dok se požar gasi na jednoj strani, na drugoj se isti razbuktava strahovitom brzinom, posljedice čijeg neadekvatnog tretiranja gledamo na sceni upravo u ovom trenutnom sukobu u Gazi.

Vidiš da smiješ

Vernes Subašić: „Pojedinac je taj na kojeg poezija računa“

Prvi razgovor koji sam vodio s Vernesom Subašićem bio je o filmu „Zenica“ iz 1957., čiju režiju potpisuju Miloš Stefanović i Jovan Živanović. Tada smo pokušali praviti filmske večeri u podrumu jednog zeničkog kafića, a na njima projektovati neke zaboravljene filmove. Filmske večeri nisu dugo poživjele, ali naši razgovori o književnosti, filmu i pozorištu nastavili su se nekim čudnim kontinuitetom koji određuju životne prilike. O zbirkama „Papagaj sloboda“ i „Herbarium žuč“ pričali smo na BL ARTU 2022. godine, a sada nam tu priliku pružaju „Karike“.

Ima veze...

Sve što niste znali o femicidu

Vrijeme je da počnemo raditi na ovom problemu, da više nijedna žena ne bude žrtva. Učenje mladih da razumiju različitosti i prihvataju iste početak je stvaranja mirnog okruženja. Mladima trebamo pružiti priliku da uče o tome kako prepoznati žrtvu bilo koje vrste nasilja te kako joj pristupiti. Osim toga, važno je tražiti od institucija da djeluju, te da razumijemo pojam femicid, jer je on za razliku od drugih vrsta nasilja skoro pa predvidiv.

Ne karikiramo

Ko će pobijediti čovjeka?

Zanemarivo je htjenje, tebe čitaoče. Besmislena je želja da živiš gdje, kada, kako hoćeš. Jer ništa se promijenilo  nije. Čovjek je uvijek isti, vozi kamion, ubija, raduje se ozdravljenju djeteta, voli, pije uz more, piše misli, nosi  ruže, rađa djecu koja otkinutih nogu vise. Pa ko će pobijediti čovjeka? Ti nastavljaš za poslom, misleći o  pročitanom, pognut pod bolom nepravde i posvećen radu. Svijet se promijenio nije, a bol neshvatljiva palestinska  raste.

Ima veze...

Murali – umjetnost koja opominje

Mnogi od nas su se susretali s eksterijernim crtežima na fasadama pojedinih zgrada ili pak zidovima. Nevjerovatne slike u bojama i koloritu simboliziraju pretežno teme ljubavi, pomirenja, prirodnih ljepota i slično. Ovakva umjetnička djela se nazivaju muralima i grad Sarajevo je u proteklih nekoliko godina dobio nekoliko prelijepih murala koji malo koga mogu ostaviti ravnodušnim. Ovaj vid umjetnosti podložan je nerijetko i zloupotrebama za širenje mržnje i netrpeljivosti, na način da se crtaju murali osuđenih ratnih zločinaca.

Vidiš da smiješ

Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini: „ASuBiH treba da bude ‘safe space’ za sve srednjoškolce i srednjoškolke širom države i težimo k tome“

„ASuBiH treba da bude ‘safe space’ za sve srednjoškolce i srednjoškolke širom države i težimo k tome. Na aktivnostima lokalnih timova, mnogo vremena posvećujemo razgovarajući jedni s drugima, te posvećujemo mnogo vremena aktivnostima vezanim za mentalno zdravlje“, ističe Lisica. Uzevši u obzir izuzetno osjetljivu dob mladih s kojima sarađuju, ovaj vid posvećenosti igra značajnu ulogu u njihovom mentalnom razvitku.

Ne karikiramo

Geografija, bezgraničje i fragmenti sjećanja u romanu „Porijeklo“

Za doba u kojem živimo lako se može reći da je vrijeme migracija, a književnost, kao umjetnost, oduvijek je pratila promjene i ljudska gibanja po svijetu. Danas, više nego ikad, svjedočimo velikom broju romana i zbirki priča o premještanju u drugi, novi prostor koji valja nazvati svojim domom. Pisci i spisateljice svoja iskustva pretaču kroz fiktivne ili istinite pripovijesti, po ko zna koji put naglašavajući društvenu dimenziju književnosti. Od postkolonijalne kritike, pa sve do ovog trenutka koji teorija književnosti i dalje ne umije okarakterisati, priče izbjeglica i novopridošlih građana_ki zasigurno postaju žanr sam za sebe, omeđen određenim karakteristikama koje ne dijeli s ostalom književnošću.

Takav roman o novom prebivalištu, novom jeziku i novom identitetu svakako je i Porijeklo (Buybook, 2023), bosanskohercegovačkog autora s adresom u Njemačkoj – Saše Stanišića. Već u ovoj prethodnoj rečenici izvjesno je pitanje nacionalne odredbe samog pisca, ali i njegovog književnog djela. Za književnost egzila, takva obilježja postaju manje bitna.