Blog

Ne karikiramo

Jezičke greške u medijima – nemar novinara, redakcije bez lektora

„Vjerujem da bi bilo najbolje da naši novinari vladaju jezikom tako dobro da znaju upotrijebiti najbolje riječi u datom kontekstu. Najbolje riječi nisu uvijek neutralne i prestižne riječi, odnosno riječi standardnog jezika nisu uvijek najbolje riječi. Dobar novinar treba biti i kreativan, a prije svega hrabar i istinoljubiv. Mislim da je to važnije od savršenog vladanja standardnim jezikom. Hrabrost i istinoljubivost su osobine koje novinarima niko ne može dati, dok se lektura i korektura mogu i naučiti i kupiti. Ipak, niko ko piše za druge ne može očekivati da lektor bude ‘pismen’ umjesto njega“, mišljenja je Bulić.

Sve ovo ja

Zar je zaista važno za kim mi srce žudi?

Zar je zaista važno za kim mi srce žudi, kome se nadam i ko mi dan uljepša? S kim mi leptirići u stomaku zaigraju i um mi se pomuti? Zar je važno da li je ta osoba iste spolnosti kao i ja ili smo potpuna suprotnost? Trebam li svog prijatelja izbjegavati ako njegovo srce želi mladića koji stoji iza ćorsokaka? Njegovu sreću zar mu trebam uskratiti i govoriti da to nije prikladno? Ismijavati ga u društvu i nazivati pogrdnim imenima, ukoliko želi ponekad na svoje svilene trepavice staviti maskaru? Da li je uopšte toliko važan fizički izgled ako se s dušom ne slaže? Možda je on muške građe, naizgled silovit, oštrih crta lica, ali je u duši baš kao i ja. Nježan, čist, poput pupoljka tek procvjetale ruže. Željan ženskih pričica, u koje se savršeno uklapa, smijeha s nama djevojkama i posmatranja zgodnih dečkića. Srce mi je puno kada ga vidim da je srećan. Pa mu lice ukrasim malom količinom rumenila i nokte mu nalakiram da imamo slične. A on sav srećan, gleda me i ne vjeruje, jer u podsvijesti zna da na ulicu takav ne smije izaći. Kući majci ne smije takav doći. A zašto? Nismo mogli birati u kakvom tijelu ćemo se roditi, u kojoj sredini živjeti, koje seksualnosti biti. Pa zašto onda sad ljude osuđivati? Maltretiranje, udaranje, psovanje LGBTIQ populacije nije pravi izbor, jer koliko želimo da nas ljudi cijene i poštuju, toliko i mi trebamo poštovati tuđi odabir. I ne možemo uticati na to. Sav bijes što ćeš iskaliti na meni, jer sam s nekom djevojkom u bliskim odnosima, vjeruj nećeš ništa postići time. Jer ja ću opet, i pretučena, o njoj razmišljati.

Sve ovo ja

Odbrane u momentima kad ih ne očekujete su uvijek srcu najmilije

Budući da potječem iz muslimanske porodice, učen sam od malih nogu da je džamija mjesto sigurnosti, gdje je neprimjereno ponašanje strogo zabranjeno. Naš mekteb, gdje smo učili o islamu, je bio u sklopu džamije. Svakog vikenda sam išao u mekteb. Tamo sam se osjećao lijepo i ispunjeno. Obično se ide do početka srednje škole. U momentu kada se odigrala priča koju ću vam ispričati, imao sam nekih 12 godina.

Pitaj psihologa

Velika pitanja – velika anksioznost

U ovom intenzivnom periodu odrastanja, mladim ljudima je neophodan čvrst oslonac od strane porodice, škole i društva koje će stvoriti atmosferu prihvaćanja i poticanja. Međutim, moramo biti svjesni izuzetno nesigurnog društvenog perioda u kojem se nalazimo, iskrivljenog sistema vrijednosti, konfuznih i nejasnih smjernica koje mi odrasli šaljemo djeci kao i ogromnog utjecaja medija i društvenih mreža koji bez bilo kakve kontrole djeluju na mlade generacije šaljući im pogrešne poruke i pokazujući im pogrešne modele.

Ne karikiramo

Fedor Marjanović: Tradicija protiv žene

O čemu se radi? O tome da se vlast ostvaruje na strahu od drugog. U ovom slučaju strah se izaziva od najezde strašnih LGBT ljudi, iliti pedera, koji upravljaju svijetom i eto još samo nama nisu zavladali, ali mi se ne damo jer znamo šta su prave vrijednosti. Šta su to zapravo prave vrijednosti i zašto su ti pederi toliko opasni, uistinu niko ne zna, ali tako je kako je i znamo šta treba da branimo i od koga. Sprovodi se jedna vrsta ispiranja mozga gdje se određenim frazama daje pozitivno a određenim negativno značenje. Ako ste patriota, vjernik, tradicionalan i prije svega normalan čovjek, ni u jednom trenutku nećete preispitivati pravo značenje fraza koje su pred vama, njih su već odredili spoljašnji faktori, država ili crkva, vi ćete ih se samo pridržavati. Na takav način potvrđujete svoju vjernost sistemu, ali što je važnije isključujete sopstvenu odgovornost za svoje postupke. Vi radite i podržavate ono što su oni iznad vas propisali, nema tu o čemu da se misli. Tako i zakon koji štiti porodicu i ženu postaje ono što ih najviše ugrožava, jer iza njega stoje pederi i Zapad.

Volonterski plesni kamp, Gradiška, 2. i 3. avgust 2023. Projekt "Regionalnom saradnjom do boljih volonterskih programa" provodi Udruženje Most iz Gradiške, uz podršku Instituta za razvoj mladih KULT.
Vidiš da smiješ

Udruženje „Most“ Gradiška u misiji povezivanja mladih

Naše okruženje ostavlja veliki uticaj na naš način ponašanja i lične stavove, tako je povećano angažovanje mladih kroz volontiranje poguralo one u njihovom okruženju da se uključe i ostave nešto iza sebe. „To je pokretačka energija koja je motivirajuća svaki put“, ističe Karan. Mladi kroz volontiranje ne samo da unapređuju lične i poslovne sposobnosti i vještine, nego ono ostavlja trajan uticaj na njihov emotivni i psihološki život. Ono što je pohvalno kod mladih koji aktivno učestvuju u volonterskim akcijama i aktivnostima Udruženja „Most“ jeste da su korisnici projekta „Regionalnom saradnjom do boljih volonterskih programa“ imali korist od volonterskog programa koji im je ponuđen te uspješno realiziran. „To nam daje i najveću satisfakciju, ali i podstrek volonterima da se ponovo vrate. Kao organizaciji, takođe nam je veliki uspjeh kada se naši stari volonteri pohvale angažmanom u našem volonterskom centru i kada navode ta iskustva kao nešto što je unaprijedilo njihov život u bilo kojem obliku.“

Ne karikiramo

Ko se boji umjetne inteligencije još?

Umjetnost i umjetna inteligencija u imenu imaju mnogo zajedničkog. Naizgled su skoro povezane neosporivom konekcijom, čak se i preklapaju u svojoj definiciji i samom poimanju. Čini se da se ovi koncepti međusobno prepliću u svojoj definiciji i shvaćanju. I možda se upravo zbog toga pojavljuje bojazan da će umjetna inteligencija zamijeniti ljudsku kreativnost i umjetnički izražaj, čineći umjetnike suvišnima ili marginalizirajući njihov doprinos društvu.

Pitaj psihologa

ODGOVORI PSIHOLOGA 31: „Svjetlo koje nosimo“

Poštovani/e,
u vremenu uzburkanih društvenih zbivanja, opšte nesigurnosti, lažnih informacija, loših vijesti i kontinuiranih promjena sasvim je u redu osjećati se uznemireno, nesigurno i zabrinuto. Sasvim je u redu ne osjećati se dobro. Nije sramota svoje „male“ probleme doživljavati velikim i potražiti pomoć koja može doći kroz psihološko savjetovanje. Slušanje, prihvatanje i razumijevanje u sigurnoj atmosferi već je početak procesa druženja sa psihologijom. Zato ćemo, iskreno se nadam, u idućem periodu kroz ovu rubriku započeti naš proces druženja sa psihologijom, koja nam može pomoći u „vježbanju“ za život i pronalaženju svjetla koje svako od nas nosi u sebi.
U nadi zajedničkog rasta,
Marijana Baković-Mlačo, vaša psihologinja

Ne karikiramo

Stres u novinarskoj profesiji kao izazov modernog doba

Novinarski posao iziskuje puno rada, truda, istraživanja i aktivnosti, što u nerijetkim slučajevima može rezultirati čestim stresom, napetostima i nelagodnostima kako za novinare tako i za ostale medijske radnike. Izvještavanje o teškim temama poput trenutne ruske i izraelske agresije na Ukrajinu i Pojas Gaze, ali i raniji izazovi tokom pandemije COVID-19 zasigurno su događaji koji sa sobom nose veliku dozu stresa i životne neizvjesnosti. Česti prekovremeni rad i rijetko prakticiranje fleksibilnog radnog vremena također predstavljaju dodatne stresore.